Connect with us

Zdravlje

Menopauza i oralno zdravlje: kako sačuvati osmeh u ovom periodu

Hormonske promene tokom menopauze zahtevaju poseban pristup higijeni usta i zuba, a redovne kontrole i individualna rutina su ključne

Published

on

pexels-photo-5938299

Hormonske promene tokom menopauze zahtevaju poseban pristup higijeni usta i zuba, a redovne kontrole i individualna rutina su ključne

Tokom perimenopauze i menopauze mnoge žene primećuju promene u zdravlju usne duplje, koje se često najpre vide na osmehu. Dr Ivana Eskić, specijalista oralne hirurgije i parodontologije, upozorava da hormonske promene u ovom periodu povećavaju rizik od oboljenja desni jer utiču na sluzokožu usne šupljine. Smanjeno lučenje pljuvačke dovodi do suvoće usta, osećaja peckanja, povlačenja desni i češćeg stvaranja karijesa. Ovi simptomi su signal da je potrebno češće posećivati stomatologa i prilagoditi svakodnevnu rutinu oralne higijene. Dr Eskić naglašava: “Uspeh svake terapije u ustima zavisi od osnovne higijene. Nije dovoljno samo oprati zube – važno je kako to radimo i da li koristimo dodatna sredstva kao što su konac, interdentalne četkice ili sredstva za ispiranje usta.”

Žene sa prirodnim zubima, krunicama, protezama ili implantatima treba da imaju individualno prilagođenu higijensku rutinu. Posebna pažnja potrebna je ženama koje su često van kuće i ne mogu uvek koristiti sve dodatne rekvizite. “Personalizovana preporuka je ključ za očuvanje zdravlja desni i zuba”, ističe dr Eskić. Pušenje takođe značajno otežava održavanje higijene, jer kod pušača dentalni plak lakše ostaje na zubima, a pigmentacije nastale od sagorevanja duvana dodatno pospešuju stvaranje plaka. “Te pigmentacije su uporne i plak-prijemčive. To znači da se na njima dentalni plak lakše zadržava, pa je kod pušača oralna higijena dodatno otežana”, navodi dr Eskić i naglašava da pigmentacije nisu izazvane nikotinom, već produktima sagorevanja duvana.

Za žene koje ne mogu ili ne žele da prestanu sa pušenjem, savetuje se iskren razgovor sa stomatologom o navikama i mogućim alternativama, uz napomenu da inovativni proizvodi bez dima takođe nose rizik i nisu za nepušače. Suvoća usta, krvarenje desni, neprijatan zadah ili osećaj žarenja jezika ne treba zanemariti, jer ukazuju na potrebu za pregledom i promenom navika. Dr Eskić savetuje: “Najvažnije što svaka žena može da uradi jeste da ne čeka pojavu bola ili drugih problema. Redovni pregledi i odgovarajuća higijena mogu sprečiti ozbiljnije komplikacije.”

Uvek se konsultujte sa lekarom radi tačne dijagnoze i saveta.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Zdravlje

Kako sigurno prepoznati i ukloniti keratoze: saveti dermatologa

Naučite kako da na vreme reagujete na promene na koži i sačuvate svoje zdravlje uz moderne metode tretmana

Published

on

Naučite kako da na vreme reagujete na promene na koži i sačuvate svoje zdravlje uz moderne metode tretmana

Promene na koži, poznate kao keratoze, najčešće se pojavljuju kod žena posle četrdesete godine, ali nisu retkost ni kod mlađih. Ove površinske promene na koži mogu biti potpuno bezopasne, ali ponekad mogu ukazivati na ozbiljnije probleme, pa je važno da ih prepoznate na vreme i reagujete pravilno.

Keratoze nastaju na površinskom sloju kože, uglavnom na delovima tela koji su često izloženi suncu ili trenju. Prema rečima dermatovenerologa dr Marije Jakšić, keratoze mogu da izgledaju veoma različito – od crvenih, perutavih mrlja do tamnih, grubljih izraslina. “Keratoze su uvek izvor zabrinutosti i nelagodnosti pacijenata kako u zdravstvenom, tako i estetskom smislu, bilo da se radi o crvenim perutavim promenama ili o tamnim, hrapavim izraslinama”, naglašava dr Jakšić.

