Connect with us

Zdravlje

Podrška porodice i rana dijagnoza: Nadeždina pobeda nad rakom jajnika i materice

Nadežda iz Aleksinca govori o svom oporavku, važnosti redovnih pregleda i snazi zajedništva tokom borbe sa bolešću

Published

on

pexels-photo-7446758

Nadežda iz Aleksinca govori o svom oporavku, važnosti redovnih pregleda i snazi zajedništva tokom borbe sa bolešću

Tri godine nakon što joj je postavljena dijagnoza raka jajnika i materice, Nadežda Cakić iz Aleksinca danas otvoreno deli svoje iskustvo izlečenja i upornosti. Samo mesec nakon svog 40. rođendana, suočila se sa šokantnom i teškom dijagnozom dve ozbiljne bolesti koje najčešće pogađaju žene srednjih godina. Simptomi su često suptilni i nejasni, pa se bolest uglavnom otkriva u poodmakloj fazi. U Srbiji se svake godine oko 800 žena susretne sa rakom jajnika, dok gotovo svakog dana jedna žena izgubi život od ove bolesti.

Nadežda je prošla kroz zahtevnu operaciju, šest ciklusa hemoterapije i dugačak period oporavka. Kako navodi, „kada su stigli rezultati i saznala sam dijagnozu, sve se promenilo. Strah je bio ogroman, ali suprug i ja smo odlučili da ne odustanemo. Najveća snaga mi je bila porodica, posebno deca”. Dodatnu motivaciju pronašla je i u iskustvu svoje majke koja se ranije uspešno izborila sa istom bolešću.

Iako je danas, tri godine kasnije, zvanično izlečena, Nadežda priznaje da strah od povratka bolesti ostaje: „To je nešto sa čim živimo. Naučila sam da cenim male stvari i da živim svaki dan punim srcem. Najvažnije mi je bilo znati da nisam sama.” Sada aktivno pomaže kroz udruženje žena koje su prošle kroz slične izazove, pružajući podršku i savete drugim ženama. „Ako moja priča pomogne makar jednoj ženi da ne odustane, onda sve ima smisla. Niste same. Zajedno smo jače”, poručuje Nadežda.

Rak jajnika je osmi najčešći malignitet kod žena, a najčešće se otkriva kasno jer rani simptomi poput oticanja stomaka, nadimanja, bola u karlici ili neredovne stolice često prođu neprimećeno ili se pripišu drugim uzrocima. Više od 70% žena dobije dijagnozu tek u trećem ili četvrtom stadijumu. „Savremeno lečenje karcinoma jajnika danas se zasniva na principima precizne medicine, što znači da terapiju prilagođavamo svakoj pacijentkinji pojedinačno, u skladu sa genetičkim profilom i tipom tumora”, objašnjava prof. dr Aleksandar Stefanović. Posebno je važno genetičko testiranje na BRCA mutacije i HRD status, jer to omogućava bolji izbor terapije i povoljnije ishode lečenja.

Dr Radmila Janković naglašava da inovativne terapije uvedene poslednjih godina omogućavaju ženama sa određenim genetskim karakteristikama da duže drže bolest pod kontrolom i imaju kvalitetniji život. Petogodišnja stopa preživljavanja u ranoj fazi raka jajnika prelazi 90%, dok je u odmaklim stadijumima niža od 30%.

Za čitateljke je izuzetno bitno da obrate pažnju i na nespecifične simptome i redovno odlaze na ginekološke preglede, jer pravovremena dijagnoza značajno povećava šansu za uspešno lečenje. U slučaju bilo kakve sumnje ili simptoma, preporučuje se da se odmah obrati lekaru. Dodatnu pomoć i podršku moguće je pronaći i putem udruženja žena koje su prošle slična iskustva.

