Connect with us

Zdravlje

Nova pravila za mamografiju: dileme i preporuke za žene između 40 i 75 godina

Stručnjaci raspravljaju o učestalosti skrininga dojki – da li je pregled na svake dve godine dovoljan za rano otkrivanje raka?

Published

on

pexels-photo-5701660

Stručnjaci raspravljaju o učestalosti skrininga dojki – da li je pregled na svake dve godine dovoljan za rano otkrivanje raka?

Nove smernice za mamografiju pokrenule su brojna pitanja među ženama uzrasta od 40 do 75 godina. Američki koledž lekara sada savetuje ženama sa prosečnim rizikom da mamografiju rade svake dve godine, u periodu od 50. do 74. godine života. Ova izmena izazvala je niz reakcija među stručnjacima, ali i zabrinutost među ženama koje žele da na vreme otkriju moguće zdravstvene probleme.

Rak dojke je jedan od najčešćih malignih oboljenja kod žena – procene govore da će svaka osma žena tokom života dobiti ovu dijagnozu. Najveći broj slučajeva dijagnostikuje se kod žena starijih od 50 godina, dok je prosečna starost pri otkrivanju bolesti oko 62 godine. Rani skrining je od izuzetnog značaja, jer ranije otkrivanje bolesti povećava šanse za uspešno lečenje.

Prema novim preporukama, žene koje nemaju simptome, porodičnu ili ličnu istoriju raka dojke, genetske mutacije (BRCA1 i BRCA2) ili nisu bile izložene visokim dozama zračenja u mladosti, smatraju se osobama sa prosečnim rizikom. Za njih se savetuje mamografija svake dve godine od 50. do 74. godine.

Specijalista radiologije dr Ana Petrović pojašnjava: “Dvogodišnji interval za žene prosečnog rizika omogućava rano otkrivanje većine tumora, a smanjuje broj lažno pozitivnih nalaza i nepotrebnih biopsija, što može značiti manje stresa za pacijentkinje.”

Ipak, deo lekara smatra da je potrebna individualna procena, posebno za žene mlađe od 50 godina. Njima se preporučuje razgovor sa lekarom, kako bi se uzeli u obzir svi lični faktori rizika i porodična istorija bolesti. “Žene u četrdesetim godinama treba da odluče o skriningu zajedno sa svojim lekarom, uzimajući u obzir sve činioce koji mogu uticati na rizik od raka dojke”, ističe dr Ivana Jovanović, onkolog.

Kod žena starijih od 75 godina, preporuke su obazrivije. Istraživanja pokazuju da nastavak mamografije nakon 74. godine ne dovodi do značajnog smanjenja smrtnosti, ali može povećati broj dodatnih analiza i nepotrebnog lečenja. U ovom uzrastu, odluka o nastavku skrininga treba da se donosi u dogovoru sa lekarom, u skladu sa opštim zdravstvenim stanjem i očekivanim životnim vekom.

Žene sa gustim tkivom dojke ponekad zahtevaju dodatne preglede, jer standardna mamografija može propustiti određene promene. U tim slučajevima, lekar može preporučiti 3D mamografiju ili ultrazvuk, ali se rutinski dodatni pregledi ne preporučuju ženama bez dodatnih faktora rizika.

Stručnjaci podvlače važnost redovnih lekarskih kontrola i samopregleda dojki, kao i pravovremenih konsultacija u slučaju bilo kakvih promena. Dr Petrović naglašava: “Svaka žena je posebna i rizik nije isti za sve. Preporučujem da svoj plan skrininga dogovorite sa lekarom koji poznaje vašu medicinsku istoriju.”

Za tačnu dijagnozu i savet obavezno se obratite svom izabranom lekaru.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Zdravlje

Kako prepoznati razliku između suve i vlažne gangrene kod žena

Saznajte koje simptome treba pratiti, zašto je dijabetes ključni rizik i kako sprečiti ozbiljne komplikacije

Published

on

Saznajte koje simptome treba pratiti, zašto je dijabetes ključni rizik i kako sprečiti ozbiljne komplikacije

Gangrena predstavlja ozbiljno oštećenje tkiva usled poremećaja u snabdevanju krvlju. Ovaj problem češće se javlja kod starijih žena, posebno onih koje pate od dijabetesa ili imaju hronične probleme sa krvnim sudovima. Postoje dve osnovne vrste: suva i vlažna gangrena, a poznavanje razlika između njih može biti presudno za blagovremeno prepoznavanje i lečenje.

