Connect with us

Domaće

Broj košnica u EU dostigao 9,4 miliona, rast od 16 odsto u tri godine

Italija beleži 1,9 miliona košnica, dok Srbija ima više od 1,6 miliona, ali pčelari upozoravaju na porast lažnog meda

Published

on

g29fe6b80c3e0859c83f85d21b7323d58952039fc7ba49d18c84584b72b4e1500d79d56afa44350833af45a5ed9149b3d3437e4a83a0f0f109f18a48c01c76512_1280

Italija beleži 1,9 miliona košnica, dok Srbija ima više od 1,6 miliona, ali pčelari upozoravaju na porast lažnog meda

Evropska unija je tokom 2023. godine registrovala rekordnih 9,4 miliona košnica na farmama, što predstavlja rast od 16 odsto u poređenju sa 2020. godinom, prema podacima Evrostata. Najveći broj košnica zabeležen je u Italiji – 1,9 miliona, dok Rumunija ima 1,7 miliona, Grčka 1,2 miliona i Bugarska milion. Podaci Evrostata odnose se isključivo na košnice registrovane na poljoprivrednim gazdinstvima, dok je stvarni broj na teritoriji Evrope verovatno značajno veći. Samo u Srbiji, koja nije članica EU, evidentirano je više od 1,6 miliona košnica, iako pčelari upozoravaju da je stvarni broj danas manji zbog velikog uginuća pčela tokom prošle godine.

Broj košnica povećan je u 12 država EU, a najveći rast zabeležen je u Italiji, gde je broj porastao za 822.490, odnosno 79 odsto. Istovremeno, deset zemalja je registrovalo pad broja košnica, pri čemu je Mađarska zabeležila smanjenje od 34 odsto, a Španija od 14 odsto.

Predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije (SPOS), Rodoljub Živadinović, ističe da u Srbiji postoji sistem obeležavanja košnica, ali da precizna evidencija i dalje nije uspostavljena, što otvara prostor za zloupotrebe pri prijavi za subvencije. “Sumnjamo da u Srbiji ima više prijavljenih nego stvarno postojećih košnica. Imali smo slučaj gde inspekcija kod jednog pčelara nije pronašla nijednu košnicu, iako je u registru bilo prijavljeno 400”, navodi Živadinović. On predlaže uvođenje elektronskog sistema povezanog sa eAgrarom, koji bi omogućio transparentnu kontrolu.

Na evropskom tržištu, Srbija je prepoznatljiva po bagremovom medu sa najmanje 20 odsto polenovih zrna bagrema, dok je u Italiji zakonski minimum 15 odsto. Zbog toga italijanski proizvođači često kupuju srpski med kako bi poboljšali kvalitet svojih proizvoda.

Pčelari upozoravaju na veliki porast falsifikovanog meda u EU i Srbiji. “Trgovci uglavnom biraju jeftinije proizvode, a sličan pristup ima i Evropska unija, kojoj u uslovima inflacije odgovara jeftin uvoz. Formirana je radna grupa Honey Platform, ali njen rad ide veoma sporo i nema konkretnih rezultata. Pčelari su praktično ostavljeni bez adekvatne podrške”, kaže Živadinović. On dodaje da u Švajcarskoj otkupna cena domaćeg meda iznosi 19 evra, dok se bagremov med sa saćem prodaje po ceni od deset evra po kilogramu, a potrošači uglavnom biraju domaći proizvod.

Pčelari širom Evrope suočavaju se sa problemima zbog falsifikata, što dovodi do smanjenja broja košnica i odustajanja od proizvodnje. Zemlje poput Nemačke, Slovenije, Austrije i Švajcarske uspele su da očuvaju domaća tržišta zahvaljujući poverenju potrošača i razvijenoj prodaji na kućnom pragu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

”OVO TROJE MALIŠANA JE OSTALO BEZ OCA…” Željko Mitrović podelio najemotivniji snimak iz Sarajeva koji je rasplakao region, njegove reči gađaju pravo u srce! (VIDEO)

Published

on

By

Begzada Neziri iz Sarajeva vodi junačku borbu za svoju decu, koja joj jedino vraćaju osmeh na lice. Nakon velike porodične tragedije i gubitka supruga, za ovu samohranu majku svaki novi dan donosi strepnju i nove izazove.

