Connect with us

Domaće

Ziđin ulaže u proširenje rudnika Majdanpek, planira godišnji otkop od 9,9 miliona tona

Kompanija namerava da u 13,5 godina iskopava 126 miliona tona rude i 407 miliona tona jalovine

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Jancickal

Kompanija namerava da u 13,5 godina iskopava 126 miliona tona rude i 407 miliona tona jalovine

Kineska kompanija Srbija Ziđin koper pokrenula je proceduru za značajno proširenje rudarskih aktivnosti na površinskom kopu “Južni revir” u Majdanpeku, uz godišnji plan otkopavanja 9,9 miliona tona rude bakra. Prema rešenju Ministarstva zaštite životne sredine, planirana eksploatacija trajaće oko 13,5 godina, tokom kojih će biti izvađeno ukupno 126 miliona tona rude i 407 miliona tona jalovine. Projekat je zasnovan na Dopunskom rudarskom projektu za kapacitet od 9,9 miliona tona godišnje, koji je izradio Institut za rudarstvo i metalurgiju Bor.

Širenje rudnika odvijaće se kroz pet faza, od kojih četvrta faza predviđa izmeštanje reke Mali Pek, a završna faza uključuje ozelenjavanje i pošumljavanje terena. Površinski kop se prostire na južnoj ivici Majdanpeka, pri čemu su najbliži stambeni objekti udaljeni samo 100 metara od ruba kopa. U krugu od 350 do 900 metara nalaze se opštinska zgrada, osnovna škola, gradski stadion, park, kulturni centar i opšta bolnica. Izmeštanje reke Mali Pek biće praćeno premeštanjem dela državnog puta i elektro-energetskog dalekovoda, dok su planirane dodatne izmene toka reke zbog širenja rudarskih aktivnosti.

Ministarstvo zaštite životne sredine preciziralo je niz rigoroznih mera zaštite: prikupljanje i prečišćavanje svih voda iz radne zone, zabranu ispuštanja rudničkih voda u rečne tokove, kontinuirani monitoring prašine na pet ključnih lokacija, strogo kontrolisano miniranje i obavezno ozelenjavanje terena po završetku radova. Ziđin je obavezan da sanira registrovana klizišta pre nastavka radova, a završetak eksploatacije podrazumeva tehničku i biološku rekultivaciju prostora.

Razvoj rudarskih aktivnosti u ovom regionu prethodnih godina bio je praćen ekološkim kontroverzama, uključujući nalaze Regulatornog instituta za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI) o povišenim koncentracijama metala u uzorcima vode, što je dovelo do inspekcijskih provera i privremenih mera kontrole. Takođe, lokalne zajednice i aktivisti su organizovali proteste na planini Starica zbog rudarskih intervencija i bezbednosti na terenu.

Na površinskom kopu “Južni revir” eksploatacija bakra traje decenijama, ali novo proširenje zahteva izradu kompleksne Studije o proceni uticaja na životnu sredinu, za šta Ziđin ima rok od godinu dana. Javnosti će biti dostupan rezime studije na jednostavnom jeziku, a realizacija projekta zavisi od konačne saglasnosti nadležnih organa.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Ministarstvo poljoprivrede dodeljuje do 1.000 dinara po košnici pčelarima u 2026. godini

Subvencije važe za najmanje 20, a najviše 1.000 košnica po gazdinstvu, prijave isključivo elektronski od 15. juna do 15. jula

Published

on

By

Subvencije važe za najmanje 20, a najviše 1.000 košnica po gazdinstvu, prijave isključivo elektronski od 15. juna do 15. jula

Uprava za agrarna plaćanja Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede raspisala je javni poziv za podnošenje zahteva za subvencije u stočarstvu po košnici pčela za 2026. godinu. Prijave su otvorene od 15. juna do 15. jula 2026. godine i podnose se isključivo putem platforme eAgrar ili portala ePodsticaji.

