Connect with us

Domaće

”OVO TROJE MALIŠANA JE OSTALO BEZ OCA…” Željko Mitrović podelio najemotivniji snimak iz Sarajeva koji je rasplakao region, njegove reči gađaju pravo u srce! (VIDEO)

Published

on

Begzada Neziri iz Sarajeva vodi junačku borbu za svoju decu, koja joj jedino vraćaju osmeh na lice. Nakon velike porodične tragedije i gubitka supruga, za ovu samohranu majku svaki novi dan donosi strepnju i nove izazove.

Bol, tuga i briga ove porodice odlaze u prošlost, i to zahvaljujući velikim delima vlasnika Pink Media Grupe Željka Mitrovića, koji je u živote Almire, Eme, Alena i njihove majke uneo radost i sreću, doneo poklone, kao i novčanu pomoć.

Naime, Mitrović se danas, na društvenoj mreži Instagram oglasio sa još jednom objavom koja je oduševila sve njegove pratioce. Vlasnik Pink Media Grupe nastavio je svoju humanitarnu misiju i pružio pomoć još jednoj porodici sa teškom sudbinom.

– Ovo troje mališana je ostalo bez oca, jer je poginuo radeći na građevini, ali se majka Behzada Nezir bori kao lavica, ovde u Sarajevu, da odgaji Alena, Emu i Almiru! Možda nikad nisam objasnio zašto na poseban način volim Sarajevo i Sarajlije! Davne 1985. godine služio sam armiju ovde u Sarajavu, da budem skroz precizan u Rajlovcu u sklopu“ Vazduhoplovno-tehničke vojne akademije (VTVA) i škole stručnih radnika! Iako sam u Sarajevo poslat po kazni jer sam u Trebinju na obuci imao incident i pretukao nadredjenog oficira iz Slovenije koji mi je opsovao majku, cela kasarna je bila na mojoj strani, uključujući i pukovnika, komadanta kasarne, koji je bio Sarajlija! Proceduralno sam dobio zbog tuče 7 dana vojnog zatvora ali mi je komadant ponudio da dobrovoljno dva puta dam krv i da će mi to neutralisati zatvorsku kaznu! Tako je i bilo! Posle obuke sam prebačen u Sarajevo,zapravo aerodrom Rajlovac, gde je moj slučaj već bio uveliko poznat! I pored toga što je Rajlovac trebalo da bude moja kazna, bio je najbolje što mi se desilo u životu! Svi oficiri su nekako skriveno podržavali moj incident iz Trebinja a umesto kazne, omogućili su mi i školovanje na vojnim vazduhoplovima na Rajlovačkim aerodromskim poligonima! Najviše oficira u Rajlovcu je bilo iz Sarajeva, dobijao sam stalnu dozvolu za izlazak u grad i tada i napravih ogroman broj poznanstava i prijateljstava u Sarajevu! Čak su mi tolerisali i presvlačenje u civlno odelo u toaletu hotela Holiday Inn, što je po vojnim pravilima bilo strogo zabranjeno. To je razlog zašto se danas u Sarajevu osećam kao i u Beogradu, u kome sam rodjen, i zato mi je i važno, da se odužim Sarajlijama i da pomognem Sarajevu u što većoj meri, a posebno ovoj porodici Nezir, koju je zadesila zla sudbina! Živi bili dragi moji Alene, Ema, Almira i Behzada! – napisao je Mitrović uz podeljeni video-snimak.

Željkov dolazak najviše je obradovao decu, posebno dvanaestogodišnju Emu, kojoj je dijagnostikovan autizam.

Foto: TV Pink Printscreen

– Izvolite, ovo je za vas! Ja sam Željko, kako se ti zoveš? Ćao Alene… Doneli smo vam malo poklona! – rekao je Mitrović.

– Alene, Almira, Ema, dođite ovamo da raspakujemo poklončiće! Evo ga… Hajde, zajedno ćemo sve. Izvolite – rekao je Mitrović, a onda deci podelio poklone.

Foto: TV Pink Printscreen

– Napadajte poklone! – rekao je potom.

Mitrović je potom porazgovarao sa majkom koju život nije mazio.

– Zla sudbina… Muž je poginuo na građevini? Ostali ste vi sami, i njih troje? Evo mali poklon od mene, 5 hiljada maraka… Da bar malo pomogne… Da ovoj dečici učiniš život malo boljim – rekao je Mitrović, a onda majci lavici uručio kovertu.

Mitrović je potom otkrio da je posebno vezan za Sarajevo, jer je baš tu, što malo ko zna, služio armiju.

Foto: TV Pink Printscreen

– Davnih godina u Rajlovcu, bio sam plavac, u sklopu ”Vojne akademije” i ”Škole stručnih radnika”, tu sam prvi put vozio helikopter. Tu sam poslat po kazni, iz Trebinja, imao sam incident, jer sam prebio desetara.. Ali sam kompenzovao kaznu, dao sam krv dva puta. Tako da, nisam osetio čari zatvora… Onda su smislili da me po kazni pošalju ovde, a ovde je bilo bolje nego bilo gde – rekao je potom Mitrović.

