Connect with us

Zdravlje

Nova pravila za mamografiju: dileme i preporuke za žene između 40 i 75 godina

Stručnjaci raspravljaju o učestalosti skrininga dojki – da li je pregled na svake dve godine dovoljan za rano otkrivanje raka?

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Cottonbro studio

Stručnjaci raspravljaju o učestalosti skrininga dojki – da li je pregled na svake dve godine dovoljan za rano otkrivanje raka?

Nove smernice za mamografiju pokrenule su brojna pitanja među ženama uzrasta od 40 do 75 godina. Američki koledž lekara sada savetuje ženama sa prosečnim rizikom da mamografiju rade svake dve godine, u periodu od 50. do 74. godine života. Ova izmena izazvala je niz reakcija među stručnjacima, ali i zabrinutost među ženama koje žele da na vreme otkriju moguće zdravstvene probleme.

Rak dojke je jedan od najčešćih malignih oboljenja kod žena – procene govore da će svaka osma žena tokom života dobiti ovu dijagnozu. Najveći broj slučajeva dijagnostikuje se kod žena starijih od 50 godina, dok je prosečna starost pri otkrivanju bolesti oko 62 godine. Rani skrining je od izuzetnog značaja, jer ranije otkrivanje bolesti povećava šanse za uspešno lečenje.

Prema novim preporukama, žene koje nemaju simptome, porodičnu ili ličnu istoriju raka dojke, genetske mutacije (BRCA1 i BRCA2) ili nisu bile izložene visokim dozama zračenja u mladosti, smatraju se osobama sa prosečnim rizikom. Za njih se savetuje mamografija svake dve godine od 50. do 74. godine.

Specijalista radiologije dr Ana Petrović pojašnjava: “Dvogodišnji interval za žene prosečnog rizika omogućava rano otkrivanje većine tumora, a smanjuje broj lažno pozitivnih nalaza i nepotrebnih biopsija, što može značiti manje stresa za pacijentkinje.”

Ipak, deo lekara smatra da je potrebna individualna procena, posebno za žene mlađe od 50 godina. Njima se preporučuje razgovor sa lekarom, kako bi se uzeli u obzir svi lični faktori rizika i porodična istorija bolesti. “Žene u četrdesetim godinama treba da odluče o skriningu zajedno sa svojim lekarom, uzimajući u obzir sve činioce koji mogu uticati na rizik od raka dojke”, ističe dr Ivana Jovanović, onkolog.

Kod žena starijih od 75 godina, preporuke su obazrivije. Istraživanja pokazuju da nastavak mamografije nakon 74. godine ne dovodi do značajnog smanjenja smrtnosti, ali može povećati broj dodatnih analiza i nepotrebnog lečenja. U ovom uzrastu, odluka o nastavku skrininga treba da se donosi u dogovoru sa lekarom, u skladu sa opštim zdravstvenim stanjem i očekivanim životnim vekom.

Žene sa gustim tkivom dojke ponekad zahtevaju dodatne preglede, jer standardna mamografija može propustiti određene promene. U tim slučajevima, lekar može preporučiti 3D mamografiju ili ultrazvuk, ali se rutinski dodatni pregledi ne preporučuju ženama bez dodatnih faktora rizika.

Stručnjaci podvlače važnost redovnih lekarskih kontrola i samopregleda dojki, kao i pravovremenih konsultacija u slučaju bilo kakvih promena. Dr Petrović naglašava: “Svaka žena je posebna i rizik nije isti za sve. Preporučujem da svoj plan skrininga dogovorite sa lekarom koji poznaje vašu medicinsku istoriju.”

Za tačnu dijagnozu i savet obavezno se obratite svom izabranom lekaru.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Zdravlje

Digitalne navike dece: Zašto su ekrani opasniji od pušenja?

Stručnjaci upozoravaju da preterana upotreba uređaja može ozbiljno narušiti zdravlje dece i mladih

Published

on

Stručnjaci upozoravaju da preterana upotreba uređaja može ozbiljno narušiti zdravlje dece i mladih

Sve više dece, kako u Srbiji, tako i globalno, provodi sate ispred ekrana, što prema rečima dr Dragana Ivanova, specijaliste interne medicine iz Novog Sada, može predstavljati još veći rizik za zdravlje od pušenja marihuane. On upozorava roditelje da preterano korišćenje digitalnih uređaja, posebno kod dece starije od sedam godina, može imati ozbiljne posledice, čak i opasnije od nekih drugih poznatih štetnih navika.

