Connect with us

Zdravlje

Kako sigurno prepoznati i ukloniti keratoze: saveti dermatologa

Naučite kako da na vreme reagujete na promene na koži i sačuvate svoje zdravlje uz moderne metode tretmana

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Pavel danilyuk

Naučite kako da na vreme reagujete na promene na koži i sačuvate svoje zdravlje uz moderne metode tretmana

Promene na koži, poznate kao keratoze, najčešće se pojavljuju kod žena posle četrdesete godine, ali nisu retkost ni kod mlađih. Ove površinske promene na koži mogu biti potpuno bezopasne, ali ponekad mogu ukazivati na ozbiljnije probleme, pa je važno da ih prepoznate na vreme i reagujete pravilno.

Keratoze nastaju na površinskom sloju kože, uglavnom na delovima tela koji su često izloženi suncu ili trenju. Prema rečima dermatovenerologa dr Marije Jakšić, keratoze mogu da izgledaju veoma različito – od crvenih, perutavih mrlja do tamnih, grubljih izraslina. “Keratoze su uvek izvor zabrinutosti i nelagodnosti pacijenata kako u zdravstvenom, tako i estetskom smislu, bilo da se radi o crvenim perutavim promenama ili o tamnim, hrapavim izraslinama”, naglašava dr Jakšić.

Najčešće vrste keratoza su seboroične i aktinične. Seboroične keratoze su rezultat genetike i starenja kože i obično se pojavljuju na licu, vratu, grudima ili leđima. Njihova boja može biti žućkasta, tamna ili crna, a često izgledaju kao da su zalepljene za kožu. “Obično su jasno ograničene i izgledaju kao da su ‘nalepljene’ na kožu”, ističe dr Jakšić. Iako nisu opasne, mogu stvarati estetske probleme, pogotovo kada su na vidljivim mestima ili ih odeća iritira.

Za razliku od njih, aktinične keratoze nastaju kao posledica dugotrajnog izlaganja UV zračenju i smatraju se predstadijumom raka kože. Ove promene su hrapave, često crvenkaste i ljuspaste, i pojavljuju se na delovima tela kao što su lice, uši, teme, šake i druge regije izložene suncu. Faktori rizika obuhvataju svetao ten, stariju životnu dob i oslabljen imunitet. “Aktinične keratoze su prekancerozne promene, koje ukoliko se ne tretiraju, mogu evoluirati u skvamocelularni karcinom, jedan od oblika raka kože”, naglašava dr Jakšić.

Obratite pažnju na sve nove promene na koži, posebno ako brzo rastu, menjaju boju, oblik, krvare ili svrbe. Crvenkaste promene koje ne prolaze nedeljama ili rane koje ne zaceljuju takođe zahtevaju hitnu procenu dermatologa. “Svaka nova pigmentna promena kod starijih od 40 godina, brzo rastuća ili promena koja menja boju, oblik i veličinu, krvari ili svrbi je alarm za dermatološki pregled”, savetuje dr Jakšić.

Dobra vest je da savremena medicina nudi efikasne i sigurne metode uklanjanja keratoza, kao što su krioterapija (zamrzavanje tečnim azotom), kiretaža (mehaničko uklanjanje), laserski tretmani, hemijski pilinzi i lokalne kreme. U nekim slučajevima, promena se uklanja u celosti radi dodatne analize. Nakon tretmana, važno je da izbegavate sunce i koristite kremu sa visokim zaštitnim faktorom (SPF 50+), naročito dok se koža oporavlja.

Za svaku sumnjivu promenu na koži, obavezno se obratite dermatologu radi precizne dijagnoze i adekvatnog lečenja. Pravovremena reakcija može sprečiti komplikacije i doprineti zdravlju i lepoti vaše kože.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Zdravlje

Digitalne navike dece: Zašto su ekrani opasniji od pušenja?

Stručnjaci upozoravaju da preterana upotreba uređaja može ozbiljno narušiti zdravlje dece i mladih

Published

on

Stručnjaci upozoravaju da preterana upotreba uređaja može ozbiljno narušiti zdravlje dece i mladih

Sve više dece, kako u Srbiji, tako i globalno, provodi sate ispred ekrana, što prema rečima dr Dragana Ivanova, specijaliste interne medicine iz Novog Sada, može predstavljati još veći rizik za zdravlje od pušenja marihuane. On upozorava roditelje da preterano korišćenje digitalnih uređaja, posebno kod dece starije od sedam godina, može imati ozbiljne posledice, čak i opasnije od nekih drugih poznatih štetnih navika.

