Connect with us

Zdravlje

Kako da sačuvate jake kosti: pet navika za zdravlje tokom života

Pravilna ishrana, kretanje i stabilna težina ključ su za očuvanje pokretljivosti i snage u svim godinama

Published

on

Foto Izvor: Pexels

Pravilna ishrana, kretanje i stabilna težina ključ su za očuvanje pokretljivosti i snage u svim godinama

Zdravlje kostiju često postane važno tek kada se pojave bolovi, povrede ili ograničenja u kretanju, ali stručnjaci naglašavaju da je prevencija tokom celog života najvažnija. Žene, naročito u srednjim i poznim godinama, suočavaju se sa većim rizikom od osteoporoze i preloma. Razumevanje kako možemo ojačati i sačuvati kosti pomaže nam da što duže ostanemo aktivne i samostalne.

Naše kosti su živo tkivo koje se stalno menja – izgradnja je najintenzivnija u detinjstvu i mladosti, a vrhunac dostiže do 30. godine. Nakon tog perioda, posebno kod žena nakon četrdesete, razgradnja kostiju može početi da nadmašuje izgradnju, što vodi ka smanjenju gustine i većem riziku od preloma. Internista dr Džoj Bulger Bek objašnjava: „Većina koštane mase se stvara u mladosti, ali pravilne navike u ishrani i fizičkoj aktivnosti mogu značajno usporiti gubitak i u starijem dobu.”

Gubitak koštane mase često prolazi neprimećeno sve dok ne dođe do preloma, a žene u menopauzi su posebno osetljive jer pad estrogena dodatno ubrzava razgradnju kostiju. Pored osteoporoze, čest je i osteoartritis, koji se takođe može ublažiti zdravim navikama.

Dr Bulger Bek ističe: „Važno je da žene razumeju da zdrave kosti nisu rezervisane samo za mlade, već da i u osamdesetoj godini možemo značajno uticati na njihovu čvrstinu i funkcionalnost.”

Evo pet ključnih navika za očuvanje kostiju:

1. Održavajte stabilnu i zdravu telesnu težinu – Niska težina povećava rizik od osteoporoze, dok gojaznost opterećuje zglobove. Nagli gubici i vraćanja kilograma (tzv. „jo-jo efekat”) mogu oslabiti kosti. Preporučuje se uravnotežena ishrana bogata voćem, povrćem i nemasnim proteinima, kao i konsultacija sa lekarom ili dijetetičarem kada menjate težinu.

2. Fizička aktivnost je neophodna – Vežbe snage i aktivnosti koje uključuju opterećenje, poput hodanja, džoginga, plesa ili penjanja uz stepenice, dokazano jačaju kosti i smanjuju rizik od preloma. Preporučuje se minimum 30 minuta kretanja skoro svakog dana, a vežbe za ravnotežu i istezanje dodatno sprečavaju padove.

3. Pravilna ishrana – Kalcijum i vitamin D su osnovni za mineralizaciju kostiju, a važni su i proteini, magnezijum, fosfor i vitamin K. Dobri izvori su mlečni proizvodi, bademi, zeleno povrće i riba bogata omega-3 masnim kiselinama. Po potrebi, treba se konsultovati sa lekarom o suplementaciji.

4. Redovni pregledi – Žene starije od 50 godina, kao i one sa rizičnim faktorima (porodična istorija, rana menopauza), trebalo bi povremeno da proveravaju gustinu kostiju radi pravovremenog uočavanja promena. Rano otkrivanje omogućava pravovremene mere.

5. Izbegavajte štetne navike – Pušenje, preterano konzumiranje alkohola i gaziranih pića negativno utiču na zdravlje kostiju i ubrzavaju razgradnju mase, povećavajući rizik od preloma.