Najčešće vrste keratoza su seboroične i aktinične. Seboroične keratoze su rezultat genetike i starenja kože i obično se pojavljuju na licu, vratu, grudima ili leđima. Njihova boja može biti žućkasta, tamna ili crna, a često izgledaju kao da su zalepljene za kožu. “Obično su jasno ograničene i izgledaju kao da su ‘nalepljene’ na kožu”, ističe dr Jakšić. Iako nisu opasne, mogu stvarati estetske probleme, pogotovo kada su na vidljivim mestima ili ih odeća iritira.

Za razliku od njih, aktinične keratoze nastaju kao posledica dugotrajnog izlaganja UV zračenju i smatraju se predstadijumom raka kože. Ove promene su hrapave, često crvenkaste i ljuspaste, i pojavljuju se na delovima tela kao što su lice, uši, teme, šake i druge regije izložene suncu. Faktori rizika obuhvataju svetao ten, stariju životnu dob i oslabljen imunitet. “Aktinične keratoze su prekancerozne promene, koje ukoliko se ne tretiraju, mogu evoluirati u skvamocelularni karcinom, jedan od oblika raka kože”, naglašava dr Jakšić.

Obratite pažnju na sve nove promene na koži, posebno ako brzo rastu, menjaju boju, oblik, krvare ili svrbe. Crvenkaste promene koje ne prolaze nedeljama ili rane koje ne zaceljuju takođe zahtevaju hitnu procenu dermatologa. “Svaka nova pigmentna promena kod starijih od 40 godina, brzo rastuća ili promena koja menja boju, oblik i veličinu, krvari ili svrbi je alarm za dermatološki pregled”, savetuje dr Jakšić.

Dobra vest je da savremena medicina nudi efikasne i sigurne metode uklanjanja keratoza, kao što su krioterapija (zamrzavanje tečnim azotom), kiretaža (mehaničko uklanjanje), laserski tretmani, hemijski pilinzi i lokalne kreme. U nekim slučajevima, promena se uklanja u celosti radi dodatne analize. Nakon tretmana, važno je da izbegavate sunce i koristite kremu sa visokim zaštitnim faktorom (SPF 50+), naročito dok se koža oporavlja.

Za svaku sumnjivu promenu na koži, obavezno se obratite dermatologu radi precizne dijagnoze i adekvatnog lečenja. Pravovremena reakcija može sprečiti komplikacije i doprineti zdravlju i lepoti vaše kože.

Pročitaj još

Zdravlje

Dugoročna zaštita srca: kako GLP-1 lekovi pomažu kod mršavljenja i prevencije srčanih bolesti

Naučna studija otkriva da GLP-1 lekovi umanjuju rizik od srčanog i moždanog udara za 13%, bez obzira na dijabetes

Published

on

Naučna studija otkriva da GLP-1 lekovi umanjuju rizik od srčanog i moždanog udara za 13%, bez obzira na dijabetes

Novo istraživanje koje je obuhvatilo više od 90.000 ljudi pokazuje da GLP-1 lekovi, popularni zbog svoje uloge u procesu mršavljenja, takođe doprinose očuvanju zdravlja srca na duže staze. Ovi lekovi, koji se najčešće propisuju osobama sa dijabetesom tipa 2 i onima sa viškom kilograma, mogu značajno smanjiti šanse za ozbiljne kardiovaskularne događaje poput srčanog i moždanog udara ili prerane smrti. Prema rezultatima studije, oni koji su koristili GLP-1 lekove imali su za 13 odsto manji rizik od ovih događaja u poređenju sa onima koji su primali placebo.

GLP-1 lekovi se preporučuju pacijentima sa dijabetesom tipa 2 i gojaznošću, ali rezultati istraživanja pokazuju da koriste i ljudima koji već imaju visok rizik od srčanih bolesti, bez obzira na to da li imaju dijabetes. U studiji su pacijenti praćeni najmanje godinu dana, a koristi su primećene kod svih ispitanika, uključujući i žene bez dijabetesa, ali sa viškom kilograma ili postojećim srčanim problemima.

Pored smanjenja rizika od fatalnih i nefatalnih srčanih i moždanih udara, GLP-1 lekovi su doveli i do smanjenja broja hospitalizacija zbog srčane slabosti, kao i do niže ukupne smrtnosti. Većina učesnika nije imala ozbiljne dugoročne nuspojave, ali su blaži digestivni problemi poput mučnine i povraćanja bili češći kod korisnika ovih lekova — što je poznata pojava, naročito na početku terapije.

