Connect with us

Porodica

Novi život porodice Milosavljević: organska farma ispod Rtnja kao put ka harmoniji

Katarina sa porodicom napustila grad i izabrala selo pod Rtnjem, stvorivši oazu lekovitog bilja i zdravije detinjstvo za ćerke.

Objavljeno pre

,

Foto Izvor:

Katarina sa porodicom napustila grad i izabrala selo pod Rtnjem, stvorivši oazu lekovitog bilja i zdravije detinjstvo za ćerke.

Katarina Milosavljević, Beograđanka po rođenju, sa suprugom i tri ćerke odlučila je da promeni način života i napusti gradski ritam. Sada žive u selu podno Rtnja, gde su od zapuštenog imanja napravili organsku farmu specijalizovanu za lekovito bilje. Njihova svakodnevica sada uključuje zajednički rad na poljima, brigu o biljkama i uživanje u prirodi, dok su proizvodi od smilja, lavande i noćurka postali prepoznatljivi širom zemlje.

Katarina naglašava da je ljubav prema biljkama nasledila od bake, koja ju je još u detinjstvu učila o korišćenju kantariona i lekovitim svojstvima biljaka. „Moja baka je uvek govorila da kantarion smiruje, a radoznalost iz detinjstva me je naučila koliko su biljke dragocene i za negu spolja i za zdravlje iznutra“, ističe Katarina. Prva iskustva stekla je upravo sa uljem kantariona, koje je koristila za negu opekotina, što je kasnije produbilo njenu fascinaciju biljkama.

Kako bi što bolje upoznala lekovito bilje, Katarina je obilazila različite krajeve Srbije. Ova potraga ih je dovela do sela pod Rtnjem, gde su pronašli idealne uslove za organski uzgoj. Zbog svoje posvećenosti smilju, meštani su joj dali nadimak Katarina Smilje. „Imam utisak da je ovo selo izabralo nas, a ne mi njega. Energija i priroda ovde su posebne i daju snagu za svakodnevni rad“, kaže ona.

Njen suprug, inače magistar informacionih tehnologija, odlučio je da napusti posao u IT industriji i potpuno se posveti farmi i radu sa porodicom. Njihove ćerke su se lako prilagodile novom životu, naučile da razlikuju i gaje lekovite biljke i sada aktivno učestvuju u svim poslovima na imanju.

Iako život u prirodi donosi izazove, Katarina ističe brojne prednosti: čist vazduh, dovoljno prostora za igru i razvoj dece, kao i osećaj slobode. „Rad sa biljkama nije samo posao, već način života koji inspiriše. Privilegija je gledati kako biljke rastu i razvijaju se, a još veća kada znate da vaši proizvodi pomažu ljudima da dođu do zdrave i lepe kože“, dodaje ona.

Na farmi poseban značaj ima organski noćurak, čije se hladno ceđeno ulje koristi za negu problematične kože. „Ulje noćurka je dragoceno jer sadrži masne kiseline kojih nema u drugim biljnim uljima, i veoma je efikasno kod raznih vrsta dermatitisa“, kaže Katarina.

Porodica Milosavljević ima sertifikat za organski uzgoj, što je garancija da su njihovi proizvodi potpuno čisti i bez štetnih materija. „Samo uz strogu kontrolu možemo biti sigurni da ono što koristimo za sebe i svoju decu ne sadrži pesticide ni herbicide“, naglašava Katarina.

Njihova priča je dokaz da povratak prirodi donosi zdravlje, jača porodične veze i omogućava ispunjen i kvalitetan život daleko od gradske gužve, uz primer da se trudom i hrabrošću može postići autentična sreća.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Lepa&Zdrava

Kako urediti mali stan sa malo novca? Press.rs istražuje: Jednostavni trikovi koji mogu potpuno promeniti prostor

Objavljeno pre

,

Objavio:

Bright living room with elegant furniture and modern decor, perfect for relaxation.