Dr Ivanov posebno ističe važnost pravilnog sna, uravnotežene ishrane i fizičke aktivnosti. Savetuje da deca i adolescenti idu na spavanje pre 22 časa, jer se tada luče melatonin i hormon rasta, ključni za razvoj mozga i celokupnog organizma.

Rastuća upotreba telefona, tableta i računara izlaže decu novom vidu „toksičnosti“. Kako navodi dr Ivanov: „Mi deci od sedam godina nećemo dati marihuanu, ali im dajemo jedan drugi toksin koji je opasniji od marihuane. A to je preterana upotreba elektronskih sredstava i društvenih mreža. To je po decu toksičnije od pušenja marihuane.” Stalno gledanje u ekrane može dovesti do poremećaja pažnje, problema sa snom i smanjenih socijalnih veština. Takođe, dugotrajno sedenje i nedostatak kretanja dodatno ugrožavaju zdravlje. Dr Ivanov naglašava: „Ako radimo neki sedeći posao, treba da budemo svesni da se nakon 3-4 sata sedenja, 80% mozga inhibiše – isključi. Treba da prekinemo to sedenje i gledanje u ekran ili papire i da se 5-10 minuta razgibamo. Mozak će se tako ponovo aktivirati i sve te poslove uradićemo efikasnije.“

Da bi deca očuvala svoje zdravlje, preporučuje se uspostavljanje dnevnog ritma. Doručak je obavezan i treba da se sastoji od prirodnih ugljenih hidrata: „Najbolji izvor energije za naš mozak i ceo organizam su med i voće. Naš mozak radi isključivo na glukozu. Zato, deca ne treba da odu u školu niti mi da počinjemo bilo šta da radimo, a da nismo uneli prirodne, neprerađene ugljene hidrate koji se nalaze u medu, voću, integralnim žitaricama“, savetuje dr Ivanov.

Preporučuje se i odlazak u školu ili na posao pešice ili biciklom, kako bi se obezbedila fizička aktivnost i boravak na suncu. „Fizička aktivnost u trajanju od 45 do 60 minuta, kao i boravak na suncu, važni su za zdrav život. Idealno je, kaže, vreme kada sunce izlazi i kada zalazi. Tada je sunce u našem vidokrugu, vitamin D će se sintetisati, ali još važnije, melatonin i serotonin”, navodi dr Ivanov.

Ne treba zanemariti ni emocionalno zdravlje dece. Usamljenost i loša komunikacija s drugima mogu biti jednako štetni kao i fizički toksini. „Izolacija i usamljenost, nespretnost u komunikaciji s drugim ljudima, toksičnija je po naše zdravlje od duvanskog dima”, naglašava dr Ivanov. Preporučuje da se korišćenje ekrana ograniči na određene delove dana i da se više vremena provodi sa porodicom i prijateljima. „Mi iz odnosa sa drugim ljudima crpimo najviše sreće i životne radosti“, zaključuje dr Ivanov. Za sve zdravstvene dileme i tačnu dijagnozu, obavezno se konsultujte sa lekarom.

Pročitaj još

Zdravlje

Kako da sprečite norovirus tokom letnjih meseci: sedam ključnih koraka

Praktični saveti i stručne preporuke za zaštitu porodice od stomačnih tegoba izazvanih norovirusom, naročito tokom leta

Published

on

Praktični saveti i stručne preporuke za zaštitu porodice od stomačnih tegoba izazvanih norovirusom, naročito tokom leta

Norovirus je čest uzročnik stomačnih infekcija, poznat i kao „stomačni grip“, a najviše pogađa porodice sa malom decom, starije i osobe sa slabijim imunitetom. Naglo povraćanje, dijareja, mučnina i grčevi mogu se javiti već 12 do 48 sati nakon kontakta sa virusom. Iako infekcija obično prolazi za tri dana, može biti vrlo neprijatna i dovesti do dehidratacije, što je posebno rizično za decu i trudnice.

Norovirus se prenosi izuzetno lako – čak i mala količina virusa dovoljna je da izazove infekciju. Virus može biti prisutan na rukama, površinama, hrani i vodi, a prenose ga i ljudi koji još ne pokazuju simptome. Zbog toga je čest u kolektivima poput vrtića, škola, restorana i domova za stare. Površine kao što su kvake, slavine i radne ploče mogu zadržati virus satima ili čak danima, pa je letnji period posebno kritičan za izbijanje ovih infekcija.

