Connect with us

Zdravlje

Kada suplementi mogu ugroziti zdravlje: šta svaka žena mora znati o vitaminima

Nekontrolisano uzimanje vitamina može izazvati ozbiljne posledice, posebno kod žena u različitim životnim fazama

Published

on

pexels-photo-7615571

Nekontrolisano uzimanje vitamina može izazvati ozbiljne posledice, posebno kod žena u različitim životnim fazama

Sve veći broj žena u Srbiji koristi suplemente i vitamine kako bi ojačale imunitet, očuvale energiju i unapredile zdravlje. Iako mnogi veruju da su vitamini uvek korisni, stručnjaci upozoravaju da nekritična ili prekomerna upotreba može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema.

Vitamini rastvorljivi u mastima – A, D, E i K – predstavljaju poseban rizik jer se zadržavaju u organizmu, posebno u jetri i masnom tkivu. Kod žena je preveliki unos vitamina A povezan sa mučninom, glavoboljama, oštećenjem jetre i čak gubitkom koštane mase. Sa druge strane, preterivanje sa vitaminom D, iako je ključan za kosti, može izazvati previše kalcijuma u krvi, što može voditi problemima sa bubrezima i srcem.

“Veoma je važno da žene, posebno one koje su trudne, doje ili su u menopauzi, ne uzimaju suplemente na svoju ruku. Pre svega, potrebno je proveriti da li zaista postoji deficit nekog vitamina ili minerala u organizmu,” ističe dr Jelena Petrović, specijalista interne medicine.

Suplementi gvožđa i kalcijuma su među najčešće korišćenim kod žena, ali i oni nose određene rizike. Prekomeran unos gvožđa može oštetiti jetru i srce, dok previše kalcijuma povećava šansu za bubrežne kamence i poremećaje srčanog ritma. Čak i vitamini rastvorljivi u vodi, poput vitamina C i B grupe, u velikim količinama mogu dovesti do stomačnih problema, poremećaja rada bubrega i nervnog sistema.

Posebno je važno paziti na kombinovanje više različitih dodataka, jer preklapanje sastojaka može dovesti do prekoračenja preporučenih dnevnih doza. “Najvažnije je da se suplementacija sprovodi pod nadzorom lekara i na osnovu laboratorijskih analiza. Ne postoji univerzalna doza koja odgovara svima. Individualni pristup je ključan,” naglašava dr Petrović.

Ženama koje razmišljaju o suplementima savetuje se:

– Pre početka uzimanja uraditi laboratorijske analize
– Konsultacija sa lekarom ili farmaceutom
– Pratiti preporučene dnevne doze i birati proverene proizvode
– Nastojati da se vitamini pre svega unesu kroz pravilnu ishranu

Uvek imajte na umu – preterana upotreba suplemenata može biti opasnija od povremenog manjka. Za preciznu dijagnozu i savet obavezno se obratite lekaru.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Zdravlje

Putovanja i žensko zdravlje: kako odlazak na odmor utiče na telo i um

Naučna istraživanja potvrđuju da putovanja smanjuju stres, jačaju srce i povećavaju produktivnost kod žena svih godina

Published

on

Naučna istraživanja potvrđuju da putovanja smanjuju stres, jačaju srce i povećavaju produktivnost kod žena svih godina

Odlazak na put ne predstavlja samo beg od svakodnevne rutine – novo istraživanje univerziteta u Teksasu pokazuje da putovanja mogu pozitivno uticati na fizičko i mentalno zdravlje žena, bez obzira na životno doba. Stručnjaci su ustanovili da žene koje češće putuju imaju niži nivo stresa i zdravije srce, što je veoma bitno s obzirom na činjenicu da su stres i bolesti srca među najčešćim zdravstvenim izazovima za žene.

U okviru studije, 20 studentkinja je tokom krstarenja nosilo pametne satove koji su pratili otkucaje srca i fizičku aktivnost. Takođe su svakodnevno beležile svoja osećanja i aktivnosti, što je omogućilo istraživačima da detaljno analiziraju efekte putovanja. Glavni nalaz je da žene koje su bile izvan svog uobičajenog okruženja i izložene novim iskustvima pokazuju bolje funkcionisanje srca i manji stres.

Profesor Džejms Petrik, koji je bio jedan od vodećih istraživača, naglašava: „Putovanje nije samo stvar lepih uspomena – ono nas čini obrazovanijima i zdravijima, a naši odnosi sa drugima postaju jači.“ On smatra da izlaganje srca novim izazovima, a zatim i opuštanju, ima sličan efekat kao intervalni trening kod sportista.

Za žene koje osećaju posledice stresa, istraživanje posebno izdvaja podatak da duži odmori, poput sedmodnevnih, pružaju dugotrajnije benefite za zdravlje i smanjenje stresa u poređenju s kraćim putovanjima. Ipak, profesor Petrik savetuje da treba pronaći meru, jer preduga odsustva mogu izazvati nelagodnost zbog udaljenosti od kuće i nagomilanih obaveza po povratku.

Čak i kraći vikend-izleti mogu pozitivno uticati na mentalno zdravlje, dok planiranje dužih odmora dodatno doprinosi smanjenju stresa i jačanju srca. Promena ambijenta, nova iskustva, boravak u prirodi ili pored mora blagotvorno utiču na san, raspoloženje i celokupnu produktivnost.

Ženama koje žele da poboljšaju svoje zdravlje preporučuje se da redovno planiraju kraća ili duža putovanja, prilagođena svojim mogućnostima i potrebama. Svaka promena rutine – bilo da se radi o vikendu u prirodi ili putovanju u drugi grad – može doprineti boljem zdravlju.

