Connect with us

Zdravlje

Kako lako primeniti higijensko-dijetetski režim i unaprediti svakodnevnu ishranu

Pametna organizacija obroka, izbalansiran izbor namirnica i saveti nutricionistkinje za bolje zdravlje bez strogih dijeta

Published

on

pexels-photo-30397673

Pametna organizacija obroka, izbalansiran izbor namirnica i saveti nutricionistkinje za bolje zdravlje bez strogih dijeta

Sve više žena dobija preporuku lekara da uvede higijensko-dijetetski režim ishrane, što često izaziva strah zbog pogrešne predstave da je reč o napornoj dijeti. Međutim, ovaj režim zapravo podrazumeva jednostavnije i zdravije navike u svakodnevnom životu, posebno pogoduje osobama izloženim stresu, lošim navikama ili sa određenim zdravstvenim problemima. Suština ovakvog načina ishrane jeste redovnost u obrocima i ravnoteža – optimalno je imati tri glavna obroka i dve užine svakog dana, bez preskakanja doručka koji treba pojesti najkasnije sat vremena nakon buđenja. Večeru je poželjno završiti do 21 čas, laganim obrokom kako bi se olakšalo varenje i omogućio kvalitetniji san.

Za razliku od dijeta koje strogo ograničavaju izbor hrane, higijensko-dijetetski režim sugeriše da izbegavate pržena, pohovana i prezačinjena jela, gazirane napitke, industrijske slatkiše i proizvode od belog brašna, dok alkohol treba potpuno izbaciti ili svesti na minimum. Umesto toga, prednost se daje obilju svežeg voća i povrća, kao i mesu koje se priprema kuvanjem, pečenjem bez dodatne masnoće ili na pari. Zdrave masnoće, poput maslinovog ulja, dozvoljene su u umerenim količinama. Za začinjavanje hrane preporuka je nutricionistkinje Sare: „Isprobajte limun i blage začine, koji su laki za želudac i daju jelu svežinu.”

Važan deo režima je unos tečnosti, gde se savetuje minimum dva litra vode dnevno za pravilan rad organizma. Iako promene mogu delovati zahtevno, već posle desetak dana mnoge žene osećaju više energije, bolje varenje i opšte poboljšanje zdravlja.

Nutricionistkinja Sara posebno ističe: „Najčešća greška je verovanje da zdrava ishrana mora biti komplikovana ili skupa. U stvari, doslednost i male promene svakodnevnih navika najbrže donose rezultat.”

Za sve žene koje žele da poboljšaju svoje zdravlje, higijensko-dijetetski režim može biti jednostavna i održiva promena. Bitno je pratiti potrebe svog tela i, za personalizovane savete, konsultovati se sa lekarom ili stručnjakom za ishranu. Za preciznu dijagnozu i preporuku, obavezno se obratite svom izabranom lekaru.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Zdravlje

Savremene terapije i rani pregledi povećavaju šansu za izlečenje melanoma kod žena

Broj žena obolelih od melanoma u Srbiji raste, ali inovativni lekovi i pravovremeni pregledi mogu spasiti život

Published

on

Broj žena obolelih od melanoma u Srbiji raste, ali inovativni lekovi i pravovremeni pregledi mogu spasiti život

Melanom, najopasniji tip raka kože, predstavlja sve veći izazov za zdravlje žena u Srbiji. Samo tokom 2024. godine, zabeleženo je 786 novih slučajeva melanoma, dok je 292 osobe izgubilo bitku sa ovom bolešću. Stručnjaci naglašavaju koliko je važno rano otkrivanje, jer žene često mogu prve primetiti promene na svojoj koži. Melanom se može razviti iz postojećih mladeža ili kao nova promena na koži, a najugroženije su osobe sa svetlom puti, mada ni žene sa tamnijom kožom nisu zaštićene. Savo Pilipović iz Udruženja pacijenata obolelih od melanoma ističe da učestalost melanoma u Srbiji raste za oko 15 odsto na svakih pet godina, dok je stopa smrtnosti među najvišima u Evropi.