Suva gangrena nastaje kada je dotok krvi kroz arterije znatno oslabljen ili potpuno prekinut, najčešće zbog ateroskleroze, odnosno nakupljanja masnih naslaga u krvnim sudovima. Ovaj tip se obično javlja na prstima, stopalima i potkolenicama, dok su ruke ređe zahvaćene. Tkivo postaje suvo, hladno i tamne boje, a u početnoj fazi nema znakova infekcije. Suva gangrena se razvija postepeno, često kao posledica hroničnih bolesti, visokog pritiska, poremećaja masnoća ili dugotrajnog pušenja.

Kod žena sa dijabetesom rizik je posebno izražen, jer povišen šećer tokom vremena oštećuje krvne sudove i nerve. “Osobe sa dugogodišnjim dijabetesom često ne primećuju povrede na stopalima, što povećava rizik od infekcija i razvoja gangrene”, ističe dr Ivana Petrović. Kada se suva gangrena inficira, može preći u vlažnu formu, koja je znatno opasnija – bakterije se veoma brzo šire i mogu izazvati teške komplikacije, pa čak i smrt.

Vlažna gangrena se razvija naglo, praćena je izraženim otokom, neprijatnim mirisom i visokom temperaturom. Kod pacijentkinja sa slabom cirkulacijom, ovaj oblik napreduje munjevito i zahteva hitan odlazak lekaru. U pojedinim slučajevima, jedino rešenje je hirurška amputacija – od jednog prsta pa do većih delova ekstremiteta. Pre toga, važno je detaljno proceniti stanje krvnih sudova i razmotriti sve mogućnosti za obnavljanje cirkulacije.

Žene koje boluju od dijabetesa, imaju porodičnu istoriju vaskularnih bolesti ili primete promene na stopalima, trebalo bi da pažljivo prate svaku ranu koja teško zarasta. Redovne kontrole, održavanje nivoa šećera u krvi i dobra nega stopala su osnovni koraci prevencije. “Pravovremeno prepoznavanje simptoma i brza reakcija mogu sprečiti ozbiljne komplikacije”, naglašava dr Petrović.

Za postavljanje prave dijagnoze i savet o terapiji, obavezno se obratite lekaru. Ukoliko primetite promene boje kože, rane koje ne zarastaju ili bilo kakve sumnjive promene na prstima, javite se izabranom lekaru ili specijalisti za krvne sudove što pre.

Pročitaj još

Zdravlje

Nove navike za bolji život žena nakon četrdesete: zdravlje u fokusu svakog dana

Kako kvalitetan san, jačanje mišića i pravilna oralna higijena utiču na zdravlje žena u srednjim godinama

Published

on

Kako kvalitetan san, jačanje mišića i pravilna oralna higijena utiču na zdravlje žena u srednjim godinama

Ulazak u četrdesete i period menopauze sa sobom nose brojne fizičke i emotivne promene kod žena, od hormonskog disbalansa do čestih oscilacija raspoloženja i umora. Iako se o tim promenama često govori, svakodnevne rutine kao što su dobar san, fizička aktivnost i briga o zubima mogu imati ogroman uticaj na kvalitet života. O ovim navikama i njihovoj važnosti govorila je dr Ivana Eskić, specijalista oralne hirurgije i parodontolog, na panelu posvećenom ženskom zdravlju.

Prema rečima dr Eskić, biološki ritam, odnosno cirkadijalni ritam, ima centralno mesto u očuvanju zdravlja. “Ako ne spavamo kvalitetno i ne poštujemo prirodni ritam tela, svi ostali napori oko ishrane, suplementacije ili fizičke aktivnosti daju slabije rezultate”, ističe ona. Kvalitetan san podržava procese obnove tela i uma, što je naročito važno za žene u perimenopauzi i menopauzi, kada hormonske promene često remete san. Preporučuje se da se večernje aktivnosti polako smiruju, a spavanje ne odlaže predugo, dok bi glavne obaveze i fizička aktivnost trebalo da budu ranije tokom dana.

Mnoge žene, upozorava dr Eskić, često zapostave sopstvene potrebe zbog ubrzanog tempa života. “Žene često drže sve pod kontrolom, osim sopstvenih potreba. Loše navike, poput pušenja, doživljavaju se kao mali predah, ali zapravo dodatno opterećuju organizam u periodima hormonskih promena.” Umesto toga, savetuje da se pronađu zdraviji načini za zadovoljstvo, kao što su svakodnevne šetnje, vežbanje, dobar san i uravnotežena ishrana sa dovoljno proteina, uz vežbe za održavanje mišićne mase.

Mišići nisu važni samo zbog izgleda ili snage, već su i ključni za dugovečnost. “Mišići su organ dugovečnosti. Njihova aktivacija utiče na hormone, metabolizam i raspoloženje. U menopauzi se mišićna masa brže gubi, pa su važne i vežbe snage, makar sa sopstvenom težinom, kako bismo sačuvale mišiće, kosti i stabilnost tela”, objašnjava dr Eskić.