Mitrović je nakon toga zajedno sa decom gledao poklone, i pokazivao im šta su sve dobili.

– Ako treba pomoć, tu sam da otvaram. Imate patike, sve što vam je neophodno… Imate slatkiše, igračke, garderobu… Evo ga, sve je tu. Brojeve smo, ja mislim nabavili koje treba, poslali ste nam vi… Evo ga i ranac, ima i auto, robo-auto… Otvori slobodno, pokloni služe da se otvaraju – kaže Željko mališanima.

Foto: TV Pink Printscreen

– Alen i Ema idu u školu, a ona je sa posebnim potrebama, ima autizam – rekla je majka.

– Deca sa autizmom su genijalci, pogledaj film ” A Beautiful mind”. Čovek je genijalac, a autističan je. Tu su lekovi, terapije… – rekao je Željko.

Foto: TV Pink Printscreen

– Da, mnogo je pametna… Pogledaćemo – dodala je majka, a onda se osvrnula na pokojnog supruga:

– Živeo je 6 dana, na aparatima, ali se nije izvukao… – dodala je ona.

– Život je džinovska zamka, puna prepreka… Kada naučiš da živiš sa preprekama, napraviš da živiš sa više smisla… Ovde se osećam kao kod kuće… Idemo da obiđemo još neke porodice, nemamo mnogo vremena nažalost – rekao je Mitrović, a onda pozdravio svu decu i majku hrabrost.

Foto: TV Pink Printscreen

– Imaš kontakt, zovi kada god ti nešto treba – poručio je Željko majci predivne dečice.

Za humanitarne akcije Željka Mitrovića granice ne postoje, a sarajevska porodica samo je jedna od ukupno 250 porodica iz Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, kojima je u nevolji pomogao vlasnik Pink Media Grupe, pružajući ruku solidarnosti i prijateljstva, i zauzvrat ne tražeći ništa osim osmeha, jer je glavna misija Željka Mitrovića da usreći što više dece i samohranih roditelja u našem regionu,u čemu se ovde ne zaustavlja.

Domaće

Amazon emituje obveznice od 25 milijardi dolara za ulaganja u AI infrastrukturu

Tehnološki gigant izdaje osam tranši obveznica sa rokovima dospeća do 40 godina, investicije u AI prelaze 700 milijardi dolara

Published

on

By

Tehnološki gigant izdaje osam tranši obveznica sa rokovima dospeća do 40 godina, investicije u AI prelaze 700 milijardi dolara

Američka tehnološka kompanija Amazon najavila je plan da prikupi najmanje 25 milijardi dolara (oko 2.700 milijardi dinara) kroz prodaju obveznica denominovanih u američkim dolarima, sa ciljem finansiranja velikih ulaganja u infrastrukturu za veštačku inteligenciju, prenose ekonomske analize. Prema informacijama izvora upoznatih sa transakcijom, konačan iznos emisije može biti i veći ukoliko interesovanje investitora premaši očekivanja.

Amazon je regulatornim organima podneo dokumentaciju za izdavanje ukupno osam tranši obveznica sa fiksnom i promenljivom kamatnom stopom, a rokovi dospeća kreću se od tri do 40 godina. Kompanija je saopštila da će prikupljena sredstva biti namenjena opštim korporativnim potrebama, uključujući finansiranje kapitalnih investicija i otplatu dospelih obaveza.

Ova emisija pozicionira Amazon među velikim tehnološkim kompanijama koje sve više koriste tržište duga za finansiranje ubrzanog razvoja AI infrastrukture. Prema procenama, Amazon, Alfabet, Majkrosoft i Meta će tokom ove godine zajedno investirati više od 700 milijardi dolara (oko 75.600 milijardi dinara) u projekte veštačke inteligencije.

“Kompanija je odlučila da sredstva od prodaje obveznica iskoristi za opšte korporativne potrebe, uključujući kapitalne investicije i otplatu dospelih dugovanja”, navodi se u zvaničnom saopštenju Amazona. Konačan obim emisije zavisiće od interesovanja investitora, ističu izvori bliski transakciji.

Amazon ovim potezom nastavlja trend velikih ulaganja u AI, u skladu sa strategijom drugih tehnoloških lidera koji svoje poslovanje sve više oslanjaju na razvoj napredne infrastrukture i inovacije u oblasti veštačke inteligencije.

Pročitaj još

Domaće

Lidl ulazi na crnogorsko tržište, PDV od 21 odsto i cene hrane porasle 43 odsto

Crna Gora ima 620 hiljada stanovnika, PDV od 21%, a cene osnovnih namirnica porasle su 43% od 2021. godine

Published

on

By

Crna Gora ima 620 hiljada stanovnika, PDV od 21%, a cene osnovnih namirnica porasle su 43% od 2021. godine

Nemački trgovinski lanac Lidl najavio je ulazak na crnogorsko tržište, što bi moglo uticati na promenu maloprodajnih cena u zemlji sa 620 hiljada stanovnika. Prema analizama, Lidl koristi globalnu nabavku i privatne robne marke, ali cene formira lokalno, u zavisnosti od transporta, PDV-a, marži i konkurencije. Standardna stopa PDV-a u Crnoj Gori iznosi 21%, dok je nova snižena stopa od 15% uvedena 2025. godine, uz postojeću stopu od 7% za osnovne kategorije. U Hrvatskoj, gde je tržište razvijenije, standardna stopa PDV-a je 25%, sa sniženim stopama od 13 i 5 odsto za pojedine proizvode.

