Connect with us

Lepa&Zdrava

Paklene vrućine mogu biti opasnije nego što mislite: Evo kako da zaštitite sebe i porodicu kada temperature pređu 35 stepeni

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Tanjug AP/Jeremias Gonzalez/Pixabay.com

Visoke letnje temperature mnogima donose uživanje na odmoru, ali kada živa u termometru pređe 35 stepeni Celzijusa, organizam je pod velikim opterećenjem. Dugotrajno izlaganje suncu i vrućini može dovesti do dehidratacije, iscrpljenosti, pa čak i toplotnog udara, zbog čega lekari svake godine apeluju na dodatni oprez.

Posebno su ugroženi stariji ljudi, mala deca, trudnice i osobe koje boluju od hroničnih bolesti, ali ni zdravi i mlađi nisu pošteđeni posledica ukoliko zanemare osnovna pravila zaštite.

Ne čekajte da ožednite

Jedna od najčešćih grešaka jeste unos premalo tečnosti. Kada osetite žeđ, organizam je već počeo da gubi vodu. Zato je važno piti vodu tokom celog dana, čak i kada nemate osećaj žeđi.

Izbegavajte velike količine alkohola i zaslađenih gaziranih napitaka, jer mogu doprineti dodatnom gubitku tečnosti.

Izbegavajte izlazak u najtoplijem delu dana

Period između 10 i 17 časova obično je najtopliji. Ako nije neophodno, fizičke aktivnosti i duže boravke napolju planirajte u ranim jutarnjim ili večernjim satima.

Ukoliko morate da budete na otvorenom, pravite pauze u hladu i zaštitite glavu šeširom ili kačketom.

Lagana odeća pravi veliku razliku

Birajte svetlu, laganu i široku odeću od prirodnih materijala poput pamuka ili lana. Tamna garderoba upija više toplote, pa telo može brže da se zagreje.

Naočare za sunce sa UV zaštitom i krema sa zaštitnim faktorom takođe su važni saveznici tokom letnjih dana.

Rashladite prostor u kojem boravite

Ako imate klima-uređaj, ne spuštajte temperaturu prenisko. Razlika između spoljne i unutrašnje temperature ne bi trebalo da bude prevelika, kako bi se izbegao dodatni stres za organizam.

Ukoliko nemate klimu, prostorije provetravajte rano ujutru i kasno uveče, a tokom dana držite spuštene roletne ili zavese kako biste sprečili zagrevanje prostora.

Obratite pažnju na ishranu

Tokom velikih vrućina organizmu više prijaju lagani obroci. Na jelovniku bi trebalo da se nađu sezonsko voće, povrće, salate i namirnice bogate vodom, dok tešku i masnu hranu treba svesti na minimum.

Manji, češći obroci često su bolji izbor od obilnih ručkova koji dodatno opterećuju organizam.

Prepoznajte upozoravajuće simptome

Vrtoglavica, jaka glavobolja, mučnina, ubrzan puls, grčevi u mišićima, izrazita slabost i konfuzija mogu biti znaci da je organizam pregrejan. U takvim situacijama potrebno je odmah potražiti hladovinu ili rashlađenu prostoriju, piti vodu u manjim gutljajima i rashladiti telo.

Ako osoba izgubi svest, teško diše ili ne reaguje na rashlađivanje, neophodno je odmah pozvati hitnu pomoć.

Leto može biti prijatno i bezbedno, ali samo ako ozbiljno shvatimo upozorenja stručnjaka. Nekoliko jednostavnih navika – dovoljno vode, izbegavanje sunca u najtoplijem delu dana i lagana ishrana – mogu napraviti veliku razliku i sačuvati zdravlje tokom tropskih dana.

Pročitaj još

Ishrana

Jedete li dovoljno voća? Evo koje je najbolji izbor tokom leta, a sa kojim ne treba preterivati

Objavljeno pre

,

Objavio:

Leto je pravo vreme da na jelovnik uvrstimo više svežeg voća. Visoke temperature, pojačano znojenje i veća potreba organizma za tečnošću čine sezonske plodove odličnim saveznikom za osveženje, ali i izvor vitamina, minerala i vlakana. Ipak, nije svako voće jednako, a stručnjaci savetuju da se prednost da sezonskim vrstama koje su prirodno bogate vodom i hranljivim materijama.

Zašto je sezonsko voće najbolji izbor?

Voće koje sazreva u prirodnoj sezoni obično je ukusnije, svežije i bogatije hranljivim sastojcima. Osim toga, kraće putuje do potrošača, pa zadržava više vitamina i antioksidanasa.

