Connect with us

Zdravlje

Zašto osobe sa demencijom često pojačano jedu i žude za slatkišima

Promene u mozgu kod demencije mogu izazvati pojačan apetit i neobjašnjivu želju za slatkišima, što posebno brine žene koje neguju porodicu.

Objavljeno pre

,

Zašto osobe sa demencijom često pojačano jedu i žude za slatkišima Foto Izvor: Pexels / SHVETS production

Promene u mozgu kod demencije mogu izazvati pojačan apetit i neobjašnjivu želju za slatkišima, što posebno brine žene koje neguju porodicu.

Osobe sa demencijom često iznenada počinju da jedu više i da žude za slatkišima. Ova promena može biti naročito izražena kod žena koje brinu o obolelim članovima porodice. Demencija je bolest koja utiče na pamćenje, ali i na centre u mozgu koji kontrolišu osećaj gladi, sitosti i impulse. Kao rezultat, dolazi do promena u svakodnevnim navikama ishrane. Pre svega, važno je razumeti da pojačan apetit i traženje slatkiša nisu znak loših navika, već deo same bolesti.

Kako demencija utiče na apetit i ponašanje

Promene u apetitu često su najizraženije kod bihejvioralne varijante frontotemporalne demencije (bvFTD). Osobe sa ovom vrstom demencije mogu jesti mnogo više nego ranije ili stalno tražiti hranu. Međutim, kod Alchajmerove bolesti se češće javlja gubitak apetita, posebno u kasnijim fazama. Osim toga, na početku bolesti i kod Alchajmera može doći do promena u izboru hrane. Takođe, nije svaka osoba sa demencijom pogođena na isti način. Zbog toga je važno obratiti pažnju na individualne simptome i na vreme razgovarati sa lekarom.

Zašto osobe sa demencijom često pojačano jedu i žude za slatkišima

Stručnjaci objašnjavaju da kod demencije dolazi do oštećenja delova mozga koji regulišu impulse i osećaj sitosti. Kao rezultat, osoba sa demencijom može izgubiti sposobnost da prepozna kada je sita ili da odoli slatkišima. Štaviše, prema studiji objavljenoj u JAMA Neurology, osobe sa bihejvioralnom frontotemporalnom demencijom često biraju veoma slatke deserte i unose više kalorija od drugih. Pre svega, porodice treba da znaju da ovakvo ponašanje nije stvar lične slabosti. Takođe, ovakve promene mogu biti rani znak bolesti. Dr Jelena Petrović, neurolog, naglašava: „Promene u apetitu i odnosu prema hrani mogu biti prvi znak bolesti kod nekih ljudi. Porodice često misle da je u pitanju loše ponašanje ili navika, ali je to deo procesa bolesti.“

Praktični saveti za žene koje neguju članove sa demencijom

Prejedanje i žudnja za slatkim predstavljaju izazov za celu porodicu. Međutim, postoje načini da se ove situacije lakše kontrolišu. Pre svega, obroke treba pripremiti u unapred određenim količinama. Osim toga, važno je ne ostavljati slatkiše i grickalice na vidnom mestu. Umesto toga, nudite zdrave užine bogate vlaknima i proteinima. Takođe, uključivanje obolele osobe u pripremu hrane može smanjiti impulsivno jedenje. Pored toga, redovno kretanje i fizička aktivnost prema mogućnostima mogu pomoći. Dr Petrović ističe: „Najvažnije je ne grditi osobu zbog promene u ponašanju. Potrebno je razumeti da nije reč o namernom prejedanju, već o promenama u mozgu.“ Na kraju, ako primetite značajne promene u navikama ishrane kod člana porodice, obavezno se obratite izabranom lekaru ili neurologu. Pravilna komunikacija i podrška mogu značajno olakšati život i obolelom članu i svima oko njega. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Bol u ramenu otkriva melanom: Važan znak za žene

Iskustvo Engleskinje pokazuje zašto ne treba ignorisati neobičan bol ili otok na telu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Bol u ramenu otkriva melanom: Važan znak za žene

Iskustvo Engleskinje pokazuje zašto ne treba ignorisati neobičan bol ili otok na telu

Kada je Kler Turner, 43-godišnja računovođa iz Engleske, tokom vožnje osetila jak bol u ramenu, nije ni slutila koliko je ozbiljan zdravstveni problem. Naime, bol u ramenu pojavio se iznenada dok je pokušavala da pruži kroasan svojoj ćerki prošle jeseni. U početku je pomislila da je istegnula mišić, ali bol nije prolazio. Ključna tema ove priče je bol u ramenu koji može biti prvi znak ozbiljne bolesti, poput melanoma (vrsta raka kože).