Za žene svih uzrasta ulaganje u zdravlje kostiju znači kvalitetniji život, više pokretljivosti i samostalnosti čak i u poznim godinama. Za tačnu dijagnozu i savet obavezno se obratite svom lekaru.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Zdravlje

Jasnije razmišljanje: Kako prevazići moždanu maglu izazvanu stresom i nesanicom

Jednostavne promene navika mogu pomoći ženama svih uzrasta da poboljšaju koncentraciju i svakodnevno funkcionisanje

Published

on

Jednostavne promene navika mogu pomoći ženama svih uzrasta da poboljšaju koncentraciju i svakodnevno funkcionisanje

Brojne žene, bez obzira na godine, suočavaju se sa mentalnim umorom, posebno kada su izložene dugotrajnijem stresu ili nedostatku sna. Moždana magla, odnosno osećaj usporenog i nejasnog mišljenja, nije bolest, već kombinacija simptoma koji otežavaju obavljanje svakodnevnih obaveza i mogu uticati na odnose sa okolinom. Najčešće pogađa žene koje balansiraju između poslovnih i porodičnih zadataka, a posebno dolazi do izražaja tokom trudnoće i menopauze zbog hormonskih promena.

Simptomi moždane magle su raznoliki, ali uglavnom uključuju probleme sa koncentracijom, zaboravnost, osećaj umora koji ne prolazi ni nakon odmora, sporije razmišljanje i razdražljivost. Mnoge žene primećuju da im je potrebno više vremena za obavljanje rutinskih aktivnosti ili da se teže prisećaju važnih informacija. Kako navodi dr Ana Petrović, specijalista neurologije: “Hronični stres može iscrpeti mozak i otežati fokusiranje na svakodnevne obaveze.”

Uzroci ovog stanja mogu biti razni, ali među najčešćima su konstantan stres, nekvalitetan san, manjak vitamina i minerala, hormonski disbalans, kao i određena zdravstvena stanja poput anemije ili poremećaja rada štitne žlezde. Deficit vitamina B12, gvožđa i vitamina D, kao i dehidratacija, dodatno mogu pojačati simptome. U menopauzi, promene nivoa estrogena i progesterona takođe utiču na pamćenje i brzinu razmišljanja.

Dobra vest je da većina žena može ublažiti simptome moždane magle promenom životnih navika. Dr Petrović savetuje: “Prvi korak je da redovno spavate 7 do 9 sati, unosite dovoljno vode i jedete raznovrsno, sa naglaskom na namirnice bogate antioksidansima, zdravim mastima i nemasnim proteinima.” Omega-3 masne kiseline iz ribe i oraha posebno su korisne za funkciju mozga.

Veoma je važno kontrolisati nivo stresa – vežbe disanja, boravak u prirodi i fizička aktivnost mogu doprineti boljem raspoloženju i koncentraciji. Nekada i kratka šetnja može osvežiti um i poboljšati jasnoću. Ako simptomi ne prolaze ili ometaju život, preporučuje se odlazak kod lekara radi detaljne procene i isključenja ozbiljnijih zdravstvenih problema.

Za preciznu dijagnozu i individualne savete, obratite se svom lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Promene u ženskom zdravlju tokom perioda apstinencije: šta možete očekivati

Pauza u intimnim odnosima utiče na hormone, kvalitet sna i emotivno stanje – evo na šta stručnjaci upozoravaju

Published

on

Pauza u intimnim odnosima utiče na hormone, kvalitet sna i emotivno stanje – evo na šta stručnjaci upozoravaju

Dugotrajna apstinencija može imati uticaj na žensko zdravlje na više načina, kako fizički tako i emotivno. Prema ginekologu dr Ali Novitsky, žene koje nemaju intimne odnose mesec dana ili duže često primećuju određene promene u svom telu i raspoloženju. Prva promena koja se može javiti jeste na nivou hormona – tokom seksualne aktivnosti oslobađaju se oksitocin i endorfini, koji smanjuju stres i podižu osećaj zadovoljstva. Kada ovih hormona nema redovno, moguća je povećana napetost, češća nervoza ili pad raspoloženja. Dr Novitsky napominje da ‘mnoge žene primećuju da su osetljivije i sklonije stresu kada izostane fizička bliskost’.

Osim toga, apstinencija često utiče i na kvalitet sna. Seksualni odnosi olakšavaju opuštanje i pomažu lakšem uspavljivanju, pa žene koje duže vreme apstiniraju mogu iskusiti češće buđenje ili nesanicu. Posledica toga može biti umor i manjak energije tokom dana.