Dr Ivanov posebno ističe važnost pravilnog sna, uravnotežene ishrane i fizičke aktivnosti. Savetuje da deca i adolescenti idu na spavanje pre 22 časa, jer se tada luče melatonin i hormon rasta, ključni za razvoj mozga i celokupnog organizma.

Rastuća upotreba telefona, tableta i računara izlaže decu novom vidu „toksičnosti“. Kako navodi dr Ivanov: „Mi deci od sedam godina nećemo dati marihuanu, ali im dajemo jedan drugi toksin koji je opasniji od marihuane. A to je preterana upotreba elektronskih sredstava i društvenih mreža. To je po decu toksičnije od pušenja marihuane.” Stalno gledanje u ekrane može dovesti do poremećaja pažnje, problema sa snom i smanjenih socijalnih veština. Takođe, dugotrajno sedenje i nedostatak kretanja dodatno ugrožavaju zdravlje. Dr Ivanov naglašava: „Ako radimo neki sedeći posao, treba da budemo svesni da se nakon 3-4 sata sedenja, 80% mozga inhibiše – isključi. Treba da prekinemo to sedenje i gledanje u ekran ili papire i da se 5-10 minuta razgibamo. Mozak će se tako ponovo aktivirati i sve te poslove uradićemo efikasnije.“

Da bi deca očuvala svoje zdravlje, preporučuje se uspostavljanje dnevnog ritma. Doručak je obavezan i treba da se sastoji od prirodnih ugljenih hidrata: „Najbolji izvor energije za naš mozak i ceo organizam su med i voće. Naš mozak radi isključivo na glukozu. Zato, deca ne treba da odu u školu niti mi da počinjemo bilo šta da radimo, a da nismo uneli prirodne, neprerađene ugljene hidrate koji se nalaze u medu, voću, integralnim žitaricama“, savetuje dr Ivanov.

Preporučuje se i odlazak u školu ili na posao pešice ili biciklom, kako bi se obezbedila fizička aktivnost i boravak na suncu. „Fizička aktivnost u trajanju od 45 do 60 minuta, kao i boravak na suncu, važni su za zdrav život. Idealno je, kaže, vreme kada sunce izlazi i kada zalazi. Tada je sunce u našem vidokrugu, vitamin D će se sintetisati, ali još važnije, melatonin i serotonin”, navodi dr Ivanov.

Ne treba zanemariti ni emocionalno zdravlje dece. Usamljenost i loša komunikacija s drugima mogu biti jednako štetni kao i fizički toksini. „Izolacija i usamljenost, nespretnost u komunikaciji s drugim ljudima, toksičnija je po naše zdravlje od duvanskog dima”, naglašava dr Ivanov. Preporučuje da se korišćenje ekrana ograniči na određene delove dana i da se više vremena provodi sa porodicom i prijateljima. „Mi iz odnosa sa drugim ljudima crpimo najviše sreće i životne radosti“, zaključuje dr Ivanov. Za sve zdravstvene dileme i tačnu dijagnozu, obavezno se konsultujte sa lekarom.

Pročitaj još

Zdravlje

Kako da sprečite norovirus tokom letnjih meseci: sedam ključnih koraka

Praktični saveti i stručne preporuke za zaštitu porodice od stomačnih tegoba izazvanih norovirusom, naročito tokom leta

Published

on

Praktični saveti i stručne preporuke za zaštitu porodice od stomačnih tegoba izazvanih norovirusom, naročito tokom leta

Norovirus je čest uzročnik stomačnih infekcija, poznat i kao „stomačni grip“, a najviše pogađa porodice sa malom decom, starije i osobe sa slabijim imunitetom. Naglo povraćanje, dijareja, mučnina i grčevi mogu se javiti već 12 do 48 sati nakon kontakta sa virusom. Iako infekcija obično prolazi za tri dana, može biti vrlo neprijatna i dovesti do dehidratacije, što je posebno rizično za decu i trudnice.

Norovirus se prenosi izuzetno lako – čak i mala količina virusa dovoljna je da izazove infekciju. Virus može biti prisutan na rukama, površinama, hrani i vodi, a prenose ga i ljudi koji još ne pokazuju simptome. Zbog toga je čest u kolektivima poput vrtića, škola, restorana i domova za stare. Površine kao što su kvake, slavine i radne ploče mogu zadržati virus satima ili čak danima, pa je letnji period posebno kritičan za izbijanje ovih infekcija.