Tokom sledećih nedelja, Kler Turner je primetila oticanje na ramenu veličine novčića. Ipak, otok je rastao, a bol postajao sve jači. Zbog toga nije mogla ni da nosi grudnjak ili torbu. Lekari su u početku sumnjali na povredu ligamenta, ali su dodatne analize pokazale drugačiju sliku.

Bol u ramenu kao prvi znak melanoma

Na magnetnoj rezonanci i biopsiji, krajem januara, otkriven je melanom četvrtog stadijuma. Ovo je najteži oblik raka kože, jer se bolest već proširila na više organa. U slučaju Kler Turner, primarni tumor nije pronađen na koži, što se dešava kod oko tri odsto obolelih. Tumori su otkriveni u ramenu, jetri, nozi i gluteusima. U međuvremenu je morala da prekine imunoterapiju zbog komplikacija, ali su se neki tumori povukli. Lekari su naglasili da je često korišćenje solarijuma u mladosti povećalo njen rizik.

Na pitanje o prognozi, Kler Turner kaže: “Sestra mi je rekla da bih pre deset godina sa ovakvom dijagnozom imala samo šest do sedam meseci života. To me je šokiralo.”

Zašto je važno obratiti pažnju na bol u ramenu

Mnoge žene zanemaruju simptome, misleći da su posledica napora ili svakodnevnih aktivnosti. Ipak, svako oticanje, dugotrajan bol ili promena na koži mogu ukazivati na ozbiljno stanje poput melanoma. Zbog toga je važno obratiti pažnju na svaku neuobičajenu promenu. Pored toga, česta upotreba solarijuma i izlaganje suncu povećavaju rizik od raka kože.

Na kraju, Kler Turner poručuje: “Kada se sunčate, ni prava ni lažna preplanulost ne traje dugo. Koristila sam solarijume i izgarala na suncu, ali danas znam da nijedna preplanulost nije vredna rizika.”

Kako žene mogu smanjiti rizik od melanoma

Stručnjaci savetuju da se izbegava korišćenje solarijuma i dugo izlaganje suncu. Takođe, preporučuju redovne samopreglede kože i upotrebu kreme sa zaštitnim faktorom. Važno je da svaku promenu na koži ili neuobičajen bol odmah proveri lekar. Na taj način, moguće je rano otkriti melanom i povećati šanse za uspešno lečenje.

Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Kaheksija raka utiče na svakodnevni život žena obolelih od karcinoma

Sindrom propadanja uzrokuje gubitak mišićne mase, snage i apetita kod žena, ali postoje načini da se simptomi ublaže

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kaheksija raka utiče na svakodnevni život žena obolelih od karcinoma

Sindrom propadanja uzrokuje gubitak mišićne mase, snage i apetita kod žena, ali postoje načini da se simptomi ublaže

Kaheksija raka je ozbiljan zdravstveni problem koji pogađa mnoge žene širom sveta, posebno one sa dijagnozom karcinoma. Ovaj sindrom propadanja izaziva značajan gubitak telesne težine, uključujući mišićnu masu i masnoće. Pre svega, važno je znati da se kaheksija raka javlja kod oko 50 odsto žena sa rakom, dok kod uznapredovalih oblika bolesti taj broj raste na 75 odsto. Zbog toga, sindrom propadanja ne utiče samo na fizički izgled već i na kvalitet života i mogućnost lečenja.

Glavni simptom kaheksije raka je gubitak više od 10 odsto telesne mase u periodu od šest do dvanaest meseci. Takođe, žene često osećaju snažan umor, slabost, smanjen apetit i gube snagu. Osim toga, svakodnevni zadaci, briga o porodici i sebi postaju teži. S druge strane, kaheksija raka može oslabiti imunitet, što povećava rizik od infekcija.

Simptomi i uzroci kaheksije raka kod žena

Pored gubitka težine, mnoge žene primećuju gubitak mišića, anoreksiju (slab osećaj gladi) i anemiju (smanjen broj crvenih krvnih zrnaca). Zbog toga, svakodnevne aktivnosti zahtevaju više napora nego ranije. Zašto dolazi do kaheksije raka? Bolest i tretmani, kao što su hemoterapija ili zračenje, ubrzavaju metabolizam i izazivaju mučninu, bol ili depresiju, što dodatno smanjuje apetit. Kaheksija raka se najčešće javlja kod kolorektalnog karcinoma, raka pluća, melanoma i raka pankreasa. Kao rezultat, telo troši više energije nego što može da unese hranom.

Kako sindrom propadanja menja svakodnevicu žena

Zbog gubitka snage i promena fizičkog izgleda, žene se često suočavaju sa padom samopouzdanja. Takođe, mnoge ne mogu da obavljaju svakodnevne obaveze kao ranije. Međutim, važno je znati da, iako se kaheksija raka ne može potpuno izlečiti, postoje načini da se simptomi ublaže. Lekari preporučuju ishranu bogatu proteinima i kalorijama kako bi se usporio gubitak mišića. Osim toga, redovno praćenje nivoa energije i konsultacije sa lekarom su ključni za pravovremenu pomoć.