Emotivne promene su takođe česte u ovakvim periodima. Manje samopouzdanja, osećaj udaljenosti od partnera ili pojačana razdražljivost mogu se javiti, posebno kod žena kojima fizički kontakt puno znači za emotivnu povezanost. ‘Kod pojedinih žena primećujemo i smanjenje libida, što povratak u intimni život može učiniti izazovnijim’, kaže dr Novitsky.

Sa godinama, neke žene prijavljuju i fizičke promene, poput suvoće ili pojačane osetljivosti, zbog čega seksualni odnos može biti neprijatniji kada se ponovo uspostavi. Treba imati na umu da ove promene nisu iste kod svake žene, pa je važno slušati potrebe svog tela.

Ne postoji univerzalno pravilo koliko često treba imati intimne odnose – nekim ženama duži period bez seksa ne smeta, dok drugima može narušiti svakodnevni balans. Dr Novitsky savetuje: ‘Najvažnije je pronaći ritam koji odgovara vama i vašem partneru, bez upoređivanja sa drugima. Intimnost je mnogo više od samog fizičkog čina – ona obuhvata i emotivnu povezanost i lični osećaj zadovoljstva.’

Ako primetite promene u svom zdravlju tokom apstinencije, obratite pažnju na svoje emotivne i fizičke potrebe, razgovarajte sa partnerom i po potrebi se posavetujte sa ginekologom ili psihologom. Za tačnu dijagnozu i savet, obavezno se obratite svom lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Stomačni bolovi kod žena: četiri signala koje ne smete zanemariti

Prepoznajte ozbiljne vrste bola u stomaku i saznajte kada je neophodna hitna medicinska pomoć

Published

on

Prepoznajte ozbiljne vrste bola u stomaku i saznajte kada je neophodna hitna medicinska pomoć

Bol u stomaku je česta tegoba kod žena, ali za određene vrste bola važno je da odmah potražite stručnu pomoć. Dr Ahmed, lekar hitne pomoći, upozorava da neki simptomi ukazuju na stanja koja zahtevaju brzu reakciju kako bi se izbegle ozbiljne posledice. Najrizičniji slučajevi uključuju začepljenje aorte, začepljenje creva, upalu potrbušnice (peritonitis) i crevnu ishemiju. Svaka od ovih dijagnoza ima specifične simptome koje je važno prepoznati na vreme.

Začepljenje aorte obično pogađa žene srednjih i starijih godina. Ova arterija je ključna za snabdevanje organa krvlju. Ako osetite iznenadan i jak bol u stomaku tokom fizičke aktivnosti, koji prestaje u mirovanju, to može ukazivati na ozbiljno začepljenje. Mogu se javiti i utrnulost, bol u karlici i nogama, kao i slabost mišića.

Kod začepljenja creva simptomi su izražena nadutost, odsustvo stolice, nemogućnost ispuštanja gasova, uporno povraćanje i jaki bolovi. Ovo stanje može nastati zbog priraslica od ranijih operacija, kile ili tumora. Dr Ahmed naglašava: „Bez pravovremene intervencije, može doći do odumiranja ili pucanja creva, što dodatno ugrožava život.“

Upala potrbušnice (peritonitis) razvija se naglo i bol se pojačava iz sata u sat. Tipični znak je toliko jak bol da otežava stajanje ili ležanje. Žene često hodaju pogrbljeno zbog bolova. Ako se ne reaguje na vreme, bakterije mogu ući u krvotok i izazvati sepsu, što je izuzetno opasno. Prateći simptomi su visoka temperatura i ubrzan rad srca.

Crevna ishemija nastaje kada je dotok krvi u creva smanjen ili prekinut. Ključni simptom je pojava krvi u stolici, a bol može biti tup ili grčevit. Dodatne tegobe su mučnina, gubitak apetita, mršavljenje i dijareja. Svaku pojavu krvi u stolici treba shvatiti ozbiljno i odmah se obratiti lekaru.

Žene bi trebalo da obrate pažnju na svaku promenu u svom telu i da ne ignorišu simptome koji odstupaju od uobičajenog. Pravovremeno reagovanje može spasiti život. Ukoliko primetite jak, iznenadan bol u stomaku, izraženu nadutost, uporno povraćanje, krv u stolici ili poremećaje svesti, odmah potražite lekarsku pomoć. Za tačnu dijagnozu i savet obavezno se obratite lekaru.

Pročitaj još

U Trendu