Prema izveštajima, cene osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori su u prethodne tri godine porasle 43%, dok su zarade trgovinskih lanaca rasle. Tržište karakteriše visoka zavisnost od uvoza i dodatni troškovi distribucije, što može povećati fiksne troškove po jedinici proizvoda. Lidl u Crnoj Gori posluje po modelu sa oko 2.000 artikala, gde privatne marke čine ključni deo ponude. Kompanija nabavlja robu kroz centralizovanu evropsku mrežu, ali se lokalni troškovi poput transporta, skladištenja, carinskih procedura, rada i konkurencije direktno odražavaju na finalnu cenu na policama.

Geografsko formiranje cena znači da Lidl neće nužno imati iste cene u Crnoj Gori kao u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji ili Nemačkoj. Moguće je da određeni akcijski proizvodi budu ponuđeni po cenama bliskim hrvatskim, ali dugoročno cene zavise od domaćih troškova. Nije realno očekivati da će Lidl u Podgorici, Nikšiću ili Baru imati identične cenovnike kao u Dubrovniku, Splitu ili Zagrebu.

Uprkos nižoj standardnoj stopi PDV-a u Crnoj Gori (21% naspram hrvatskih 25%), niže cene nisu automatski zagarantovane, jer poreske stope na prehrambene proizvode variraju u obe zemlje, a troškovi distribucije i uvoza mogu biti presudni. Na crnogorskom tržištu, gde su cene hrane već visoke i rastu, Lidl bi mogao pojačati konkurenciju, posebno zahvaljujući privatnim markama i direktnoj nabavci, ali bez garancije identičnih cena kao na hrvatskom tržištu.

U ovom trenutku, zvaničnih cena za Lidl Crna Gora još nema, ali ekonomski parametri jasno ukazuju da se finalne cene formiraju u skladu sa lokalnim troškovima, porezima i kupovnom moći stanovništva.

Pročitaj još

Domaće

srpski BDP porastao 3,6 odsto, inflacija u maju 3,8 odsto

Izvoz pokrio 83,1 odsto uvoza, prosečna neto zarada u martu premašila minimalnu potrošačku korpu za 115,1 odsto

Published

on

By

Izvoz pokrio 83,1 odsto uvoza, prosečna neto zarada u martu premašila minimalnu potrošačku korpu za 115,1 odsto

Bruto domaći proizvod (BDP) Srbije zabeležio je međugodišnji rast od 3,6 odsto u prvih pet meseci 2026. godine, prema najnovijim podacima iz Makroekonomskih analiza i trendova (MAT). Svi sektori privrede, izuzev građevinarstva koje je imalo blagi pad aktivnosti, ostvarili su realni rast proizvodnje u ovom periodu.

Industrijska proizvodnja u Srbiji je uvećana za 0,6 odsto, dok je rast u prerađivačkoj industriji iznosio 1,6 odsto. U MAT-u se navodi da je proizvodnja osnovnih metala postala glavni faktor usporavanja prerađivačkog sektora, dok je proizvodnja koksa i derivata nafte izgubila primat u tom segmentu.

Spoljnotrgovinska razmena nastavila je da beleži rast, sa značajno bržim rastom izvoza u odnosu na uvoz. U periodu januar–maj 2026. godine, izvoz je pokrio 83,1 odsto robnog uvoza, što je poboljšanje u odnosu na isti period prethodne godine kada je pokrivenost iznosila 77,9 odsto.

Srbija je, prema podacima Evrostata, u prvih pet meseci 2026. godine bila među vodećim evropskim zemljama po međugodišnjem rastu realnog prometa u trgovini na malo. U martu 2026. prosečna neto zarada bila je za 10,9 odsto viša od vrednosti prosečne potrošačke korpe i za 115,1 odsto viša od vrednosti minimalne potrošačke korpe.

Inflacija se kreće unutar ciljanih okvira Narodne banke Srbije, a privremeno odstupanje iznad gornje granice može se očekivati tek krajem godine. U maju 2026. međugodišnja inflacija u Srbiji iznosila je 3,8 odsto, dok je u Evropskoj uniji bila 3,3 odsto, a u evrozoni 3,2 odsto. Od 27 zemalja EU, veću međugodišnju inflaciju od Srbije u maju imalo je osam članica, među kojima su Rumunija (9,7 odsto), Bugarska (6,3 odsto) i Litvanija (5,1 odsto).

Ovi podaci ukazuju na nastavak pozitivnih trendova u srpskoj ekonomiji tokom prvih meseci 2026. godine.

Pročitaj još

U Trendu