Dr Dragana Milovanović, onkološkinja, naglašava: „Kaheksija raka je kompleksan sindrom koji zahteva pažljiv multidisciplinarni pristup. Osim toga, podrška porodice i stručnog tima ima ključnu ulogu u kvalitetu života obolelih.“

Praktični saveti za suočavanje sa kaheksijom raka

Ako primetite značajan gubitak težine ili slabost tokom lečenja, obratite se lekaru što pre. Pored toga, redovno proveravajte krvnu sliku i pratite nivo energije. U međuvremenu, važno je imati podršku porodice i prijatelja, jer emotivna i praktična pomoć olakšavaju svakodnevicu. Na kraju, svaka žena treba da zna: Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru. Pravovremena intervencija i dobra komunikacija sa zdravstvenim timom mogu poboljšati kvalitet života čak i kada je u pitanju kaheksija raka.

Pročitaj još

Zdravlje

Penjanje uz stepenice smanjuje rizik od smrti kod žena

Velika analiza pokazuje da svakodnevno korišćenje stepenica može doprineti zdravlju srca i dužem životu žena

Objavljeno pre

,

Objavio:

Penjanje uz stepenice smanjuje rizik od smrti kod žena

Velika analiza pokazuje da svakodnevno korišćenje stepenica može doprineti zdravlju srca i dužem životu žena

Penjanje uz stepenice značajno je povezano sa manjim rizikom od smrti kod žena, pokazala je nova studija sa Univerziteta Istočne Anglije. Istraživači su pratili više od 450.000 odraslih osoba i utvrdili da penjanje uz stepenice vodi do 39 odsto manjeg rizika od smrti zbog kardiovaskularnih bolesti (bolesti srca i krvnih sudova). Ovo je posebno važno za žene, jer su baš te bolesti najčešći uzrok smrtnosti u ženskoj populaciji. Osim toga, studija otkriva i 24 odsto niži rizik od smrti od svih uzroka među osobama koje biraju stepenice umesto lifta. Zbog toga, ovakva svakodnevna odluka može imati veliki uticaj na zdravlje.

Kako penjanje uz stepenice pomaže vašem srcu

Na prvi pogled, penjanje uz stepenice deluje jednostavno, ali je zapravo kratka i intenzivna vežba. Telo tada mora da savlada silu gravitacije, pa srce i mišići rade snažnije nego tokom običnog hoda. Kao rezultat, puls se ubrzava i disanje postaje dublje. Štaviše, redovne kraće aktivnosti, kao što je penjanje uz stepenice, jačaju srčani mišić i podstiču bolju cirkulaciju. Na taj način se smanjuje rizik od bolesti srca i krvnih sudova. Međutim, važno je znati da su žene koje često koriste stepenice obično i fizički aktivnije, što dodatno doprinosi njihovom opštem zdravlju.

Praktične koristi za žene sa puno obaveza

Pored toga, penjanje uz stepenice ne zahteva posebnu opremu ili dodatno vreme. Zbog toga je ova navika izuzetno praktična za žene koje balansiraju između posla, porodice i drugih obaveza. Već nekoliko minuta svakodnevnog penjanja može biti prvi korak ka boljem zdravlju. Takođe, ovakva aktivnost lako se uklapa u rutinu, pa ne zahteva veliku promenu navika. Pre svega, svaka fizička aktivnost, čak i kratka, pozitivno utiče na raspoloženje i nivo energije. Brojna istraživanja pokazuju da povremene vežbe tokom dana smanjuju stres i poboljšavaju san.

Mišljenje stručnjaka i preporuke za svakodnevni život

Glavna autorka analize, dr Sofija Ahmed, kardiološkinja, ističe: „Naše istraživanje pokazuje jasnu vezu između penjanje uz stepenice i nižeg rizika od smrti od kardiovaskularnih bolesti. Ipak, to ne znači da su stepenice jedini razlog za bolje zdravlje. Ljudi koji ih koriste obično i više brinu o svom zdravlju uopšte.“ Kao rezultat, stručnjaci savetuju da birate stepenice kad god je to moguće, naročito ako radite sedeći posao. Osim toga, preporučuje se pravljenje malih pauza tokom dana za kretanje. Na kraju, male promene, poput izbegavanja lifta, mogu imati veliki uticaj na zdravlje srca.

Kada potražiti pomoć lekara

Ako imate postojeće srčane probleme ili druge zdravstvene poteškoće, konsultujte se sa stručnjakom pre nego što uvrstite više fizičke aktivnosti u dnevnu rutinu. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

U Trendu