Connect with us

Porodica

Stalni umor i preopterećenost: zašto žene najčešće pate od iscrpljenosti

Psihološkinja otkriva kako perfekcionizam i osećaj dužnosti utiču na zdravlje žena u svakodnevici

Published

on

Foto Izvor: Pexels

Psihološkinja otkriva kako perfekcionizam i osećaj dužnosti utiču na zdravlje žena u svakodnevici

Povodom 8. marta, psihološkinja Nataša Ivković Lovrić govori o sve češćoj pojavi hronične iscrpljenosti kod žena u Srbiji. Iako su danas mnoga prava žena ostvarena, moderni izazovi donose nove obaveze i pritiske. Mnoge žene pokušavaju da balansiraju karijeru, porodicu i lične potrebe, ali često zanemaruju sopstveno zdravlje.

Institut za javno zdravlje navodi da su najčešći razlozi zbog kojih žene traže stručnu pomoć hronični umor, nesanica i osećaj stalne odgovornosti u svim životnim sferama. Psihološkinja ističe: „Sve češće mi dolaze žene koje osećaju da nisu dovoljno dobre ako ne ispunjavaju svaku ulogu savršeno. Najčešće su to majke, partnerke i zaposlene koje su stalno pod pritiskom da sve bude pod kontrolom, a zapravo gube sebe.” Ona objašnjava da su simptomi koje žene prijavljuju mnogo više od običnog zamora – često se radi o ozbiljnoj emocionalnoj i fizičkoj iscrpljenosti.

Jedna klijentkinja je svoje stanje opisala rečima: „Ja i kad odmaram radim, moj mozak ne staje, stalno pravim liste svega što treba da obavim i stalno mislim o tome šta nije urađeno.” Prema rečima psihološkinje, ovakav način života dovodi do gubitka autentičnosti i zadovoljstva, a nesposobnost da se postave granice i da se kaže „ne“ vodi ka potpunoj iscrpljenosti.

Statistika pokazuje da žene i dalje obavljaju oko 70% kućnih poslova, čak i kada rade puno radno vreme. Ova “druga smena” dodatno utiče na fizičko i psihičko zdravlje. Kada se tome dodaju briga o deci i konstantan osećaj odgovornosti, umor se pretvara u stanje koje telo više ne može da ignoriše. „Burnout nije običan umor, već stanje kada ni odmor, ni san, ni vikend više ne pomažu, jer osećaj preopterećenosti postaje trajan”, ističe Nataša Ivković Lovrić.

Ona naglašava i da je osećaj krivice duboko ukorenjen u našoj kulturi, što mnoge žene sprečava da sebi priušte pauzu ili vreme za sebe. „Postoji taj unutrašnji glas koji im govori da su sebične ako misle na sebe, a istina je da je briga o sebi preduslov za brigu o drugima”, kaže psihološkinja. Takav mentalitet i mit o ženi koja sve može često dovodi do manjka motivacije, depresije i anksioznosti, a čak 68% majki ima iskustvo roditeljskog sagorevanja.

Povodom Dana žena, stručnjaci poručuju koliko je važno da žene nauče da postavljaju granice, odvoje vreme za sebe i odbace nerealna očekivanja. Samo tako mogu očuvati svoje zdravlje i unutrašnje zadovoljstvo.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Porodica

Novi broj magazina slavi žene i povratak prirodne lepote kroz inspirativne priče

Jubilarno izdanje donosi transformacije, savete o zdravlju i stilu, kao i lične priče poznatih i stručnjaka

Published

on

Jubilarno izdanje donosi transformacije, savete o zdravlju i stilu, kao i lične priče poznatih i stručnjaka

Od subote, 18. aprila, na kioscima vas očekuje novo izdanje omiljenog ženskog magazina koje donosi bogat izbor tema za lični rast, lepotu i zdravlje, savršene za opuštanje tokom vikenda. Povodom 30 godina postojanja, magazin ističe žene iz svoje redakcije – ovonedeljni broj posvećen je urednici noćne smene Jeleni Stefanović, koja je još kao devojčica znala da će život posvetiti novinarstvu. U rubrici o ličnom stilu, stručnjaci iz oblasti šminke, frizura i mode predstavili su transformaciju učiteljice Tamare Jovanović iz Banatskih Karlovaca. Tamara je presrećna izjavila: “Kao da me je sunce ogrejalo!” nakon što je isprobala novi izgled.

Čitateljke će pronaći i otvorene ispovesti poznatih žena. Pevačica Nina Badrić govori o izazovima nastupa i granicama koje je morala da postavi tokom karijere. Upoznajte i mladu frulašicu iz generacije Z, Snježanu Tuku, koja svojim talentom osvaja publiku. Posebno emotivan deo magazina posvećen je sećanju na dr Tamaru Lazić Strugar, koja je ostavila neizbrisiv trag u svom pozivu.

Za roditelje, novi broj donosi praktične savete o tome kako očuvati poverenje deteta kada je reč o korišćenju mobilnih telefona. Kulinarski kutak nudi recepte za jela sa mladim zelenišem, kolače sa grizom i domaći hleb sa spanaćem, uz preporuke za brze i zdrave obroke.

