Connect with us

Domaće

Cena šećera porasla 40 odsto, pritisak na prehrambenu industriju u regionu

Novi rast cene šećera na svetskim berzama pogađa konditorski sektor, dok Srbija ostaje vodeći proizvođač u Adria regionu

Objavljeno pre

,

Cena šećera porasla 40 odsto, pritisak na prehrambenu industriju u regionu Foto Izvor: Pexels / Mark Stebnicki

Novi rast cene šećera na svetskim berzama pogađa konditorski sektor, dok Srbija ostaje vodeći proizvođač u Adria regionu

Cena šećera porasla je za oko 40 odsto od početka godine, što dodatno opterećuje troškove prehrambene industrije u Adria regionu. Ovaj trend dolazi nakon dve godine pada, a prema podacima iz sektora, glavni uzroci su loše vremenske prilike i smanjena setva, što je dovelo do smanjenja ponude na svetskom tržištu. Promena ciklusa posebno pogađa zemlje regiona koje, osim Srbije, veći deo potreba zadovoljavaju uvozom.

Cena šećera na međunarodnim berzama dosegla je vrhunac krajem 2023. godine, kada se cena belog šećera približila 750 dolara za tonu. Nakon toga usledio je pad na oko 350 dolara početkom ove godine, zahvaljujući poboljšanju svetske ponude i manjoj potražnji. Međutim, tokom ove godine, zbog toplotnih talasa i smanjenih zasejanih površina u Evropi i Južnoj Americi, očekuje se slabiji rod, što je podiglo cene za oko 40 odsto.

Rast cene šećera i uticaj na industriju

Prehrambena industrija u Adria regionu, posebno konditorske kompanije poput Atlantic Grupe i Vitaminke, suočava se sa dodatnim pritiskom na marže. Ove kompanije su prethodnih godina već imale povećane troškove zbog rasta cena kafe i kakaoa, dok je niža cena šećera ranije ublažavala ukupne troškove. S obzirom na ovogodišnji rast cene šećera, taj amortizujući efekat više nije prisutan, što može negativno uticati na profitabilnost.

U Adria regionu, Srbija proizvodi oko dva miliona tona šećerne repe godišnje i jedina je zemlja u regionu koja pokriva domaću potražnju i ostvaruje izvozne viškove. Hrvatska godišnje proizvede približno 400.000 tona, dok Slovenija proizvodi oko 9.000 tona. Bosna i Hercegovina i Severna Makedonija nemaju značajniju proizvodnju šećerne repe. Hrvatska je 2025. godine imala najveći prinos, oko 57 tona po hektaru, dok je u Srbiji i Sloveniji prinos iznosio oko 52 tone po hektaru.

Širi kontekst: poljoprivredni indeksi i tržišna kretanja

Rast cene šećera uklapa se u širi trend povećanja cena poljoprivrednih sirovina. Prema Bloomberg Agriculture Spot Indexu, koji prati 10 ključnih poljoprivrednih proizvoda, indeks je u avgustu porastao za više od 13 odsto, što je najveći mesečni rast od jula 2012. godine. Glavni uzroci su poremećaji u izvozu iz crnomorskog regiona, što je podiglo cene pšenice na najviši nivo u poslednje tri godine, kao i zabrinutost zbog loših vremenskih uslova i uticaja El Niña.

Kretanje cene akcija Südzuckera, najvećeg evropskog proizvođača šećera, snažno je povezano sa cenom šećera. Nakon višegodišnjeg pritiska na cenu akcija, ovogodišnji rast cena šećera doveo je do oporavka vrednosti deonica kompanije.

Skuplji šećer mogao bi dodatno da smanji marže FMCG (brzopokretna roba široke potrošnje) kompanija u regionu. Na primer, Atlantic Grupa je prošle godine potrošila skoro 60 miliona evra više na nabavku kafe i kakaoa, dok je deo tog troška ranije bio ublažen nižom cenom šećera. Ove godine, kako se ciklus promenio, kompanije iz sektora mogu očekivati nastavak pritiska na troškove.

Pročitaj još

Domaće

Cena rude gvožđa premašila 100 dolara, oporavak tražnje iz Kine podstiče rast

Terminski ugovori na rudu gvožđa u Singapuru dostigli 101,10 dolara po toni, podržani obnovom zaliha i merama Pekinga

Objavljeno pre

,

Objavio:

Cena rude gvožđa premašila 100 dolara, oporavak tražnje iz Kine podstiče rast

Terminski ugovori na rudu gvožđa u Singapuru dostigli 101,10 dolara po toni, podržani obnovom zaliha i merama Pekinga

Cena rude gvožđa premašila je granicu od 100 dolara po toni, što je prvi put za poslednjih sedam nedelja da su terminski ugovori na ovu sirovinu dostigli ovakav nivo. Terminski ugovori u Singapuru porasli su za 1,6 odsto i iznose 101,10 dolara po toni, dok terminski ugovori denominovani u juanima beleže rast do 1,8 odsto. Ovaj rast cena rude gvožđa rezultat je očekivanja da će Kina obnoviti zalihe uoči nacionalnih praznika, uz povećane troškove prevoza, prema analizi kompanije S&P Global Energy.

