Connect with us

Svet

Budućnost nadzornog programa SAD neizvesna pred glasanje u Predstavničkom domu

Američki zvaničnici potvrdili da je glasanje o obnovi FISA Sekcije 702 odloženo, dok traju neslaganja oko reformi

Published

on

pexels-photo-35329636

Američki zvaničnici potvrdili da je glasanje o obnovi FISA Sekcije 702 odloženo, dok traju neslaganja oko reformi

U Vašingtonu, ključni nadzorni program Sjedinjenih Američkih Država, poznat kao FISA Sekcija 702, suočava se sa neizvesnom budućnošću dok se približava datum isteka važenja naredne nedelje. Ova odredba, koja omogućava prikupljanje komunikacija stranih državljana izvan SAD bez naloga, takođe može obuhvatiti i podatke američkih građana u kontaktu sa tim licima.

Zvaničnici nacionalne bezbednosti ističu da je nastavak važenja ovog programa od suštinskog značaja za sprečavanje mogućih bezbednosnih pretnji, posebno tokom aktuelnog sukoba sa Iranom. Sa druge strane, poslanici iz obe političke partije izražavaju zabrinutost zbog mogućnosti pristupa komunikacijama američkih građana bez sudskog naloga, što smatraju problematičnim sa aspekta zaštite privatnosti.

Predstavnici republikanskog rukovodstva u Predstavničkom domu odložili su glasanje o obnovi FISA Sekcije 702 do nekoliko dana pred istek 20. aprila, zbog neslaganja među poslanicima oko toga da li zakon treba biti obnovljen u sadašnjem obliku ili uz dodatne reforme. Ovo odlaganje dodatno povećava neizvesnost oko budućnosti ovog zakonskog okvira.

Poslednje produženje važenja Sekcije 702 desilo se 2024. godine, nakon što su izveštaji o neadekvatnoj upotrebi od strane Federalnog istražnog biroa doveli do ozbiljne debate o nastavku ovog programa. Prvobitno usvojen 2008. godine, program omogućava američkim vlastima da prate komunikacije stranih državljana, uz mogućnost da podaci američkih građana budu deo obuhvaćenih informacija, ukoliko su u kontaktu sa ciljanim stranim osobama.

Prema izveštajima, trenutna administracija predložila je obnovu važenja ovog zakona na dodatnih 18 meseci bez promena u postojećim pravilima. Predsednik je pozvao članove svoje partije na jedinstvo kako bi se glasalo za produženje programa bez dodatnih izmena. Proceduralno glasanje o ovom pitanju očekuje se u narednim danima.

Opozicija među poslanicima, koja uključuje pripadnike obe stranke, zahteva usvajanje dodatnih zaštitnih mera i reformi pre eventualnog produženja. Među zahtevima su ograničenja pristupa komunikacijama američkih građana i jača sudska kontrola nad prikupljanjem podataka.

Odluka o daljoj sudbini FISA Sekcije 702 ima potencijalno široke posledice na rad američkih bezbednosnih službi, ali i na zaštitu privatnosti građana. Ishod glasanja u Predstavničkom domu ostaje neizvestan, dok različite političke frakcije traže kompromis između nacionalne bezbednosti i građanskih prava.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Savezni sudija blokirao preuzimanje kompanije Tegna od strane Nexstar do okončanja antimonopolske tužbe

Federalni sud u Kaliforniji privremeno zaustavio spajanje medijskih kompanija dok traje sudski postupak, potvrđuju zvaničnici

Published

on

By

Federalni sud u Kaliforniji privremeno zaustavio spajanje medijskih kompanija dok traje sudski postupak, potvrđuju zvaničnici

Savezni sudija u Sakramentu, Kalifornija, izdao je odluku kojom privremeno sprečava preuzimanje kompanije Tegna od strane Nexstar Media Group, dok se ne reši antimonopolska tužba podneta protiv ovog spajanja. Odluka je doneta kasno u petak, a prema navodima suda, postoji verovatnoća da će tužioci, među kojima su osam državnih tužilaca i kompanija DirecTV, uspeti u svom zahtevu da blokiraju ovu transakciju.