Zdravlje i lepota ostaju u fokusu: dr Jelena Glavinić prenosi najnovije informacije sa Svetskog kongresa estetske i antiejdž medicine. Tu su i preporuke za izbor obuće i negu kože, kao i znaci po kojima ćete prepoznati da neka krema nije za vas. Ne zaboravite na redovno merenje krvnog pritiska, proveru mladeža i brigu o jetri tokom proleća. Ljubiteljke biljaka mogu naučiti više o ljubičastoj detelini, koja oplemenjuje svaki vrt.

Magazin poziva sve čitateljke da se priključe digitalnoj zajednici, kako bi uvek bile informisane o najnovijim vestima i događajima iz sveta žena.

Pročitaj još

Porodica

Kako je Amir pronašao toplinu porodice koju nije imao kao dete

Nakon detinjstva bez roditeljske ljubavi, Amir iz Tuzle danas gradi srećan dom za svoju porodicu

Published

on

Nakon detinjstva bez roditeljske ljubavi, Amir iz Tuzle danas gradi srećan dom za svoju porodicu

Amir Šečić iz Tuzle odrastao je bez roditelja – majka ga je ostavila samo tri dana nakon rođenja, a oca nikada nije upoznao. Svoje detinjstvo proveo je u domu za nezbrinutu decu, gde su mu toplina doma i roditeljski zagrljaj bili nepoznati. Kako sam priznaje, ‘Uvek mi je falila ljubav i sigurnost koju bi trebalo roditelji da pruže’.

Godinama je pokušavao da sazna više o svom poreklu i da razume zašto ga je majka napustila. Iako su povremeno pokušavali da razgovaraju o prošlosti, to nije donosilo olakšanje – ‘Pokušavali smo da spojimo naše priče o prošlosti, ali nikada nismo uspeli. Ili bi ona odustala, ili ja. Tako smo ostali svako sa svojom istinom’, priča Amir.

Najbolniji trenutak bio mu je susret sa majkom na njegov 18. rođendan, kada je želeo da proveri da li zna kad mu je rođendan. Majka mu je tada rekla da je to za nju običan dan i da ne zna razlog njegovog dolaska. ‘To me je slomilo. Tada sam odlučio da više neću pokušavati’, priseća se.

Nakon što je sa 15 godina napustio dom, život je postao još teži. Sa samo 17 godina odlazi u Nemačku u potrazi za poslom i boljom budućnošću. Suočavajući se sa izazovima, Amir je utehu pronašao u pisanju i objavio knjigu o svom detinjstvu, želeći da inspiriše mlade ljude i podseti ih koliko je porodica važna.

Danas je Amir suprug i otac dve devojčice. Porodica mu je najveća vrednost, a trudi se da pruži supruzi i ćerkama svu ljubav koju je sam želeo kao dete. ‘Moja osveta nije bila mržnja, već snaga da budem bolji roditelj svojoj deci’, ističe Amir. Njegova priča pokazuje da rane iz detinjstva mogu ostati, ali i postati podsticaj za stvaranje srećnog i toplog doma.

Pročitaj još

Porodica

Povratak iz Švajcarske: Kako je Rada pronašla sreću u selu Ježevica

Nakon godina provedenih u inostranstvu, Rada Kalajdžić u penziji gradi porodične veze i neguje tradiciju u Srbiji

Published

on

Nakon godina provedenih u inostranstvu, Rada Kalajdžić u penziji gradi porodične veze i neguje tradiciju u Srbiji

U podnožju planine Jelice, u mirnom selu Ježevica, Rada Kalajdžić je pronašla pravu sreću okružena porodicom, tradicijom i prirodom. Nakon više od dvadeset godina rada i života u Švajcarskoj, ova sedamdesetogodišnja baka i penzionerka odlučila je da se sa suprugom vrati u Srbiju. Kupili su kuću i imanje, želeći da penzionerske dane provedu u skladu sa vrednostima koje su im najvažnije.

Rada je majka dva sina i baka, a porodici i poštenom radu posvetila je ceo svoj život. Ističe da je od oca naučila ljubav prema ručnim radovima, te je nastavila da štrika, hekla i veze, ispunjavajući njegovu želju. Sve što napravi poklanja drugima, posebno onima kojima je pomoć najpotrebnija, nastavljajući tako porodičnu tradiciju.

Iako se vratila na selo, Rada nije ostala samo u okviru svog domaćinstva. Aktivno učestvuje u lokalnom udruženju žena, gde sa ostalim članicama organizuje podršku osobama sa invaliditetom, crkvama, manastirima i deci. Vodi računa o svojoj bašti, gde uzgaja voće i povrće, i uživa u svakodnevnim seoskim poslovima, daleko od gradske vreve.

Posebno je ponosna na odnos sa snajama – znanje iz domaćinstva nesebično deli sa njima, a one joj uzvraćaju poštovanjem. Kako sama kaže: „Verujem u pravdu i reč, a ono što obećam – to i ispunim, bez obzira na okolnosti.“ U njihovom domu poštovanje i razumevanje su svakodnevnica, a meštani često u šali kažu da je Ježevica selo u kojem se svekrve i snaje zaista vole – što je za Radu stvarnost, a ne izuzetak.

Za Radu je najveće bogatstvo porodica koja se drži zajedno, ljubav koja se prenosi i znanje koje ostaje kroz generacije. Svojim primerom pokazuje da je moguće spojiti tradiciju, međusobno poštovanje i toplinu, čak i nakon godina provedenih u inostranstvu.

Pročitaj još

U Trendu