Cene rude gvožđa veći deo leta bile su ispod psihološke granice od 100 dolara, što je karakteristično za period slabije tražnje za čelikom. Međutim, u poslednjim danima došlo je do preokreta. Osim toga, optimizam na tržištu podstaknut je sezonskim oporavkom građevinske aktivnosti u Kini tokom septembra i očekivanim povećanjem potražnje uoči praznika. Vozarine za prevoz rasutih tereta dostigle su najviši nivo u poslednjih pet godina, što dodatno utiče na cenu rude gvožđa.

Uticaj kineskih mera na cenu rude gvožđa

Pored tržišnih faktora, značajnu podršku cenama daje i ekonomska politika Pekinga. Kina je izdvojila 300 milijardi juana, odnosno 45 milijardi dolara, za ulaganja u svoje najveće banke i osiguravajuće kompanije. Ova dokapitalizacija predstavlja najveću u finansijskom sektoru za gotovo dve decenije. Cilj je jačanje stabilnosti sistema i održavanje kreditne aktivnosti u uslovima usporenog privrednog rasta. Kao rezultat ovih mera, tržišni učesnici očekuju dodatni podsticaj tražnji za čelikom i, posledično, za rudu gvožđa.

“Kretanje je uglavnom posledica zatvaranja pozicija, jer učesnici na tržištu koji su prethodno držali dugu poziciju u koksnom uglju i kratku poziciju u rudi gvožđa sada izlaze iz tih trgovina”, izjavio je Pranaj Šukla, rukovodilac istraživanja pomorskog prevoza rasutih tereta i robnih tržišta u kompaniji S&P Global Energy. On je naglasio da ovakva kretanja stvaraju pritisak na strani kupovine i podstiču rast cene rude gvožđa.

Kretanje ostalih industrijskih metala i tržišni trendovi

Na berzama u Kini, terminski ugovori na rudu gvožđa porasli su 1,3 odsto, dok su terminski ugovori na koksni ugalj zabeležili pad od tri odsto. Kretanja ostalih industrijskih metala na Londonskoj berzi bila su neujednačena: cene bakra i aluminijuma blago su pale, dok su olovo i cink poskupeli. Ovi trendovi ukazuju na diferenciran uticaj sezonskih i strukturnih faktora na globalna tržišta sirovina.

Važnost rude gvožđa za kinesku privredu posebno je izražena tokom perioda oporavka građevinskog sektora i obnove zaliha uoči velikih praznika. Sezonski oporavak i regulatorne mere Pekinga tradicionalno utiču na dinamiku cena i sentiment investitora na svetskim robnim tržištima. Kao rezultat, cena rude gvožđa ostaje ključni indikator za stanje i perspektivu industrije čelika, ali i šireg privrednog okruženja u Kini.

Pročitaj još

Domaće

Nove takse za usluge MUP-a podižu cene tablica i dokumenata od 12. septembra

Građani i privreda suočiće se sa novim iznosima za registarske tablice, lične dokumente i dozvole, prema uredbi Vlade Srbije

Objavljeno pre

,

Objavio:

Nove takse za usluge MUP-a podižu cene tablica i dokumenata od 12. septembra

Građani i privreda suočiće se sa novim iznosima za registarske tablice, lične dokumente i dozvole, prema uredbi Vlade Srbije

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije primeniće nove takse za svoje usluge od 12. septembra, prema izmenjenoj uredbi Vlade Srbije. Nove cene taksi obuhvatiće izradu javnih isprava, ličnih dokumenata i registarskih tablica, što direktno utiče na troškove građana i privrede.

Nove takse za usluge MUP-a: detalji i iznosi

Prema uredbi, izrada putne isprave za korisnike azila i privremene zaštite iznosiće 5.880 dinara. Dozvola za privremeni boravak stranaca, kao i jedinstvena dozvola i lična karta za strance, koštaće po 2.028 dinara. Za izradu vozačke dozvole građani će plaćati 444 dinara, dok će probna vozačka dozvola koštati 468 dinara. Saobraćajna dozvola stajaće 858 dinara, a potvrda o privremenoj registraciji 60 dinara. Registarske nalepnice, za unutrašnju i spoljašnju upotrebu, naplaćivaće se po 342 dinara. Par registarskih tablica za teške četvorocikle, putnička vozila, autobuse, trolejbuse i teretna vozila iznosiće 1.380 dinara, dok će duplikat tablica koštati 2.730 dinara.

Specifične takse za određena vozila i isprave

Registarske tablice po izboru građana za oldtajmere iznosiće 13.344 dinara za par, dok će posebna zadnja tablica za ova vozila koštati isto. Za taksi vozila sa “TX” oznakom, cena para tablica je 1.380 dinara. Motocikli, teški tricikli, mopedi, laki tricikli i laki četvorocikli imaće taksu od 696 dinara za jednu tablicu. Vlasnici traktora i radnih mašina plaćaće 960 dinara za par tablica, dok će tablica za priključno vozilo koštati 780 dinara. Probne kartonske tablice za privremeno označavanje “Proba” iznosiće 462 dinara za par, a crvene tablice za motorna vozila 1.380 dinara.