Hormonske promene utiču i na zdravlje usne duplje. Sluzokoža tokom menopauze može postati osetljivija i suvlja, a smanjeno lučenje pljuvačke otežava održavanje oralne higijene. “Mogu se javiti peckanje, povlačenje desni, noćno škrgutanje zubima i povećana osetljivost. Zato je važno o menopauzi i njenom uticaju na usta razgovarati pre pojave simptoma, a redovni stomatološki pregledi treba da postanu deo rutinske brige”, ističe ona.

Za pravilnu higijenu nije dovoljno samo prati zube – važno je koristiti odgovarajuće tehnike. “Pokreti prilikom pranja treba da idu od desni ka zubima, a pored četkice i paste često su potrebni i zubni konac, interdentalne četkice ili oralni tuš. Rutina se prilagođava svakoj osobi, u zavisnosti od stanja zuba i desni.”

Kada su u pitanju loše navike, kao što je pušenje, dr Eskić naglašava da ono ne utiče samo na izgled zuba, već povećava zadržavanje plaka i rizik od bolesti desni i karijesa. “Najbolje bi bilo ostaviti pušenje, ali je važno otvoreno razgovarati sa lekarom o mogućim alternativama i rizicima.”

Na kraju, dr Eskić poručuje svim ženama: “Zdravlje je zbir svakodnevnih navika. Hormoni se ne mogu uvek kontrolisati, ali dnevni ritam, ishrana, san i preventivni pregledi jesu nešto na šta možemo uticati. Ne treba čekati pojavu problema, već brinuti o sebi na vreme.”

Za tačnu dijagnozu i savet obavezno se obratite svom lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Ozbiljna plućna komplikacija kod žena sa srpastom anemijom: šta treba znati

Akutni grudni sindrom može brzo ugroziti zdravlje žena i dece sa srpastom anemijom – prepoznajte simptome na vreme

Published

on

Akutni grudni sindrom može brzo ugroziti zdravlje žena i dece sa srpastom anemijom – prepoznajte simptome na vreme

Akutni grudni sindrom predstavlja ozbiljnu i potencijalno opasnu komplikaciju koja se najčešće javlja kod žena i dece koji žive sa srpastom anemijom. Ovaj poremećaj krvi karakterišu promenjena crvena krvna zrnca koja mogu blokirati male krvne sudove u plućima, što otežava dopremanje kiseonika kroz telo i može dovesti do brzog pogoršanja zdravstvenog stanja.

Simptomi akutnog grudnog sindroma su raznoliki, ali najčešći su bol u grudima, kašalj, otežano disanje, povišena temperatura i smanjen nivo kiseonika u krvi. Kod odraslih žena mogu se javiti i bolovi u ekstremitetima i leđima, kao i nakupljanje tečnosti u plućima. Bez pravovremene reakcije i terapije, posledice mogu biti veoma ozbiljne, uključujući oštećenje pluća, jetre, bubrega, pa čak i višestruku organsku insuficijenciju.

Ovo stanje je jedan od glavnih uzroka hospitalizacije i smrtnosti kod osoba sa srpastom anemijom. Kako ističe dr Ana Marković, hematolog: “Brza dijagnoza i početak lečenja su ključni za oporavak. Ukoliko primetite iznenadni bol u grudima, kašalj ili otežano disanje kod sebe ili svog deteta sa dijagnozom srpaste anemije, odmah se obratite lekaru.”

Glavni uzročnici akutnog grudnog sindroma su infekcije poput virusne ili bakterijske upale pluća, kao i embolije koje nastaju kada ugrušak krvi ili deo mrtve koštane srži blokira plućni krvni sud. Kod dece su infekcije češći okidač, dok kod odraslih žena češće dolazi do embolija.

Lečenje podrazumeva upotrebu lekova protiv bolova, antibiotika ili antivirusnih preparata, a u težim slučajevima i transfuziju krvi i kiseoničku terapiju. Nekada je neophodna i upotreba aparata za duboko disanje kako bi se sprečio kolaps plućnog tkiva.

Za žene koje žive sa srpastom anemijom ili brinu o deci sa ovim oboljenjem, ključno je da prepoznaju rane simptome i ne odlažu odlazak kod lekara. Redovna hidratacija, praćenje zdravstvenog stanja i prevencija infekcija mogu značajno smanjiti rizik od pojave komplikacija. Na svaku promenu, posebno na simptome iz disajnog sistema, savetuje se hitno javljanje zdravstvenom radniku. Za tačnu dijagnozu i savet, obavezno se konsultujte sa lekarom.

Pročitaj još

U Trendu