Bol, tuga i briga ove porodice odlaze u prošlost, i to zahvaljujući velikim delima vlasnika Pink Media Grupe Željka Mitrovića, koji je u živote Almire, Eme, Alena i njihove majke uneo radost i sreću, doneo poklone, kao i novčanu pomoć.

Naime, Mitrović se danas, na društvenoj mreži Instagram oglasio sa još jednom objavom koja je oduševila sve njegove pratioce. Vlasnik Pink Media Grupe nastavio je svoju humanitarnu misiju i pružio pomoć još jednoj porodici sa teškom sudbinom.

– Ovo troje mališana je ostalo bez oca, jer je poginuo radeći na građevini, ali se majka Behzada Nezir bori kao lavica, ovde u Sarajevu, da odgaji Alena, Emu i Almiru! Možda nikad nisam objasnio zašto na poseban način volim Sarajevo i Sarajlije! Davne 1985. godine služio sam armiju ovde u Sarajavu, da budem skroz precizan u Rajlovcu u sklopu“ Vazduhoplovno-tehničke vojne akademije (VTVA) i škole stručnih radnika! Iako sam u Sarajevo poslat po kazni jer sam u Trebinju na obuci imao incident i pretukao nadredjenog oficira iz Slovenije koji mi je opsovao majku, cela kasarna je bila na mojoj strani, uključujući i pukovnika, komadanta kasarne, koji je bio Sarajlija! Proceduralno sam dobio zbog tuče 7 dana vojnog zatvora ali mi je komadant ponudio da dobrovoljno dva puta dam krv i da će mi to neutralisati zatvorsku kaznu! Tako je i bilo! Posle obuke sam prebačen u Sarajevo,zapravo aerodrom Rajlovac, gde je moj slučaj već bio uveliko poznat! I pored toga što je Rajlovac trebalo da bude moja kazna, bio je najbolje što mi se desilo u životu! Svi oficiri su nekako skriveno podržavali moj incident iz Trebinja a umesto kazne, omogućili su mi i školovanje na vojnim vazduhoplovima na Rajlovačkim aerodromskim poligonima! Najviše oficira u Rajlovcu je bilo iz Sarajeva, dobijao sam stalnu dozvolu za izlazak u grad i tada i napravih ogroman broj poznanstava i prijateljstava u Sarajevu! Čak su mi tolerisali i presvlačenje u civlno odelo u toaletu hotela Holiday Inn, što je po vojnim pravilima bilo strogo zabranjeno. To je razlog zašto se danas u Sarajevu osećam kao i u Beogradu, u kome sam rodjen, i zato mi je i važno, da se odužim Sarajlijama i da pomognem Sarajevu u što većoj meri, a posebno ovoj porodici Nezir, koju je zadesila zla sudbina! Živi bili dragi moji Alene, Ema, Almira i Behzada! – napisao je Mitrović uz podeljeni video-snimak.

Željkov dolazak najviše je obradovao decu, posebno dvanaestogodišnju Emu, kojoj je dijagnostikovan autizam.

Foto: TV Pink Printscreen

– Izvolite, ovo je za vas! Ja sam Željko, kako se ti zoveš? Ćao Alene… Doneli smo vam malo poklona! – rekao je Mitrović.

– Alene, Almira, Ema, dođite ovamo da raspakujemo poklončiće! Evo ga… Hajde, zajedno ćemo sve. Izvolite – rekao je Mitrović, a onda deci podelio poklone.

Foto: TV Pink Printscreen

– Napadajte poklone! – rekao je potom.