Vođa istraživačkog tima, dr Simon Cork, ističe: „Znamo da je jedan od faktora koji opterećuje ljude kada razmatraju prelazak na ove lekove potencijalni dugoročni neželjeni efekti. Naši rezultati pokazuju da, kada se uzimaju tokom dužeg perioda od najmanje godinu dana, ovi lekovi čine mnogo više od pomoći u kontroli šećera u krvi ili težine. Oni značajno smanjuju rizik od srčanih udara, moždanih udara i prerane smrti kod ljudi koji su već ranjivi.”

Za žene koje brinu o svom zdravlju, posebno ako imaju dijabetes tipa 2, prekomernu težinu ili porodičnu istoriju srčanih bolesti, važno je da redovno prate stanje i razgovaraju sa lekarom o mogućnostima terapije, uključujući i GLP-1 lekove. Svako započinjanje terapije mora biti dogovoreno sa stručnjakom, uz individualno prilagođen pristup. Za tačnu dijagnozu i savet, obavezno se obratite svom lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Kako prepoznati Gotronove papule – prve znakove upale mišića na koži

Crvene ili ljubičaste izbočine na šakama mogu ukazivati na dermatomiozitis, retku autoimunu bolest kod žena

Published

on

Crvene ili ljubičaste izbočine na šakama mogu ukazivati na dermatomiozitis, retku autoimunu bolest kod žena

Gotronove papule predstavljaju kožne promene koje su često jedan od prvih simptoma dermatomiozitisa, retke autoimune bolesti koja može pogoditi žene svih godina. Ove karakteristične izbočine, koje su crvene ili ljubičaste boje, obično se javljaju na zglobovima prstiju šaka i veoma su važne za rano prepoznavanje bolesti.

Simptomi uključuju crvenilo, izbočine ili mrlje na gornjoj strani zglobova prstiju, ali se promene mogu javiti i na laktovima, kolenima ili skočnim zglobovima. Koža na tim mestima može svrbiti ili peckati, a simptomi se često pogoršavaju posle izlaganja suncu. Neke osobe mogu primetiti i ljuštenje kože na pogođenim mestima. Posebno je važno znati da kod oko 20% obolelih od dermatomiozitisa izostaju problemi sa mišićima, pa se bolest može ispoljiti samo na koži.

Dermatomiozitis je autoimuna bolest gde imuni sistem greškom napada sopstvene mišiće i kožu. Iako se tačan uzrok ne zna, smatra se da na razvoj bolesti utiču genetske predispozicije, izlaganje sunčevim zracima, infekcije i pojedini lekovi. Iako ovaj poremećaj može pogoditi svakoga, češći je kod žena i može se javiti u bilo kom životnom dobu.

Pravovremeno prepoznavanje Gotronovih papula je ključno za početak terapije. Dermatolozi najčešće postavljaju dijagnozu na osnovu izgleda promene, ali ponekad je neophodna biopsija kože da bi se isključile druge bolesti poput psorijaze ili lišaja. Osim Gotronovih papula, mogu se javiti i drugi simptomi na koži, kao što su ljubičasti osip na kapcima (heliotropni osip), crvenilo na grudima u obliku slova V, promene na noktima ili ljuštenje na šakama (tzv. mehaničarske ruke).

Specijalista dermatologije dr Milica Jovanović naglašava: “Gotronove papule su važan signal koji ne smemo ignorisati, jer rano prepoznavanje dermatomiozitisa omogućava bolje ishode terapije. Ako primetite ovakve promene na koži, posebno u kombinaciji sa slabosti mišića ili umorom, obavezno se obratite lekaru.”

Terapija Gotronovih papula i dermatomiozitisa uključuje lekove za smanjenje upale, prvenstveno kortikosteroide ili druge imunosupresivne lekove. Preporučuje se i izbegavanje sunčevih zraka, kao i upotreba zaštitnih krema, naročito kod osoba sa svetlom kožom.

Za žene je od izuzetnog značaja da obrate pažnju na neobične kožne promene, kao i na simptome poput slabosti mišića, umora ili bolova u zglobovima. Pravovremena dijagnoza i stručna pomoć dermatologa ili reumatologa mogu u velikoj meri poboljšati kvalitet života i sprečiti komplikacije. Za preciznu dijagnozu i savet, obratite se svom lekaru.

Pročitaj još

U Trendu