Transakcija, čija je vrednost procenjena na 6,2 milijarde dolara, najavljena je prethodne godine i dobila je odobrenje Federalne komisije za komunikacije (FCC). Ukoliko bi bila realizovana, kombinovana kompanija bi upravljala sa 265 televizijskih stanica u 44 savezne države i Distriktu Kolumbija, od kojih je većina lokalni partner nacionalnih mreža kao što su ABC, CBS, Fox i NBC.

Sudija Troy L. Nunley ranije je već izdao privremenu zabranu na tri nedelje, a 7. aprila održano je ročište na kojem je razmatrano produženje zabrane do završetka sudskog procesa. Tužioci, među kojima su državni tužioci iz osam saveznih država i kompanija DirecTV, navode da bi ovakvo spajanje moglo dovesti do povećanja cena za potrošače, smanjenja konkurencije i negativnog uticaja na lokalno novinarstvo, što bi, prema njihovom mišljenju, bilo u suprotnosti sa federalnim zakonima o zaštiti konkurencije.

Nakon sudske odluke, generalna tužiteljka države Njujork Letitia James izjavila je da bi konsolidacija velikog broja lokalnih stanica pod jednim vlasnikom mogla imati posledice na cene i kvalitet programa za gledaoce. Sa druge strane, advokati kompanije Nexstar ističu da je dogovor već pregledan i odobren od strane FCC i Ministarstva pravde, uz napomenu da FCC nalaže jačanje lokalnog novinarstva i programa.

Kompanija Nexstar je najavila da će podneti žalbu na ovu odluku. “Ova transakcija je realizovana pre više od četiri nedelje, nakon dobijanja svih potrebnih regulatornih odobrenja”, navodi se u saopštenju Nexstar-a.

Sudski proces oko spajanja i dalje traje, a konačna odluka biće doneta nakon razmatranja svih argumenata obe strane. Do tada, spajanje ostaje blokirano na osnovu odluke saveznog suda.

Pročitaj još

Svet

Američka delegacija posetila Kubu tokom pojačanog diplomatskog pritiska iz Vašingtona

Državni sekretarijat SAD potvrdio posetu Havani, razgovori održani dok traje politički pritisak na Kubu

Published

on

By

Državni sekretarijat SAD potvrdio posetu Havani, razgovori održani dok traje politički pritisak na Kubu

Delegacija visokih predstavnika Stejt departmenta Sjedinjenih Američkih Država boravila je prošle nedelje na Kubi, potvrđeno je iz američkog državnog sekretarijata. Poseta je realizovana u trenutku kada Kuba trpi pojačan diplomatski i ekonomski pritisak iz Vašingtona, a prema navodima američkih zvaničnika, delegacija je stigla državnim avionom SAD.

Tokom boravka u Havani, jedan od američkih diplomata sastao se sa Raúlom Guillermom Rodríguezom Castrom, unukom bivšeg predsednika Raúla Castra, koji se u diplomatskim krugovima smatra uticajnom figurom unutar kubanske vlade. Detalji o ostalim učesnicima razgovora sa obe strane nisu objavljeni, a zvanične informacije o sadržaju razgovora ostale su ograničene.

Prema izjavama zvaničnika Stejt departmenta, delegacija SAD je tokom sastanaka pokrenula teme koje se odnose na političke i ekonomske reforme na Kubi, kao i na zahteve američke administracije u vezi sa aktuelnim pitanjima u bilateralnim odnosima. Poseta je zabeležena kao prva prilika nakon 2016. godine da američki vladin avion sleti na Kubu, od kada je prethodni predsednik SAD posetio ostrvo.

Pored zvaničnih sastanaka, nije precizirano da li su vođeni razgovori sa drugim predstavnicima kubanske vlade ili političkih struktura. Detalji o eventualnim sporazumima ili konkretnim predlozima nisu objavljeni.

Ova poseta se dešava u kontekstu intenzivnog diplomatskog pritiska koji SAD sprovode prema Kubi, uključujući ekonomske mere i javne izjave američkih zvaničnika u vezi sa političkom situacijom na ostrvu. Prethodno je administracija SAD javno isticala potrebu za reformama na Kubi, dok su kubanske vlasti više puta odbacivale takve zahteve i pozive na promene.