Privatno obezbeđenje, oružje i posebne dozvole

Novi iznosi odnose se i na isprave za privatno obezbeđenje i oružje. Legitimacija službenika privatnog obezbeđenja i detektivska legitimacija iznosiće po 1.020 dinara, dok će oružni list sa mikrokontrolerom i dozvola za nošenje oružja biti 1.080 dinara. Kolekcionarska dozvola koštaće 360 dinara. Posebno je propisano da će izrada lične karte za lice sa odobrenim pravom na azil iznositi 1.920 dinara od 1. oktobra.

Uticaj novih taksi na građane i privredu

Uvođenje novih taksi za usluge MUP-a dolazi u trenutku kada su troškovi registracije i izrade ličnih dokumenata značajna stavka za većinu domaćinstava i preduzeća. Kao rezultat, građani i firme moraće pažljivo planirati izdvajanja za administrativne troškove, posebno kod zamene ili izrade novih dokumenata. S obzirom na zvanično objavljene podatke, iznosi su jasno definisani i odnose se na sve korisnike usluga Ministarstva unutrašnjih poslova.

Pročitaj još

Domaće

ECB najavljuje novo povećanje kamata, šestomesečni Euribor raste na 2,8 odsto

Inflacija u evrozoni ubrzala na 3,3 odsto, dok cene nafte rastu 60 odsto i pokreću novi ciklus zaoštravanja monetarne politike

Objavljeno pre

,

Objavio:

ECB najavljuje novo povećanje kamata, šestomesečni Euribor raste na 2,8 odsto

Inflacija u evrozoni ubrzala na 3,3 odsto, dok cene nafte rastu 60 odsto i pokreću novi ciklus zaoštravanja monetarne politike

Evropska centralna banka (ECB) najavljuje novo povećanje kamata, nakon što je šestomesečni Euribor, ključna referentna stopa na evropskom međubankarskom tržištu, porastao sa 2,1 na 2,8 odsto u 2026. godini. Ovaj rast Euribora odražava očekivanja daljih pooštravanja monetarne politike od strane ECB-a. Nakon planiranog povećanja u četvrtak, do kraja godine očekuje se još jedno podizanje referentne kamatne stope za 0,25 procentnih poena, čime bi ona dostigla 2,75 odsto.

Kretanje kamatnih stopa u evrozoni usko je povezano sa inflatornim pritiscima koji su u poslednjim mesecima ponovo u fokusu. Najnovije merenje pokazuje da je godišnja stopa inflacije u evrozoni dostigla 3,3 odsto. Ovaj nivo inflacije značajno prelazi ciljanu vrednost od 2 odsto, što je dugoročni cilj ECB-a. Takođe, od početka iranskog sukoba i zatvaranja Hormuškog moreuza, inflacija u evrozoni prema godišnjoj stopi iznosi više od šest odsto u poslednjih šest meseci, što dodatno opravdava zaoštravanje monetarne politike.

Razlozi rasta kamata i inflacije

Glavni pokretači rasta inflacije uključuju visoka ulaganja u infrastrukturu, pre svega u centre podataka za podršku razvoju veštačke inteligencije, kao i povećana ulaganja u odbrambene kapacitete i energetsku nezavisnost evropskih država. Pored toga, cene nafte su u ovoj godini porasle za 60 odsto, što snažno utiče na rast troškova u privredi i potrošačkim sektorima. Kao rezultat, pritisak na ECB da reaguje dodatnim povećanjem kamata je pojačan.

U ovakvim okolnostima, viša referentna kamatna stopa utiče na poskupljenje kreditiranja za građane i privredu, ali i na povećanje troškova servisiranja postojećih dugova. To može usporiti ekonomski rast, ali istovremeno ima za cilj da obuzda dalji rast cena, pogotovo u situaciji kada su energetski i prehrambeni troškovi u porastu.

Posledice za tržište i naredni koraci ECB-a

Poslednje odluke ECB-a izazivaju pažnju finansijskih tržišta, a rast Euribora direktno se odražava na kamate za stambene i potrošačke kredite u evrozoni, kao i u državama koje koriste ovu referentnu stopu za obračun kamata. S druge strane, investitori prate dalje poteze centralne banke, procenjujući uticaj povećanja kamata na profitabilnost kompanija i ukupnu investicionu klimu.

U međuvremenu, rast kamatnih stopa može doneti dodatne izazove za domaćinstva s promenljivim kamatama na kredite, ali i povećati atraktivnost štednje u bankama. Analitičari ističu da će budući potezi ECB-a zavisiti od kretanja inflacije i tržišnih tenzija, posebno u energetskom sektoru. Očekuje se da će centralna banka zadržati restriktivan pristup sve dok inflacija ne pokaže jasne znake usporavanja. Odluke ECB-a i dalje će imati presudan uticaj na ekonomske tokove u evrozoni.

Pročitaj još

U Trendu