Stručnjaci savetuju nekoliko jednostavnih ali efektnih koraka kako biste zaštitili sebe i svoju porodicu: ruke perite sapunom i toplom vodom minimum 20 sekundi, naročito pre jela i posle toaleta. Ne dirajte lice, usta, nos i oči dok ruke nisu čiste. Površine koje se često dodiruju redovno dezinfikujte sredstvima na bazi hlora ili drugim proverenim dezinficijensima. Prilikom pripreme hrane kod kuće, često perite ruke i vodite računa o čistoći kuhinje. Kada jedete van kuće, obratite pažnju na higijenske navike osoblja i prostora – ukoliko primetite nehigijenu, izaberite drugo mesto za obrok. Sredstva za dezinfekciju ruku mogu biti koristan dodatak, ali nisu zamena za temeljno pranje ruku.

Prema rečima dr Marianne Sumego, lekarke interne medicine, „izloženost čak i veoma malom broju čestica može da izazove bolest“. Ona upozorava: „Ako ne operete ruke temeljno ili niste dovoljno pažljivi, lako možete ostaviti virus na površinama i zaraziti druge.“ Dr Sumego dodatno savetuje: „Prilikom čišćenja koristite rastvore sa hlorom, jer običan sapun i voda nisu uvek dovoljni.“

Ukoliko se ipak zarazite norovirusom, najvažnije je da se odmarate i unosite dovoljno tečnosti. „Kada imate povraćanje i dijareju, glavna briga je dehidracija. Preporučujemo rastvore za nadoknadu elektrolita koji pomažu oporavku“, ističe dr Sumego. Norovirus se ne leči antibioticima – najefikasnije je omogućiti telu da se oporavi uz dovoljno odmora i tečnosti. Ako simptomi traju duže od tri dana ili se pojave znaci teške dehidracije, obavezno se obratite lekaru za savet i tačnu dijagnozu.

Pročitaj još

Zdravlje

Šta žene treba da znaju o alternativnoj i komplementarnoj medicini

Joga, meditacija i biljni preparati mogu biti podrška zdravlju, ali stručan nadzor i informisanost su ključni

Published

on

Joga, meditacija i biljni preparati mogu biti podrška zdravlju, ali stručan nadzor i informisanost su ključni

Sve više žena u Srbiji i širom sveta interesuje se za metode komplementarne i alternativne medicine kao dodatak svom zdravlju. Ove prakse uključuju jogu, meditaciju, akupunkturu i biljne preparate, a često se koriste uz standardne medicinske tretmane. Bitno je razumeti razliku između komplementarne i alternativne medicine – dok komplementarna dopunjuje klasične tretmane, alternativna pokušava da ih zameni.

Stručnjaci ističu važnost dobre informisanosti, jer ona štiti žene od potencijalnih rizika. Na primer, jogu ili masažu možete koristiti za oporavak od hroničnog bola ili za smanjenje stresa, ali zamena dokazane terapije alternativnim metodama može biti opasna, pogotovo kod ozbiljnih bolesti kao što su rak ili autoimune bolesti.

Najčešće korišćene metode su joga, meditacija, akupunktura i masažna terapija, dok su biljni dodaci takođe veoma popularni među ženama. Akupunktura je u nekim bolnicama postala deo zvanične ponude, a meditacija i mindfulness tehnike pomažu u borbi sa stresom i anksioznošću. Žene koje se suočavaju sa hroničnim bolom ili prolaze kroz zahtevne terapije, kao što su onkološki tretmani, često imaju koristi od ovih pristupa. Dr Ivana Petrović, specijalista fizikalne medicine, naglašava: “Joga i akupunktura mogu ublažiti bol, poboljšati raspoloženje ili smanjiti napetost u telu.” Ipak, ona dodaje: “Ove metode treba koristiti kao dopunu, a ne kao zamenu za terapiju koju je preporučio lekar.”

Komplementarne metode mogu doprineti i psihološkom balansu. Meditacija i vežbe disanja pomažu ženama da se bolje nose sa stresom i emocionalnim izazovima. Važno je znati da ove tehnike nisu zamena za stručnu psihološku ili psihijatrijsku pomoć kod težih mentalnih problema. Poseban oprez potreban je sa biljnim preparatima i suplementima, jer neki mogu izazvati neželjene reakcije ili interakcije sa lekovima. Pre uvođenja novih metoda ili preparata, savetuje se konsultacija sa lekarom.

Najveći rizik nastaje kad žene potpuno zamene medicinsku terapiju alternativnim metodama, što može odložiti ili sprečiti pravovremeno lečenje ozbiljnih bolesti. Svaki zdravstveni problem zahteva stručnu procenu i praćenje. Stručnjaci poručuju: “Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru. Komplementarne metode su korisne kao podrška, ali ne mogu zameniti medicinsko lečenje.”

Pročitaj još

U Trendu