Pravo na podsticaje ostvaruju pravna lica, preduzetnici i nosioci komercijalnih porodičnih poljoprivrednih gazdinstava koji su upisani u Registar poljoprivrednih gazdinstava, imaju aktivan status, obnovili registraciju za tekuću godinu, prijavili gajenje pčelinjih društava i HID broj, registrovali i obeležili košnice u Centralnoj bazi podataka, uredno prijavili stanje i promene podataka o pčelinjacima, te su vlasnici prijavljenih košnica ili su košnice u vlasništvu člana porodičnog poljoprivrednog gazdinstva, u skladu sa važećim propisima.

Visina podsticaja iznosi 1.000 dinara po košnici pčela, a pravo na isplatu imaju pčelari sa najmanje 20, a najviše 1.000 košnica po gazdinstvu. Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić izjavio je da je podrška pčelarstvu jedan od ključnih segmenata agrarne politike Republike Srbije. “Pčelarstvo ima višestruki značaj za našu poljoprivredu i ekosistem, jer pčele ne samo da omogućavaju proizvodnju meda i drugih proizvoda, već imaju i nezamenljivu ulogu u oprašivanju i očuvanju biodiverziteta, što direktno utiče na produktivnost brojnih kultura. Nastavljamo ulaganja u ovaj sektor kako bismo obezbedili stabilnu podršku pčelarima”, istakao je ministar Glamočić.

On je pozvao pčelare koji ispunjavaju uslove da podnesu zahteve na vreme preko platforme eAgrar, naglašavajući da je cilj da se omogući dodatna sigurnost u proizvodnji, očuva pčelinji fond i unaprede uslovi za konkurentnost na tržištu. Ministarstvo će, kako je naglasio, i dalje sprovoditi mere za jačanje poljoprivrednih gazdinstava i održivi razvoj.

Tekst javnog poziva dostupan je na sajtu Uprave za agrarna plaćanja (https://uap.gov.rs/pravilnici/stocarstvo/pravilnik-o-nacinu-ostvarivanja-prava-na-podsticaje-u-stocarstvu-po-kosnici-pcela/). Više informacija mogu se dobiti putem telefona Ministarstva: 011/260-79-60, 011/260-79-61, 011/30-20-100, 011/30-20-101 i 011/30-20-118, kao i na zvaničnoj internet prezentaciji eAgrar: https://eagrar.gov.rs/

Pročitaj još

Domaće

Somboled Lactalis Srbija lansirao President sir „Meze“ od prirodnih sastojaka

Novi proizvod kreiran bez veštačkih boja i konzervansa, namenjen za spontana okupljanja i svakodnevnu upotrebu

Published

on

By

Novi proizvod kreiran bez veštačkih boja i konzervansa, namenjen za spontana okupljanja i svakodnevnu upotrebu

Kompanija Somboled Lactalis Srbija predstavila je 16. juna 2026. godine novi President sir „Meze“, proizveden po jedinstvenoj recepturi i isključivo od prirodnih sastojaka. Ovaj proizvod namenjen je potrošačima koji žele praktično rešenje za spontana okupljanja i svakodnevno uživanje u autentičnom mlečnom ukusu, saopštila je kompanija.

President „Meze“ sir odlikuje se bogatim, prirodnim mlečnim ukusom i čvršćom, ali nežnom strukturom, što ga čini pogodnim za serviranje uz raznovrstan mezetluk, grickalice ili kao samostalan zalogaj. Proizvod je napravljen bez veštačkih boja i konzervansa, a njegova tekstura omogućava lako sečenje i jednostavnu pripremu za razne prilike.

Iz Somboled Lactalis Srbija ističu da su pažljivo pratili potrebe potrošača, što je rezultiralo lansiranjem proizvoda koji odgovara užurbanom načinu života i vrednuje spontane trenutke. “Pažljivo osluškujući potrebe naših potrošača, shvatili smo da su, uprkos brzom vremenu u kojem živimo, spontani trenuci ipak i dalje najcenjeniji. Upravo zato, lansirali smo Prezident Meze, sir koji prati sve u domaćinstvu, od spontanih okupljanja i momenata kada nema posebnog povoda, do susreta uz prijatelje i porodicu. Njegova jednostavnost i autentičan mlečni ukus čine svako druženje posebnim, dok idealna tekstura omogućava lako sečenje koje se savršeno uklapa uz mezetluk ili kao samostalno zadovoljstvo”, navode iz kompanije.