Mitrović je potom porazgovarao sa majkom koju život nije mazio.

– Zla sudbina… Muž je poginuo na građevini? Ostali ste vi sami, i njih troje? Evo mali poklon od mene, 5 hiljada maraka… Da bar malo pomogne… Da ovoj dečici učiniš život malo boljim – rekao je Mitrović, a onda majci lavici uručio kovertu.

Mitrović je potom otkrio da je posebno vezan za Sarajevo, jer je baš tu, što malo ko zna, služio armiju.

Foto: TV Pink Printscreen

– Davnih godina u Rajlovcu, bio sam plavac, u sklopu ”Vojne akademije” i ”Škole stručnih radnika”, tu sam prvi put vozio helikopter. Tu sam poslat po kazni, iz Trebinja, imao sam incident, jer sam prebio desetara.. Ali sam kompenzovao kaznu, dao sam krv dva puta. Tako da, nisam osetio čari zatvora… Onda su smislili da me po kazni pošalju ovde, a ovde je bilo bolje nego bilo gde – rekao je potom Mitrović.

Mitrović je nakon toga zajedno sa decom gledao poklone, i pokazivao im šta su sve dobili.

– Ako treba pomoć, tu sam da otvaram. Imate patike, sve što vam je neophodno… Imate slatkiše, igračke, garderobu… Evo ga, sve je tu. Brojeve smo, ja mislim nabavili koje treba, poslali ste nam vi… Evo ga i ranac, ima i auto, robo-auto… Otvori slobodno, pokloni služe da se otvaraju – kaže Željko mališanima.

Foto: TV Pink Printscreen

– Alen i Ema idu u školu, a ona je sa posebnim potrebama, ima autizam – rekla je majka.

– Deca sa autizmom su genijalci, pogledaj film ” A Beautiful mind”. Čovek je genijalac, a autističan je. Tu su lekovi, terapije… – rekao je Željko.

Foto: TV Pink Printscreen

– Da, mnogo je pametna… Pogledaćemo – dodala je majka, a onda se osvrnula na pokojnog supruga:

– Živeo je 6 dana, na aparatima, ali se nije izvukao… – dodala je ona.

– Život je džinovska zamka, puna prepreka… Kada naučiš da živiš sa preprekama, napraviš da živiš sa više smisla… Ovde se osećam kao kod kuće… Idemo da obiđemo još neke porodice, nemamo mnogo vremena nažalost – rekao je Mitrović, a onda pozdravio svu decu i majku hrabrost.

Foto: TV Pink Printscreen

– Imaš kontakt, zovi kada god ti nešto treba – poručio je Željko majci predivne dečice.

Za humanitarne akcije Željka Mitrovića granice ne postoje, a sarajevska porodica samo je jedna od ukupno 250 porodica iz Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, kojima je u nevolji pomogao vlasnik Pink Media Grupe, pružajući ruku solidarnosti i prijateljstva, i zauzvrat ne tražeći ništa osim osmeha, jer je glavna misija Željka Mitrovića da usreći što više dece i samohranih roditelja u našem regionu,u čemu se ovde ne zaustavlja.

Pročitaj još

Domaće

OMV Petrom i Romgaz investiraju četiri milijarde evra u Neptun Deep projekat

Projekat u Crnom moru doneće osam milijardi kubnih metara gasa godišnje od 2027. godine

Published

on

By

Projekat u Crnom moru doneće osam milijardi kubnih metara gasa godišnje od 2027. godine

Kompanije OMV Petrom i Romgaz započele su bušenje prve bušotine u okviru Neptun Deep projekta, najvećeg novog gasnog poduhvata u Evropi, objavljeno je. Ovaj projekat, vredan četiri milijarde evra, nalazi se 160 kilometara od rumunske obale Crnog mora, a proizvodnja gasa planirana je za 2027. godinu. Maksimalni kapacitet dostizaće oko osam milijardi kubnih metara gasa godišnje, što bi gotovo udvostručilo trenutnu proizvodnju Rumunije i pozicioniralo je kao najvećeg proizvođača prirodnog gasa u Evropskoj uniji, kao i neto izvoznika prema Moldaviji i Mađarskoj.