Uređenje malog stana ne mora da bude skupo da bi prostor izgledao lepše i funkcionalnije. Uz malo planiranja i nekoliko pametnih rešenja moguće je osvežiti enterijer bez velikih ulaganja. Često upravo sitni detalji prave najveću razliku.

Iskoristite svaki slobodan kutak

U manjim stanovima prostor je dragocen. Zidne police, kutije za odlaganje ispod kreveta i viseći organizatori mogu pomoći da stvari budu uredno složene, a prostor deluje prostranije.

Svetle boje vizuelno povećavaju prostor

Zidovi u belim, bež ili svetlosivim nijansama reflektuju više svetlosti i stvaraju utisak većeg prostora. Jastuci, zavese ili tepisi u življim bojama mogu uneti dinamiku bez velikih troškova.

Ogledala stvaraju osećaj dubine

Jedno veće ogledalo postavljeno naspram prozora može učiniti da prostor izgleda svetlije i prostranije. Ovo je jedan od najjednostavnijih trikova koje često koriste i dizajneri enterijera.

Birajte nameštaj sa više funkcija

Sto sa prostorom za odlaganje, krevet sa fiokama ili tabure koji može da posluži kao kutija za stvari odličan su izbor za male stanove. Višenamenski komadi štede prostor i pomažu da dom bude uredniji.

Osvežite stari nameštaj

Umesto kupovine novog, razmislite o farbanju ili obnovi postojećeg nameštaja. Nova boja, ručke ili samolepljiva dekorativna folija mogu starim komadima dati potpuno novi izgled uz minimalne troškove.

Biljke unose svežinu

Sobne biljke mogu učiniti prostor prijatnijim i življim. Čak i nekoliko manjih saksija na polici ili prozorskoj dasci može doprineti toplijoj atmosferi.

Manje stvari – više prostora

Previše ukrasa i nameštaja može učiniti da mali stan deluje pretrpano. Zadržite samo ono što redovno koristite ili vam zaista znači, a ostatak organizujte ili poklonite.

Iskoristite prirodnu svetlost

Izbegavajte teške i tamne zavese koje zaklanjaju prozore. Lakše, svetlije tkanine propuštaju više dnevne svetlosti i čine prostor prijatnijim za boravak.

Uređenje doma ne zavisi isključivo od budžeta. Uz malo kreativnosti, dobru organizaciju i nekoliko praktičnih trikova, čak i mali stan može postati funkcionalan, udoban i vizuelno privlačan. Najvažnije je da prostor bude prilagođen vašim potrebama i da se u njemu osećate prijatno svakog dana.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Osetite miris i odmah se setite detinjstva? Mozak čuva uspomene na neverovatan način

Objavljeno pre

,

Objavio:

Ovaj neobičan fenomen nije slučajan. Naš nos ima veoma posebnu vezu sa mozgom, a mirisi su jedni od najmoćnijih pokretača sećanja koje imamo.

Kada udahnemo neki miris, informacije ne putuju kroz mozak na isti način kao kod vida ili sluha. Centri zaduženi za obradu mirisa direktno su povezani sa delovima mozga koji imaju važnu ulogu u emocijama i pamćenju – posebno sa limbičkim sistemom, u kojem se nalaze strukture povezane sa stvaranjem uspomena i doživljajem emocija.

Zbog te bliske veze, određeni miris može da izazove mnogo snažniju reakciju nego fotografija ili zvuk. Dok gledamo staru sliku, moramo svesno da razmišljamo o njoj, ali jedan poznat miris može da izazove trenutni osećaj kao da smo se vratili u neko drugo vreme.

Naučnici ovaj efekat često povezuju sa takozvanim „efektom Prusta“, nazvanim po francuskom piscu Marselu Prustu, koji je u svom delu opisao kako ga je ukus kolačića umočenog u čaj iznenada vratio u uspomene iz detinjstva.

Posebno snažne mogu biti uspomene povezane sa mirisima iz ranog života. Mirisi doma, omiljene hrane, prirode ili ljudi koji su nam bili bliski mogu ostati duboko zapisani u mozgu, čak i kada se mnogi detalji tog perioda izgube iz sećanja.