Za precizne dijagnoze i individualne savete, obavezno se konsultujte sa svojim lekarom.

Pročitaj još

Zdravlje

Jutarnji obrok koji čuva žensko zdravlje: kada doručkovati za najbolje rezultate

Doručak između 7 i 9 sati podržava metabolizam, nivo energije i rad srca kod žena

Published

on

Doručak između 7 i 9 sati podržava metabolizam, nivo energije i rad srca kod žena

U savremenom, ubrzanom ritmu života, mnoge žene često zanemaruju važnost doručka ili ga odlažu, ne shvatajući posledice po zdravlje. Najnovije istraživanje sa 100.000 odraslih osoba pokazuje koliko je vreme obroka važno, posebno za zdravlje srca i krvnih sudova. Stručnjaci ističu da je idealno vreme za doručak između 7 i 9 sati ujutru. U ovom periodu telo je najefikasnije u iskorišćavanju nutrijenata – metabolizam se ubrzava, hormoni se uravnotežuju, a energija iz hrane se najbolje koristi. Redovan doručak u ovom intervalu doprinosi stabilnom šećeru u krvi, boljoj kontroli apetita i smanjenju želje za nezdravim grickalicama tokom dana. Žene koje doručkuju u ovom terminu često primećuju bolju koncentraciju i više energije ujutru. Preskakanje ili odlaganje doručka može povećati rizik od kardiovaskularnih problema. Studija je otkrila da oni koji ne doručkuju redovno imaju do 28% veći rizik od srčanog udara. Takođe, nepravilno doručkovanje može izazvati povišen pritisak, veće vrednosti šećera i insulina u krvi, kao i snižen “dobar” HDL holesterol, koji štiti srce. Dr Ana Petrović, specijalista interne medicine, naglašava: “Doručak je zaista najvažniji obrok dana, naročito za žene koje se suočavaju sa hormonskim promenama ili pokušavaju da održe stabilnu telesnu težinu. Pravilno izbalansiran doručak doprinosi boljoj kontroli šećera i smanjenju rizika od metaboličkih poremećaja.” Za zdrav početak dana preporučuje se doručak bogat vlaknima, proteinima i zdravim mastima – na primer ovsena kaša s voćem, integralni hleb sa sirom ili jogurt sa semenkama. Prerađene namirnice, slatkiši i brza hrana treba izbegavati jer mogu uzrokovati nagle promene šećera u krvi. Ako imate specifične zdravstvene potrebe ili niste sigurni koji izbor doručka je najbolji za vas, savetuje se konsultacija sa lekarom ili nutricionistom.

Pročitaj još

Zdravlje

Zdrav povratak na ishranu posle Uskršnjeg posta: preporuke za žene

Kako postepeno uvesti meso, jaja i ribu nakon posta i sačuvati zdravlje pankreasa i energiju

Published

on

Kako postepeno uvesti meso, jaja i ribu nakon posta i sačuvati zdravlje pankreasa i energiju

Završetak Uskršnjeg posta, koji ove godine pada na nedelju 12. aprila, donosi važno pitanje za žene koje su izbegavale hranu životinjskog porekla: kako sigurno preći sa posnog režima na uobičajenu ishranu? Pravilna tranzicija posle posta značajna je za očuvanje zdravlja pankreasa i probavnog sistema, ali i za vraćanje mentalne energije potrebne za svakodnevne obaveze.

Gastroenterolog dr Vojislav Perišić upozorava da naglo uvođenje masne hrane može dovesti do problema, posebno kod žena koje su tokom posta izbacile masti iz ishrane. “Ako tokom posta ne unosite masti, a zatim ih iznenada pojedete u velikoj količini, postoji rizik od akutnog pankreatitisa”, ističe dr Perišić. Post je period kada se telo oslobađa supstanci koje mogu opterećivati mozak, ali i vreme kada zbog nižeg unosa kalorija opadaju fizičke i mentalne sposobnosti.

Nakon posta preporučuje se postepeno vraćanje na klasičnu ishranu. Prvih nekoliko dana birajte visokoproteinske, ali nemasne namirnice, kao i više vlakana i vitamina. Izbegavajte nagli unos masne hrane kako bi se digestivni sistem što lakše prilagodio promenama. Dr Perišić savetuje: “Možete povećati unos proteina, ali birajte nemasne izvore, kao i više vlakana i vitamina. Važno je da ne preterujete sa masnoćama odmah prvog dana. Potrebno je nekoliko dana da se digestivni sistem prilagodi i efikasno svari tu hranu.”

Ženama koje su tokom posta izbacile meso, ribu i jaja često može nedostajati energije i koncentracije jer upravo te namirnice sadrže vitamine i masti važne za pravilan rad mozga, među njima i vitamin B12. Kako naglašava dr Perišić: “Nema dobre aktivnosti mozga bez mesa, ribe i jaja”, ali je povratak na ovakvu ishranu potrebno raditi postepeno.

Prilikom povratka na redovnu ishranu može se javiti nadutost ili pojačani gasovi, naročito ako konzumirate namirnice bogate neprobavljivim ugljenim hidratima. “Gasovi nastaju zbog fermentacije ovih sastojaka u crevima”, navodi dr Perišić, pa savetuje pažljiv izbor namirnica tokom prelaznog perioda.

Ako niste sigurni kako pravilno prilagoditi ishranu nakon posta, preporučuje se konsultacija sa lekarom ili nutricionistom, posebno kod hroničnih bolesti ili problema sa varenjem. Postepena tranzicija sa posne na standardnu ishranu doprinosi boljem zdravlju, energiji i mentalnoj jasnoći.

Za svaku konkretnu preporuku ili dijagnozu potrebno je obratiti se lekaru.

Pročitaj još

U Trendu