Neptun Deep pokriva površinu od oko 7.500 kvadratnih kilometara u dubokovodnom delu Crnog mora, na dubinama od 100 do 1.000 metara. OMV Petrom i Romgaz poseduju po 50 odsto vlasništva, a od avgusta 2022. godine OMV Petrom je operator nalazišta. Planovi predviđaju izgradnju deset bušotina, tri podmorska proizvodna sistema, mrežu cevovoda, platformu na moru, glavni gasovod do Tuzle i stanicu za merenje. Platforma će imati sopstvenu proizvodnju električne energije i primenjivaće najviše standarde bezbednosti i zaštite životne sredine.

Za realizaciju ovog složenog projekta angažovane su međunarodne kompanije specijalizovane za dubokovodne energetske radove, kao što su Saipem, Transocean i Halliburton. Istraživanja na bloku Neptun Deep traju od 2008. godine, obuhvatajući dve 3D seizmičke kampanje i osam istražnih i procenskih bušotina. Prvo veće otkriće gasa u ovom regionu potvrđeno je 2012. godine, kada je bušotina Domino-1, prva dubokovodna istražna bušotina u Rumuniji, pokazala značajne rezerve.

Konačna investiciona odluka doneta je u junu 2023. godine, čime je odobren kompletan plan razvoja nalazišta Domino i Pelican South. Kako je istaknuto, projekat Neptun Deep ima strateški značaj za energetsku bezbednost i tranziciju Rumunije i regiona, u trenutku kada Evropska unija nastoji da smanji zavisnost od ruskog gasa.

Pročitaj još

Domaće

Stočari traže reforme, subvencije za tovno govedarstvo i dalje bez efekta

Na 93. Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu istaknuto da državna ulaganja nisu donela očekivani pomak

Published

on

By

Na 93. Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu istaknuto da državna ulaganja nisu donela očekivani pomak

Subvencije za tovno govedarstvo postoje već godinama, ali domaća proizvodnja i dalje beleži izostanak napretka, zaključili su učesnici sastanka Udruženja „Agroprofit“ tokom 93. Međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom Sadu. Stočari su istakli da izdvajanja iz budžeta ne mogu dati rezultate bez suštinskih reformi u sektoru, zbog čega srpske štale ostaju prazne.

Među ključnim zahtevima odgajivača izdvojeno je formiranje posebne Uprave za stočarstvo, koja bi objedinjeno rešavala probleme i potrebe ovog sektora. Takođe, istaknuta je potreba za strožom selekcijom grla, boljom organizacijom u genetici i veterini, kao i za preciznom evidencijom porekla i kontrolom uvoza rasnih goveda.

Jedan od glavnih predloga je hitno opremanje rečnih luka na Dunavu, čime bi se omogućio jeftiniji i brži transport goveda i ovaca do inostranih tržišta. Iz Udruženja naglašavaju da bez ovakvih infrastrukturnih rešenja domaći stočari ne mogu biti konkurentni.

Iako država izdvaja značajna sredstva za subvencionisanje, stočni fond se smanjuje, a stočari upozoravaju da je za opstanak govedarstva neophodno uvođenje reda na tržištu i pokretanje domaćeg brenda „Junetina iz prirode“. Najavljeno je i formiranje spiska farmi koje rade po najvišim standardima, što bi bio osnov za plasman domaćeg mesa vrhunskog kvaliteta.

Predstavnici proizvođača poručuju da bez ubrzanih i sistemskih promena, kao i uklanjanja administrativnih prepreka za izvoz, subvencije same po sebi ne mogu zaustaviti pad proizvodnje i gubitak konkurentnosti na tržištu.

Pročitaj još

U Trendu