Uvođenjem President „Meze“ sira, Somboled Lactalis Srbija dodatno proširuje svoju ponudu, ostajući dosledan kvalitetu i potrebama savremenih potrošača. Proizvod je namenjen svim generacijama i prilikama – od spontanih okupljanja posle posla, tokom vikenda, do svakodnevnih trenutaka kada je uživanje u dobrom ukusu prioritet.

Pročitaj još

Domaće

Serbia Zijin Copper planira izmeštanje reke Mali Pek i širenje kopa na 100 metara od kuća

Rudarska kompanija najavljuje otkopavanje 9,9 miliona tona rude godišnje, ukupno 126 miliona tona tokom 13,5 godina

Published

on

By

Rudarska kompanija najavljuje otkopavanje 9,9 miliona tona rude godišnje, ukupno 126 miliona tona tokom 13,5 godina

Kineska rudarska kompanija Serbia Zijin Copper najavila je masovno proširenje rudarskih aktivnosti na površinskom kopu „Južni revir“ u Majdanpeku, sa planom da godišnje otkopa 9,9 miliona tona rude bakra. Prema podacima iz rešenja Ministarstva zaštite životne sredine Republike Srbije, ukupna količina rude koja će biti izvađena tokom predviđenog veka eksploatacije od oko 13 i po godina iznosi 126 miliona tona, dok će količina jalovine biti čak 407 miliona tona.

Projekat je zasnovan na „Dopunskom rudarskom projektu otkopavanja rudnih tela na površinskom kopu Južni revir za kapacitet od 9,9 miliona tona rude godišnje“, koji je izradio Institut za rudarstvo i metalurgiju Bor. Proširenje rudnika predviđeno je kroz pet faza, a četvrta faza uključuje izmeštanje reke Mali Pek, dok peta faza podrazumeva vađenje preostale rude do krajnjih granica kopa i ozelenjavanje terena.

Geografska pozicija kopa znači da će se rudarska eksploatacija odvijati na svega 100 metara od najbližih stambenih objekata u Majdanpeku. U krugu od 350 do 900 metara od budućeg kopa nalaze se i ključne gradske institucije: zgrada opštine, osnovna škola, gradski stadion, park, kulturni centar i bolnica. Proširenje je planirano u severozapadnom delu „Južnog revira“, a izmeštanje reke Mali Pek biće praćeno izmeštanjem dela državnog puta i elektro-energetskog dalekovoda.

Ministarstvo zaštite životne sredine obavezalo je Serbia Zijin Copper na stroge mere zaštite, uključujući zabranu ispuštanja rudničkih voda u rečne tokove, prikupljanje i prečišćavanje vode u taložnicima i akumulacijama, kao i neprekidni monitoring prašine na pet ključnih lokacija u gradu. Takođe, predviđena je kontrola miniranja, korišćenje eksploziva niže brizantnosti i izvođenje radova u terminima kada je izloženost građana minimalna. Kompanija je dužna da sanira klizišta i nakon završetka radova sprovede rekultivaciju terena.

U prethodnim godinama razvoj rudarskih aktivnosti u ovom kraju pratio je niz ekoloških kontroverzi i reakcija lokalne zajednice. Prema istraživanjima, uzorkovanje voda iz reka Mali i Veliki Pek tokom decembra 2022. pokazalo je povećane vrednosti amonijum jona, ortofosfata, gvožđa, mangana, sulfata i bakra. Mali Pek formiraju potoci iz Rajkove i Paskove pećine, a reka protiče kroz grad Majdanpek pre nego što se ulije u Veliki Pek.

Pročitaj još

U Trendu