Zanimljivo je da mirisi često bude i emocije koje su bile povezane sa određenim trenutkom. Zato neki miris može izazvati osećaj sreće, nostalgije ili čak tuge – ne zato što sam miris ima takvo značenje, već zato što ga je naš mozak povezao sa nekim događajem.

Upravo zbog toga se mirisi često koriste i u marketingu, terapiji i stvaranju prijatne atmosfere. Poznati mirisi mogu da utiču na raspoloženje, opuste čoveka ili podsete na prijatne trenutke.

Naš nos zato nije samo organ za prepoznavanje mirisa – on je svojevrsni „čuvar uspomena“. Nekada je dovoljan samo jedan udah da se na trenutak vratimo u vreme za koje smo mislili da je zauvek prošlo.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Sećate li se ovih igara? Ovako su se leti zabavljali naši roditelji – bez telefona, interneta i video-igara

Objavljeno pre

,

Objavio:

Álvaro González završio profesionalnu fudbalsku karijeru posle više od 15 godina

Pre nego što su mobilni telefoni, društvene mreže i video-igre postali deo svakodnevice, letnji raspust bio je rezervisan za igru na ulici, u dvorištu i parku. Dovoljno je bilo nekoliko drugara, malo mašte i mnogo energije da zabava traje od jutra do mraka.

Mnogi će reći da su upravo te igre obeležile njihovo detinjstvo i stvorile uspomene koje se pamte ceo život. Evo pet najpopularnijih letnjih igara koje su nekada okupljale decu u svakom kraju.

1. Između dve vatre

Jedna od omiljenih igara igrala se na livadi, školskom dvorištu ili ulici. Dve ekipe pokušavale su da loptom pogode protivničke igrače, dok su oni izbegavali udarce i spasavali saigrače. Pobednik je bio tim koji je poslednji ostao u igri.

Osim što je bila zabavna, ova igra razvijala je brzinu, spretnost i timski duh.

2. Lastiš

Devojčice, ali često i dečaci, satima su skakali preko lastiša, izvodeći različite kombinacije pokreta. Kako je igra odmicala, lastiš se podizao sve više – od članaka do kolena, kukova, pa čak i struka.

Za uspeh su bili potrebni dobra koordinacija, ritam i mnogo vežbe.

3. Klikeri

Mala staklena kuglica nekada je vredela pravo malo bogatstvo. Deca su na zemljanom terenu pravila rupu i pokušavala da što preciznije ubace klikere ili pogode protivničke.

Svaki osvojeni kliker bio je razlog za slavlje, a kolekcije su se ljubomorno čuvale.

4. Žmurke

Jedna od najjednostavnijih, ali i najuzbudljivijih igara. Dok jedan igrač žmuri i broji, ostali traže najbolje mesto za skrivanje. Pobednik je onaj ko najduže ostane neotkriven.

Žmurke su često trajale satima, a smeha nikada nije nedostajalo.

5. Školice

Komad krede i malo slobodnog prostora bili su dovoljni za igru koju su svi znali. Na asfaltu su se crtala polja sa brojevima, a cilj je bio preskakati ih na jednoj nozi, bez gaženja linija.

Igra je razvijala ravnotežu, preciznost i strpljenje, a često su se organizovala i prava mala takmičenja među decom.

Igre koje su stvarale prijateljstva

Za razliku od današnjeg vremena, kada deca veliki deo slobodnog vremena provode ispred ekrana, nekada su letnji dani bili ispunjeni druženjem na otvorenom. Nisu bili potrebni skupi rekviziti ni internet – dovoljno je bilo društvo iz komšiluka i želja za igrom.

Možda upravo zato mnogi i danas sa osmehom pričaju o tim bezbrižnim letima, kada se kući vraćalo tek kada padne mrak, umorni od trčanja, ali puni najlepših uspomena.

Pročitaj još

U Trendu