Tokom leta posebno se preporučuje raznovrsna kombinacija voća, umesto oslanjanja na samo jednu vrstu.

Koje voće je odličan izbor leti?

Lubenica je među omiljenim letnjim namirnicama jer sadrži više od 90 odsto vode. Osim što osvežava, doprinosi unosu tečnosti i sadrži vitamin C, vitamin A i antioksidans likopen.

Dinja je bogata beta-karotenom, vitaminom C i kalijumom, a lako se vari i odlična je kao lagani međuobrok.

Breskve i nektarine sadrže vlakna, vitamine A i C i predstavljaju dobar izbor za one koji žele zdravu užinu.

Kajsije su poznate po visokom sadržaju beta-karotena, koji organizam pretvara u vitamin A važan za kožu i vid.

Bobičasto voće, poput malina, kupina, borovnica i ribizli, bogato je antioksidansima i vlaknima. Ove voćke imaju relativno manji sadržaj prirodnih šećera u poređenju sa nekim drugim vrstama i često se preporučuju kao deo uravnotežene ishrane.

Sa kojim voćem ipak ne treba preterivati?

Iako je voće zdravo, ono sadrži prirodne šećere, pa ni sa jednom vrstom ne treba preterivati.

Posebno treba obratiti pažnju na:

  • grožđe, koje sadrži više prirodnih šećera i lako se pojede u većim količinama;
  • trešnje, koje mogu izazvati stomačne tegobe ako se unesu u velikim količinama odjednom;
  • sušeno voće, koje ima znatno više šećera i kalorija po gramu nego sveže voće.

To, naravno, ne znači da ove namirnice treba izbegavati, već da ih je najbolje jesti u umerenim porcijama.

Kada je najbolje jesti voće?

Ne postoji univerzalno pravilo da voće mora da se jede u određeno doba dana. Može biti odličan doručak, užina ili desert. Važnije od vremena kada ga jedete jeste ukupna količina i raznovrsnost tokom dana.

Ako voće kombinujete sa šakom orašastih plodova ili čašom jogurta, obrok će vas duže držati sitim jer ćete uneti i proteine i zdrave masti.

Koliko voća je dovoljno?

Nutricionisti uglavnom preporučuju dve do četiri porcije voća dnevno, u okviru uravnotežene ishrane. Najbolji izbor je da tanjir bude što šareniji – različite boje voća znače i različite vitamine, minerale i antioksidanse.

Zato ovog leta iskoristite bogatu ponudu domaćeg sezonskog voća. Lubenica, dinja, breskve, kajsije, maline, kupine i borovnice nisu samo osveženje na vrućini, već i jednostavan način da organizmu obezbedite važne hranljive materije. Ključ je u raznovrsnosti i umerenosti – upravo tada voće donosi najviše koristi.

Pročitaj još

Ishrana

Kako izbeći stomačne tegobe na letovanju: saveti gastroenterologa

Šta žene treba da znaju o bezbednoj ishrani na plaži i kako prepoznati rizične namirnice

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kako izbeći stomačne tegobe na letovanju: saveti gastroenterologa

Šta žene treba da znaju o bezbednoj ishrani na plaži i kako prepoznati rizične namirnice

Dr Vojislav Perišić, poznati gastroenterolog, otkriva kako izbeći stomačne tegobe na letovanju. Mnoge žene planiraju odmor na moru tokom leta, ali neprijatnosti poput bolova u stomaku ili mučnine mogu da pokvare uživanje. Pre svega, izbor hrane na plaži igra veliku ulogu u tome kako ćete se osećati tokom odmora. Zbog toga je važno znati šta birati, a šta izbegavati.

Najčešći uzroci stomačnih tegoba na letovanju

Kada temperature porastu, hrana na plaži često postaje manje bezbedna. Dr Vojislav Perišić ističe da su meso i brza jela, kao što je giros, posebno rizični. On objašnjava: „Meso koje stoji napolju ili se povremeno greje i hladi može biti odlična podloga za razvoj bakterija.“ Kao rezultat, mnoge žene se suočavaju sa stomačnim problemima nakon jela na plaži. Štaviše, slični problemi se mogu javiti i kod drugih brzih obroka koji se prodaju u letovalištima.

