Connect with us

Domaće

Cene goriva na Mediteranu rastu na 775 dolara, Srbija zadržava limit 217 dinara

Nafta na berzama pala na 91,11 dolara, akcize u Srbiji smanjene za 23 odsto do 24. aprila

Published

on

Nafta na berzama pala na 91,11 dolara, akcize u Srbiji smanjene za 23 odsto do 24. aprila

Naftne kotacije na svetskim berzama završile su nedelju na nešto iznad 92 dolara za barel, dok je sedmični prosek pao za 10 odsto, na 91,11 dolara. Uprkos tome, cene goriva na mediteranskom tržištu nastavile su uzlazni trend, pa su vrednosti ultraniskosumpornog dizela porasle sa 730-750 na 730-750 dolara za tonu, dok je premijum bezolovni benzin dostigao 760-775 dolara za tonu. Na maloprodajnom tržištu Balkana, cene su početkom aprila porasle do 12 evrocenti po litru u Crnoj Gori, Hrvatskoj i Makedoniji. U Srbiji je maksimalna cena bezolovnog benzina BMB95 ostala 191 dinar za litar, a evrodizela 217 dinara, bez promene u odnosu na prethodni period.

Vlada Srbije je 10. aprila donela dopunu Uredbe o ograničenju cena derivata nafte, kojom su akcize privremeno smanjene za 23 odsto, na 54 dinara po litru za benzin i 55,53 dinara za dizel, što je tri procenta više od zakonskog minimuma. Ovo smanjenje važi od 10. do 24. aprila 2026. godine.

Maloprodajne cene goriva u Srbiji i dalje se određuju prema uredbi iz februara 2022. godine, produženoj do 23. juna, na osnovu srednje veleprodajne cene koju utvrđuje Ministarstvo energetike i rudarstva. Prosečna veleprodajna cena se bazira na kotacijama sa Mediterana (PLATTS CIF Mediteran, luka Đenova/Lavera), a ne na domaćoj rafinerijskoj ceni, jer domaća rafinerija ne radi već dva meseca zbog nedostatka dotoka nafte.

Sa trenutnom cenom dizela od 217 dinara, Srbija je među skupljim državama regiona, dok se kod benzina nalazi u sredini. Poslednje produženje uredbe o ograničenju cena važi do 23. juna 2026. godine.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Nemačka industrijska preduzeća povećala upotrebu AI alata na 65 odsto

Studija pokazuje da 65% nemačkih firmi koristi veštačku inteligenciju, dok 40% nema punu IT saradnju

Published

on

By

Studija pokazuje da 65% nemačkih firmi koristi veštačku inteligenciju, dok 40% nema punu IT saradnju

Prema najnovijem istraživanju kompanije Cisco, gotovo dve trećine industrijskih preduzeća u Nemačkoj, odnosno 65 odsto, već aktivno koristi veštačku inteligenciju (AI) u svojim proizvodnim procesima. Studija je sprovedena tokom poslednje godine i obuhvatila je više od hiljadu rukovodilaca iz 19 zemalja, uključujući oko 500 iz Evrope i približno 100 iz Nemačke.

Nemačka tako prednjači u primeni AI alata u poređenju sa evropskim prosekom od 56 odsto i globalnim prosekom od 61 odsto. Najveći deo kompanija AI koristi u cilju povećanja produktivnosti i smanjenja troškova, dok gotovo tri četvrtine firmi istražuje mogućnosti upotrebe AI asistenata u industriji.

Menadžer kompanije Cisco, Kristijan Korf, izjavio je da je “AI postala realnost i ulazi u proizvodnju kako bi unapredila procese”, naglašavajući da je talas uvođenja veštačke inteligencije počeo pre dve do tri godine, često pod uticajem visokih očekivanja. “Tehnologija je stigla u realnu primenu. Prisutna je velika radoznalost, ali i svest o njenim mogućnostima”, naveo je Korf. On je dodao da AI donosi konkretne poslovne koristi i da kompanije očekuju povraćaj investicija u roku od jedne do najviše dve godine, što je, prema njegovim rečima, “apsolutno realno”.

Međutim, studija ukazuje i na to da oko 40 odsto nemačkih kompanija još uvek nije uspostavilo potpunu saradnju između IT sektora i operativnih timova, što može da uspori digitalnu transformaciju. “Jednostavno ne možemo da dozvolimo da više od trećine kompanija zaostane”, upozorio je Korf, ističući potrebu za hitnim unapređenjem saradnje u okviru kompanija.

Analiza je pokazala da su kompanije u Nemačkoj uložile u AI tehnologije s ciljem da ubrzaju proizvodne procese, povećaju efikasnost i optimizuju troškove, a očekivanja su da će se ulaganja isplatiti u relativno kratkom roku od jedne do dve godine.