Stručnjaci savetuju nekoliko jednostavnih ali efektnih koraka kako biste zaštitili sebe i svoju porodicu: ruke perite sapunom i toplom vodom minimum 20 sekundi, naročito pre jela i posle toaleta. Ne dirajte lice, usta, nos i oči dok ruke nisu čiste. Površine koje se često dodiruju redovno dezinfikujte sredstvima na bazi hlora ili drugim proverenim dezinficijensima. Prilikom pripreme hrane kod kuće, često perite ruke i vodite računa o čistoći kuhinje. Kada jedete van kuće, obratite pažnju na higijenske navike osoblja i prostora – ukoliko primetite nehigijenu, izaberite drugo mesto za obrok. Sredstva za dezinfekciju ruku mogu biti koristan dodatak, ali nisu zamena za temeljno pranje ruku.

Prema rečima dr Marianne Sumego, lekarke interne medicine, „izloženost čak i veoma malom broju čestica može da izazove bolest“. Ona upozorava: „Ako ne operete ruke temeljno ili niste dovoljno pažljivi, lako možete ostaviti virus na površinama i zaraziti druge.“ Dr Sumego dodatno savetuje: „Prilikom čišćenja koristite rastvore sa hlorom, jer običan sapun i voda nisu uvek dovoljni.“

Ukoliko se ipak zarazite norovirusom, najvažnije je da se odmarate i unosite dovoljno tečnosti. „Kada imate povraćanje i dijareju, glavna briga je dehidracija. Preporučujemo rastvore za nadoknadu elektrolita koji pomažu oporavku“, ističe dr Sumego. Norovirus se ne leči antibioticima – najefikasnije je omogućiti telu da se oporavi uz dovoljno odmora i tečnosti. Ako simptomi traju duže od tri dana ili se pojave znaci teške dehidracije, obavezno se obratite lekaru za savet i tačnu dijagnozu.

Pročitaj još

Zdravlje

Šta žene treba da znaju o alternativnoj i komplementarnoj medicini

Joga, meditacija i biljni preparati mogu biti podrška zdravlju, ali stručan nadzor i informisanost su ključni

Published

on

Joga, meditacija i biljni preparati mogu biti podrška zdravlju, ali stručan nadzor i informisanost su ključni

Sve više žena u Srbiji i širom sveta interesuje se za metode komplementarne i alternativne medicine kao dodatak svom zdravlju. Ove prakse uključuju jogu, meditaciju, akupunkturu i biljne preparate, a često se koriste uz standardne medicinske tretmane. Bitno je razumeti razliku između komplementarne i alternativne medicine – dok komplementarna dopunjuje klasične tretmane, alternativna pokušava da ih zameni.

Stručnjaci ističu važnost dobre informisanosti, jer ona štiti žene od potencijalnih rizika. Na primer, jogu ili masažu možete koristiti za oporavak od hroničnog bola ili za smanjenje stresa, ali zamena dokazane terapije alternativnim metodama može biti opasna, pogotovo kod ozbiljnih bolesti kao što su rak ili autoimune bolesti.

Najčešće korišćene metode su joga, meditacija, akupunktura i masažna terapija, dok su biljni dodaci takođe veoma popularni među ženama. Akupunktura je u nekim bolnicama postala deo zvanične ponude, a meditacija i mindfulness tehnike pomažu u borbi sa stresom i anksioznošću. Žene koje se suočavaju sa hroničnim bolom ili prolaze kroz zahtevne terapije, kao što su onkološki tretmani, često imaju koristi od ovih pristupa. Dr Ivana Petrović, specijalista fizikalne medicine, naglašava: “Joga i akupunktura mogu ublažiti bol, poboljšati raspoloženje ili smanjiti napetost u telu.” Ipak, ona dodaje: “Ove metode treba koristiti kao dopunu, a ne kao zamenu za terapiju koju je preporučio lekar.”

Komplementarne metode mogu doprineti i psihološkom balansu. Meditacija i vežbe disanja pomažu ženama da se bolje nose sa stresom i emocionalnim izazovima. Važno je znati da ove tehnike nisu zamena za stručnu psihološku ili psihijatrijsku pomoć kod težih mentalnih problema. Poseban oprez potreban je sa biljnim preparatima i suplementima, jer neki mogu izazvati neželjene reakcije ili interakcije sa lekovima. Pre uvođenja novih metoda ili preparata, savetuje se konsultacija sa lekarom.

Najveći rizik nastaje kad žene potpuno zamene medicinsku terapiju alternativnim metodama, što može odložiti ili sprečiti pravovremeno lečenje ozbiljnih bolesti. Svaki zdravstveni problem zahteva stručnu procenu i praćenje. Stručnjaci poručuju: “Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru. Komplementarne metode su korisne kao podrška, ali ne mogu zameniti medicinsko lečenje.”

Pročitaj još

U Trendu