Pored toga, slatkiši i grickalice koji dugo stoje na suncu takođe mogu biti opasni. Dr Perišić savetuje: „Ako kupite čokoladicu sa dugim rokom trajanja, to znači da ima mnogo hemikalija. Takve proizvode treba izbegavati.“

Preporučena hrana za žene na plaži

Zapravo, najbolji izbor tokom letnjih dana su sveže voće i povrće. Osim toga, ove namirnice su bogate vitaminima, lako se prenose i ne zahtevaju posebnu pripremu. Pre svega, važno je temeljno oprati svako voće i povrće pre konzumacije. Na taj način značajno smanjujete rizik od stomačnih tegoba na letovanju.

Pored toga, preporučljivo je izbegavati gazirane sokove i alkohol na suncu. Ove vrste pića dodatno isušuju organizam i povećavaju rizik od dehidratacije. Umesto toga, redovno pijte vodu u manjim količinama tokom celog dana.

Kako prepoznati i izbeći nebezbedne namirnice

Međutim, nije dovoljno samo birati šta jedete. Obratite pažnju na izgled i miris hrane. Ako hrana izgleda neobično ili ima čudan miris, najbolje je da je preskočite. Takođe, birajte obroke koji se pripremaju pred vama i koji nisu dugo izloženi vazduhu. Na taj način smanjujete rizik od bakterijskih infekcija.

Na kraju, dobra priprema je ključ bezbrižnog odmora. Ponesite sa sobom omiljeno voće, orašaste plodove ili lagane sendviče spremljene kod kuće. Pratite savete stručnjaka kao što je Dr Vojislav Perišić i slušajte potrebe svog tela. Na ovaj način možete uživati u letovanju bez neprijatnih iznenađenja.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Kako mozak prepoznaje da nas neko posmatra, čak i kada ga ne vidimo?

Objavljeno pre

,

Objavio:

A man in a hat suspiciously peering through blinds, holding a phone in shadowy light.

Mnogi ljudi su bar jednom u životu doživeli neobičan osećaj da ih neko posmatra. Okrenu se i zaista ugledaju nečiji pogled uprt u sebe. Zbog toga se često stiče utisak da ljudi imaju „šesto čulo“, ali nauka nudi mnogo racionalnije objašnjenje.

Stručnjaci smatraju da naš mozak ne čita tuđe misli niti oseća pogled na natprirodan način. Umesto toga, on neprestano obrađuje ogroman broj sitnih informacija iz okoline, često potpuno nesvesno.

Mozak stalno analizira okolinu

Ljudi tokom dana registruju mnogo više detalja nego što su svesni. Čak i kada ne gledamo direktno u neku osobu, periferni vid može da uoči pokret, promenu svetlosti ili siluetu.

Mozak zatim te informacije upoređuje sa prethodnim iskustvima i veoma brzo procenjuje da li postoji razlog da obratimo pažnju.

Zašto se nekad „pogodak“ čini neverovatnim?

Naš mozak je evoluirao tako da brzo prepoznaje potencijalne opasnosti. Tokom istorije, sposobnost da primetimo da nas neko prati ili posmatra mogla je da znači razliku između života i smrti.

Zbog toga danas često reagujemo i na veoma slabe signale – zvuk koraka, šum odeće, promenu položaja ljudi u prostoru ili nečiji pogled koji ulazi u naše periferno vidno polje.

Periferni vid igra ključnu ulogu

Iako nije oštar kao centralni vid, periferni vid odlično registruje pokrete.

To znači da možemo nesvesno da primetimo kada neko okrene glavu prema nama ili promeni položaj tela, čak i ako nam se čini da to nismo videli.

Mozak povezuje tragove

Ljudi nesvesno analiziraju izraz lica, položaj tela, smer iz kog dopiru zvuci i mnoge druge sitne detalje.

Mozak zatim sklapa „slagalicu“, pa imamo osećaj da jednostavno znamo da nas neko posmatra, iako ne možemo da objasnimo zbog čega.

Zašto nekada pogrešimo?

Naravno, taj osećaj nije nepogrešiv. Mozak ponekad pogrešno protumači bezazlene signale, naročito kada smo pod stresom, umorni ili anksiozni.

Tada možemo steći utisak da nas neko posmatra, iako za to nema stvarnog razloga.

Nauka ne potvrđuje postojanje „šestog čula“

Iako mnogi veruju da ljudi mogu da osete nečiji pogled bez ikakvih tragova, dosadašnja naučna istraživanja nisu pronašla pouzdane dokaze za takvu sposobnost.

Umesto toga, objašnjenje leži u izuzetnoj moći mozga da u deliću sekunde obradi veliki broj informacija koje ni ne primećujemo svesno. Upravo zato nam se ponekad čini da smo nešto „osetili“, iako je naš mozak samo veoma brzo spojio sve dostupne tragove.

Pročitaj još

U Trendu