Problem je u tome što mnoge žene ne prepoznaju rane simptome bolesti. Promena boje, veličine ili oblika mladeža, kao i pojava novih promena na koži, prvi su znaci na koje treba obratiti pažnju. Pravovremena poseta dermatologu može biti presudna za rano otkrivanje i uspešno lečenje. Prof. dr Lidija Kandolf, dermatološkinja, naglašava značaj savremenih terapija: „Svaka nova terapija produžava život i poboljšava kvalitet života pacijenata. Posebno je važna kombinovana imunoterapija, koja je postala standard u svetu.” Ona dodaje da bi veća dostupnost ovih lekova, naročito u ranim fazama bolesti, značajno poboljšala ishode lečenja žena u Srbiji.

Iako su inovativne terapije već dostupne u svetu, u Srbiji se još čeka njihovo uvrštavanje na listu dostupnih lekova. Dr Bojan Trkulja iz udruženja inovativnih proizvođača lekova ističe: “Oko 40 lekova u više od 80 indikacija čeka na ulazak na listu. Svako odlaganje znači lošije ishode i veće troškove u budućnosti.”

Dostupnost savremenih terapija može značajno uticati na svakodnevni život žena koje žive sa melanomom. Jana Golubović iz udruženja pacijenata podelila je svoje iskustvo, naglašavajući koliko je važno imati podršku i mogućnost lečenja najsavremenijim lekovima.

Stručnjaci savetuju ženama da redovno pregledaju svoju kožu, posebno ako imaju više mladeža ili su u porodici već postojali slučajevi melanoma. Preporučuju se kreme sa visokim zaštitnim faktorom, nošenje odeće koja pokriva kožu, izbegavanje sunčanja u periodu najjačeg UV zračenja i izbegavanje solarijuma. Ako primetite bilo kakve promene na koži, obavezno se obratite dermatologu – pravovremena dijagnoza može spasiti život.

Pročitaj još

Zdravlje

Stigma i privatnost: svakodnevni izazovi za žene sa HIV-om u Srbiji

Uprkos modernoj terapiji, žene koje žive sa HIV-om i dalje se bore sa diskriminacijom, posebno pri digitalizaciji zdravstvenih podataka

Published

on

Uprkos modernoj terapiji, žene koje žive sa HIV-om i dalje se bore sa diskriminacijom, posebno pri digitalizaciji zdravstvenih podataka

Žene različitih uzrasta koje žive sa HIV-om u Srbiji i dalje se suočavaju sa snažnom stigmom i diskriminacijom, naročito u zdravstvenom sektoru, iako je lečenje danas značajno napredovalo i omogućava kvalitetan, dug život. Strah od otkrivanja dijagnoze često sprečava mnoge da se testiraju ili nastave lečenje, što može imati ozbiljne posledice po njihovo zdravlje.

Na nedavnoj konferenciji o HIV-u i digitalizaciji zdravstva, stručnjaci su upozorili da elektronski zdravstveni kartoni donose nove izazove, posebno u pogledu toga ko ima pristup ličnim medicinskim podacima. Ova briga je još izraženija kod žena iz manjih sredina, gde je anonimnost teže sačuvati. Branislav Prokić, izvršni direktor udruženja za podršku osobama sa HIV-om, istakao je: “Ljudi žele da znaju ko ima pristup njihovim podacima. U manjim sredinama strah je još izraženiji i zato je ključno da sistem garantuje poverljivost.” Dodao je i da su elektronski recepti korak napred, ali da je kontinuirano unapređenje zaštite privatnosti od suštinskog značaja.

Predstavnik Ministarstva zdravlja, Nikola Radoman, izjavio je: “Samo lekar koji leči pacijenta imaće uvid u HIV status, dok će pacijenti moći da vide ko je pristupao njihovom kartonu.” Elektronski zdravstveni karton je još u test fazi, a planira se njegovo postepeno uvođenje širom Srbije.