Za tačnu dijagnozu i savet uvek se obratite lekaru.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Zdravlje

Rano jutarnje buđenje kod žena: znak upozorenja na hronični stres

Učestalo buđenje između tri i četiri sata može ukazivati na hormonski disbalans i preopterećenost organizma

Published

on

Učestalo buđenje između tri i četiri sata može ukazivati na hormonski disbalans i preopterećenost organizma

Mnoge žene, posebno one srednjih godina, ali i mlađe, primećuju da se tokom noći bude uvek u isto vreme – često između tri i četiri sata. Iako se taj obrazac često tumači kao bezazleni nemir ili prolazni problem sa snom, stručnjaci iz oblasti medicine i psihologije upozoravaju da može biti rani signal hroničnog stresa. Tokom noći naše telo prolazi kroz proces obnove, a nivo kortizola, hormona stresa, tada je najniži. Međutim, kod onih koji su dugo izloženi stresu, kortizol može početi da raste ranije, što rezultira iznenadnim buđenjem, napetošću i osećajem nemira.

Psiholog dr Milena Petrović objašnjava: „Buđenje u ranim jutarnjim satima bez očiglednog razloga često je signal da je nervni sistem preopterećen. To može biti posledica stalnih obaveza, emotivnog pritiska, briga ili anksioznosti.”

Zbog brojnih životnih uloga i odgovornosti, žene su posebno sklone ovakvim poremećajima, što može narušiti kvalitet sna i svakodnevno funkcionisanje. Ako se redovno budite u isto vreme, važno je obratiti pažnju na večernju rutinu: izbegavajte telefon i računar najmanje sat vremena pre spavanja, večerajte lagano i uvedite opuštajuće rituale poput meditacije ili toplog tuša.

Specijalista interne medicine dr Ana Ilić savetuje: „Ponavljano buđenje između 3 i 4 sata ujutru ne treba ignorisati, naročito ako je praćeno osećajem umora tokom dana. U tim slučajevima, preporučuje se razgovor sa lekarom, jer je moguće da je reč o hroničnom stresu koji utiče na hormonsku ravnotežu.“

Dugotrajni problemi sa snom mogu dovesti do pada imuniteta, lošije koncentracije i rizika od drugih zdravstvenih tegoba. Preporučuje se upotreba toplih biljnih napitaka kao što je kamilica, vođenje dnevnika briga i uvođenje opuštajućih aktivnosti u rutinu. Ako simptomi potraju, obavezno se posavetujte sa lekarom ili psihologom radi dalje procene i smernica.

Za preciznu dijagnozu i savet, konsultujte svog izabranog lekara.

Pročitaj još

Zdravlje

Kako razlikovati urinarne infekcije i upalu bešike: simptomi i prevencija

Naučite kako da prepoznate prve znake urinarnih infekcija i upale bešike i sprečite moguće komplikacije

Published

on

Naučite kako da prepoznate prve znake urinarnih infekcija i upale bešike i sprečite moguće komplikacije

Urinarne infekcije i upala bešike veoma su česti zdravstveni problemi, naročito kod žena svih uzrasta. Prepoznavanje ovih stanja na vreme od ključnog je značaja kako bi se sprečile ozbiljnije komplikacije. Statistike pokazuju da skoro svaka druga žena makar jednom u životu doživi neku vrstu urinarne infekcije, dok su muškarci ređe pogođeni ovim problemima.

Urinarna infekcija zapravo označava infekciju bilo kog dela urinarnog sistema – od bubrega, mokraćnih kanala, bešike do uretre. Najčešće se javlja u donjim delovima sistema, odnosno bešici i mokraćnoj cevi. Kada bakterije, najčešće Escherichia coli, uđu kroz mokraćnu cev i stignu do bešike, nastaje upala bešike ili cistitis. Iako su simptomi urinarnih infekcija i upale bešike slični, važno je napraviti razliku zbog mogućih komplikacija.

Najčešći simptomi uključuju učestalu i iznenadnu potrebu za mokrenjem, osećaj peckanja ili bola tokom mokrenja, zamućen ili tamniji urin sa neprijatnim mirisom, kao i bol u donjem stomaku ili iznad stidne kosti. Ukoliko se infekcija proširi na bubrege, može se javiti povišena temperatura, bolovi u leđima, mučnina i povraćanje, što zahteva hitnu medicinsku pomoć.