Pročitaj još

Domaće

Tri mlade naučnice u Srbiji dobijaju po 7.000 evra kroz program „Za žene u nauci“

Do 15. maja otvorene elektronske prijave za 16. ciklus programa, sa nagradnim fondom od 21.000 evra namenjenim istraživačicama do 35 godina

Published

on

By

Do 15. maja otvorene elektronske prijave za 16. ciklus programa, sa nagradnim fondom od 21.000 evra namenjenim istraživačicama do 35 godina

U Srbiji je otvoren 16. ciklus Nacionalnog programa „Za žene u nauci”, u okviru kojeg će ove godine tri najtalentovanije mlade naučnice biti nagrađene sa po 7.000 evra, ukupno 21.000 evra. Konkurs je namenjen kandidatkinjama do 35 godina starosti koje su upisale ili završile doktorske ili postdoktorske studije u oblasti prirodnih nauka. Prijave se podnose isključivo elektronski do 15. maja 2026. godine, a sve informacije o programu i prijavljivanju dostupne su na sajtu https://www.zeneunauci.co.rs/.

Svečano proglašenje pobednica biće organizovano krajem 2026. godine. Program „Za žene u nauci” deo je međunarodne inicijative koja se u Srbiji sprovodi od 2010. godine, u partnerstvu sa Ministarstvom nauke, tehnološkog razvoja i inovacija, Komisijom Republike Srbije za saradnju sa Uneskom i kompanijom Loreal Balkan. Nacionalna priznanja predstavljaju podršku daljem profesionalnom razvoju mladih naučnica, a dodeljena sredstva namenjena su realizaciji važnih naučnih istraživanja.

Do sada je na konkursu za Nacionalna priznanja u Srbiji učestvovalo više od 700 mladih naučnica, a njih 44 je nagrađeno. Program ima za cilj da podrži izuzetne žene istraživače koje svojim radom doprinose napretku nauke i društva.

Međunarodna inicijativa Loreal – Unesko „Za žene u nauci“ postoji već 28 godina, dok se u Srbiji realizuje od 2010. godine i smatra se jednom od najprestižnijih inicijativa ovog tipa u naučnoj zajednici.

Pročitaj još

Domaće

Kancelarijski radnici u SAD troše 3,4 sata mesečno na ispravku AI sadržaja, gubitak 8 miliona dolara

Čak 40% zaposlenih navodi da AI ne štedi vreme, dok 92% rukovodilaca smatra da povećava produktivnost

Published

on

By

Čak 40% zaposlenih navodi da AI ne štedi vreme, dok 92% rukovodilaca smatra da povećava produktivnost

Prema najnovijim istraživanjima, kompanije se suočavaju sa neočekivanim troškovima upotrebe veštačke inteligencije u poslovanju. Studija sprovedena među 5.000 kancelarijskih radnika u Sjedinjenim Američkim Državama otkriva da 40% zaposlenih na nerukovodećim pozicijama smatra da im AI ne štedi vreme, dok 92% rukovodilaca veruje da ova tehnologija povećava produktivnost.

Istraživači sa Stanford univerziteta ističu da se zaposleni često suočavaju sa fenomenom nazvanim workslop, što označava sadržaj generisan pomoću veštačke inteligencije koji zahteva dodatno uređivanje, ispravke ili potpuno ponovno pisanje. Prema podacima, 40% radnika imalo je iskustvo sa workslopom u poslednjih mesec dana, a u proseku su na ispravljanje takvog sadržaja trošili 3,4 sata mesečno. U kompaniji sa 10.000 zaposlenih, ovaj gubitak produktivnosti procenjuje se na više od 8 miliona dolara mesečno.

Razlog za sve učestaliju upotrebu AI alata je smanjenje radne snage, zbog čega preostali zaposleni preuzimaju veći deo posla. Međutim, često nedostaje adekvatna obuka za efikasnu primenu ovih tehnologija, što dovodi do povećanja grešaka i dodatnog vremena potrebnog za ispravke. Ovaj problem je prisutan i u sektoru zdravstva, gde medicinsko osoblje, podstaknuto da koristi AI za komunikaciju sa pacijentima, provodi više vremena na uređivanje odgovora i proveru tačnosti podataka.

Analize pokazuju da 95% kompanija još uvek ne vidi konkretne rezultate od ulaganja u veštačku inteligenciju, a očekivanja su da će poboljšanja doći tek u naredne dve do četiri godine. Istraživači ističu da generativna veštačka inteligencija često nema jasno definisanu namenu i način upotrebe, što dodatno doprinosi pojavi workslopa i gubitku produktivnosti.

Pročitaj još

U Trendu