Iako se HIV danas uspešno kontroliše lekovima i smatra hroničnim stanjem, profesor dr Jovan Ranin iz Univerzitetskog kliničkog centra Srbije upozorava: “HIV je danas hronično stanje, ali stigma i dalje postoji, posebno van infektivnih klinika.”

Diskriminacija je i dalje česta, što potvrđuju i podaci poverenika za zaštitu ravnopravnosti, prema kojima je najveći broj žalbi vezan upravo za zdravstveni sistem i postupanje prema osobama sa HIV-om. Relja Pantić iz ove institucije navodi: “Stigma je ostala gotovo ista kao pre nekoliko decenija, a i dalje imamo slučajeve odbijanja pacijenata.”

Ženama koje žive sa HIV-om savetuje se da se detaljno informišu o svojim pravima i načinima zaštite privatnosti, kao i da potraže podršku od specijalizovanih organizacija i zdravstvenih radnika. Važno je znati da su svi medicinski podaci poverljivi i da je zloupotreba informacija zakonom kažnjiva. Za tačnu dijagnozu i savet, uvek se obratite svom lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Ograničene mogućnosti terapije za lupus: najveći teret za žene

Savremeni lekovi za sistemski eritemski lupus teško dostupni ženama u Srbiji, što utiče na kvalitet života

Published

on

Savremeni lekovi za sistemski eritemski lupus teško dostupni ženama u Srbiji, što utiče na kvalitet života

U Beogradu je povodom Međunarodnog dana lupusa održan panel na kojem su stručnjaci razgovarali o izazovima u lečenju sistemskog eritemskog lupusa (SEL). Ova hronična autoimuna bolest najčešće pogađa žene, posebno one u reproduktivnoj dobi. Prema podacima iznetim na skupu, u Srbiji sa lupusom živi oko 3.000 ljudi, a čak 90 odsto obolelih su žene.

Lupus se javlja kada imunitet greškom napada sopstvene organe i tkiva, što može izazvati oštećenja na koži, zglobovima, bubrezima, srcu i drugim organima. Najčešći simptomi uključuju hronični umor, bol u zglobovima, kožni osip i povišenu temperaturu. Pravovremeno postavljanje dijagnoze i adekvatna terapija ključni su za kontrolu bolesti i očuvanje kvaliteta života, naročito kod pacijentkinja koje planiraju trudnoću ili su u periodu reproduktivne zrelosti.

Stručnjaci sa panela istakli su da su inovativni biološki lekovi za lupus u Srbiji dostupni vrlo malom broju pacijenata. Većina žena se i dalje leči tradicionalnim terapijama poput kortikosteroida i imunosupresiva, koji mogu izazvati brojne neželjene efekte, uključujući povećan rizik od infekcija, osteoporozu i probleme sa šećerom u krvi.

Prof. dr Dragana Jovanović, reumatolog, naglasila je: „Dostupnost inovativnih lekova je od presudnog značaja, posebno za žene koje planiraju porodicu ili imaju komplikovane oblike bolesti. Ograničena terapija može značiti češće pogoršanje simptoma i niži kvalitet života.“

Ženama se savetuje da obrate pažnju na simptome kao što su promene na koži, neobjašnjiv umor ili bolovi u zglobovima, i da redovno posećuju lekara. Pravilno i na vreme sprovedeno lečenje može značajno smanjiti rizik od ozbiljnijih komplikacija.

Među savetima stručnjaka ističu se vođenje dnevnika simptoma, izbegavanje izlaganja suncu bez zaštite, redovne kontrole kod reumatologa i striktno pridržavanje propisane terapije. Za dodatne informacije i podršku, ženama se preporučuje kontaktiranje specijalista reumatologije ili udruženja pacijenata koja organizuju savetovališta i pružaju pomoć.

Napomena: Za tačnu dijagnozu i individualan savet, obavezno se obratite svom lekaru.

Pročitaj još

U Trendu