Kuba je u poslednjih nekoliko meseci suočena sa izazovima u snabdevanju energijom i ekonomskim pritiscima, što je dodatno uticalo na odnose sa SAD. Prema navodima iz Stejt departmenta, poseta delegacije deo je šireg okvira diplomatskog angažmana u regionu, dok iz kubanske strane za sada nema zvaničnog komentara o ovom događaju.

Odnosi između SAD i Kube su poslednjih godina karakterisani naizmeničnim periodima otopljavanja i zatezanja, a ova poseta dolazi u trenutku kada međunarodna zajednica pažljivo prati razvoj događaja na ostrvu i potencijalni uticaj američke politike na unutrašnje prilike u Kubi.

Pročitaj još

Svet

Spor između predsednika Trampa i pape Lea eskalirao tokom rata u Iranu

Predsednik SAD i poglavar Rimokatoličke crkve razmenili oštre izjave povodom sukoba u Iranu i pitanja migracija, saopštavaju međunarodni izvori

Published

on

By

Predsednik SAD i poglavar Rimokatoličke crkve razmenili oštre izjave povodom sukoba u Iranu i pitanja migracija, saopštavaju međunarodni izvori

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp i papa Leo XIV poslednjih nedelja razmenjuju oštre izjave povodom vojne operacije u Iranu i politike prema migrantima, navode međunarodni izvori. Ova javna polemika označava retko viđenu napetost između lidera SAD i poglavara Rimokatoličke crkve.

Nakon što su 28. februara započete zajedničke američko-izraelske vazdušne operacije u Iranu, papa Leo XIV izneo je javno zabrinutost zbog eskalacije nasilja. Tokom svog obraćanja vernicima, pontifik je pozvao sve strane da zaustave “spiralu nasilja” i apelovao na političke lidere da izbegavaju dalje zaoštravanje situacije. “Neophodno je zaustaviti sukobe pre nego što prerastu u nepovratnu katastrofu”, izjavio je papa Leo XIV.

Predsednik Tramp je, odgovarajući na papine izjave, izneo kritiku na račun stava Rimokatoličke crkve prema ratu u Iranu. Osim toga, predsednik SAD je u više navrata uputio lične komentare na račun pape, ističući razlike u pogledima na vođenje međunarodne politike i pitanje masovnih deportacija migranata.

Papa Leo XIV je, prema dostupnim informacijama, još pre izbora na mesto poglavara crkve izražavao protivljenje oštrim merama prema migrantima. U novembru je opisao tretman migranata kao „izuzetno nepoštovanje“, ponovivši stavove svog prethodnika, pape Franje. Ove izjave dodatno su zaoštrile odnose sa američkom administracijom, koja je u to vreme sprovodila opsežne mere deportacije.

Tokom nastavka vojne operacije u Iranu, papa Leo XIV pojačao je javne apele za prekid vatre i pozvao vernike da se obrate političkim liderima u cilju zaustavljanja sukoba. Njegove poruke su postajale sve oštrije, posebno nakon najave novih mera i pretnji daljom eskalacijom. Istovremeno, predsednik Tramp je nastavio da brani odluke svoje administracije, ističući bezbednosne i političke razloge za preduzete korake.

Prema izveštajima međunarodnih izvora, spor između predsednika SAD i pape Lea XIV privukao je pažnju javnosti i izazvao reakcije u diplomatskim i verskim krugovima. Nije registrovan napredak u pokušajima smanjenja tenzija, a obe strane zasad zadržavaju svoje stavove.

Ova situacija se odvija u širem kontekstu oružanog sukoba u Iranu, koji je započeo zajedničkim američko-izraelskim vazdušnim operacijama. Sukob u regionu i dalje traje, a međunarodna zajednica apeluje na smirivanje napetosti i zaštitu civila. Nezavisni izvori nisu izveštavali o direktnim pregovorima između Vatikana i američke administracije u vezi sa trenutnim sporenjem.

Pročitaj još

U Trendu