Upala bešike obično predstavlja blaži, lokalizovani oblik urinarne infekcije, ali ni ona ne sme biti zanemarena. Neliječena upala može dovesti do ozbiljnijih infekcija bubrega, koje je teže lečiti i mogu prouzrokovati trajne posledice. Najčešći uzrok je bakterija poreklom iz digestivnog trakta koja prodre u urinarni sistem. Faktori rizika za žene su specifična anatomija, trudnoća, menopauza, kao i nepravilna higijena ili upotreba određenih kontraceptiva.

Dr Dragana Petrović, specijalista urologije, ističe: “Žene su podložnije urinarnim infekcijama zbog kraće mokraćne cevi i blizine analne regije. Prvi znaci infekcije ne treba ignorisati, već se odmah javiti lekaru radi adekvatne dijagnostike i terapije.”

Kako biste smanjili rizik od pojave ovih tegoba, savetuje se dovoljan unos tečnosti, redovno i potpuno pražnjenje bešike, pravilna intimna higijena i nošenje pamučnog donjeg rublja. Takođe, preporučuje se izbegavanje zadržavanja mokraće i korišćenje agresivnih sapuna i gelova. Ukoliko primetite simptome, što pre posetite lekara koji će na osnovu pregleda i laboratorijskih analiza propisati odgovarajuću terapiju.

Za tačnu dijagnozu i savet uvek se obratite svom lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Vaš ciklus: šta svaka žena treba da zna o menstruaciji

Prosečna žena ima oko 450 menstruacija u životu – otkrivamo najvažnije činjenice i savete za zdravlje

Published

on

Prosečna žena ima oko 450 menstruacija u životu – otkrivamo najvažnije činjenice i savete za zdravlje

Iako svaka žena tokom života doživi oko 450 menstruacija, mnoge i dalje nisu sigurne kada je reč o osnovnim informacijama o ciklusu. Razumevanje menstrualnog ciklusa ključno je za očuvanje zdravlja i pravovremeno prepoznavanje promena koje zahtevaju odlazak kod lekara.

Menstrualni ciklus počinje prvim danom krvarenja i prosečno traje 28 dana, ali normalno je ako traje između 21 i 35 dana. Menstruacija obično traje 2 do 7 dana, a najobilnije krvarenje javlja se tokom prva tri dana. Ako menstruacija izostane duže od tri meseca (osim u slučaju trudnoće), to se naziva amenoreja. Ovaj poremećaj može biti posledica niske telesne težine, sindroma policističnih jajnika ili stresa, pa je u tom slučaju preporučeno obratiti se ginekologu.

Razlikovanje uobičajenog od obilnog krvarenja je važno: obilno krvarenje znači da je potrebno menjati više uloška ili tampona u toku svakog sata ili dolazi do pojave ugrušaka veličine novčića. Trajanje menstruacije od 5 do 7 dana smatra se normalnim. Jedan uložak ili tampon može da apsorbuje oko 5 mililitara krvi, dok se tokom jednog ciklusa u proseku izgubi 30 do 70 mililitara krvi, što je oko 2 do 4 supene kašike.

Neredovni ciklusi mogu ukazivati na zdravstvene probleme poput sindroma policističnih jajnika, koji često dovodi do neredovnih menstruacija, kao i do pojačane maljavosti ili problema sa plodnošću. Promene telesne težine, stres ili hormonalni disbalans takođe mogu dovesti do neredovnosti.

Boja menstrualne krvi može varirati od svetlo roze, jarko crvene pa do tamno braon – sve to spada u normalne varijacije. Dobro je obratiti pažnju na veće promene, ali i znati da su promene u količini i trajanju krvarenja česte tokom života. Slabije menstruacije često su deo prirodnih ciklusa, ali kod ozbiljnijih promena najbolje je posavetovati se sa ginekologom.

Tokom života, prosečna žena ima oko 450 menstruacija, što je značajan deo ženskog zdravlja. Kako kaže dr Katarina Ilić, ginekolog: “Razumevanje signala koje nam telo šalje može pomoći da na vreme prepoznamo promene i očuvamo svoje zdravlje.”

Praktični saveti uključuju vođenje kalendara ciklusa, praćenje dužine i jačine krvarenja i blagovremeno obraćanje lekaru ako menstruacija izostane ili ako se pojave neuobičajeni simptomi. Za tačnu dijagnozu i savet uvek se obratite lekaru.

Pročitaj još

U Trendu