Connect with us

Lepa&Zdrava

Kako mozak prepoznaje da nas neko posmatra, čak i kada ga ne vidimo?

Objavljeno pre

,

A man in a hat suspiciously peering through blinds, holding a phone in shadowy light. Murry Lee

Mnogi ljudi su bar jednom u životu doživeli neobičan osećaj da ih neko posmatra. Okrenu se i zaista ugledaju nečiji pogled uprt u sebe. Zbog toga se često stiče utisak da ljudi imaju „šesto čulo“, ali nauka nudi mnogo racionalnije objašnjenje.

Stručnjaci smatraju da naš mozak ne čita tuđe misli niti oseća pogled na natprirodan način. Umesto toga, on neprestano obrađuje ogroman broj sitnih informacija iz okoline, često potpuno nesvesno.

Mozak stalno analizira okolinu

Ljudi tokom dana registruju mnogo više detalja nego što su svesni. Čak i kada ne gledamo direktno u neku osobu, periferni vid može da uoči pokret, promenu svetlosti ili siluetu.

Mozak zatim te informacije upoređuje sa prethodnim iskustvima i veoma brzo procenjuje da li postoji razlog da obratimo pažnju.

Zašto se nekad „pogodak“ čini neverovatnim?

Naš mozak je evoluirao tako da brzo prepoznaje potencijalne opasnosti. Tokom istorije, sposobnost da primetimo da nas neko prati ili posmatra mogla je da znači razliku između života i smrti.

Zbog toga danas često reagujemo i na veoma slabe signale – zvuk koraka, šum odeće, promenu položaja ljudi u prostoru ili nečiji pogled koji ulazi u naše periferno vidno polje.

Periferni vid igra ključnu ulogu

Iako nije oštar kao centralni vid, periferni vid odlično registruje pokrete.

To znači da možemo nesvesno da primetimo kada neko okrene glavu prema nama ili promeni položaj tela, čak i ako nam se čini da to nismo videli.

Mozak povezuje tragove

Ljudi nesvesno analiziraju izraz lica, položaj tela, smer iz kog dopiru zvuci i mnoge druge sitne detalje.

Mozak zatim sklapa „slagalicu“, pa imamo osećaj da jednostavno znamo da nas neko posmatra, iako ne možemo da objasnimo zbog čega.

Zašto nekada pogrešimo?

Naravno, taj osećaj nije nepogrešiv. Mozak ponekad pogrešno protumači bezazlene signale, naročito kada smo pod stresom, umorni ili anksiozni.

Tada možemo steći utisak da nas neko posmatra, iako za to nema stvarnog razloga.

Nauka ne potvrđuje postojanje „šestog čula“

Iako mnogi veruju da ljudi mogu da osete nečiji pogled bez ikakvih tragova, dosadašnja naučna istraživanja nisu pronašla pouzdane dokaze za takvu sposobnost.

Umesto toga, objašnjenje leži u izuzetnoj moći mozga da u deliću sekunde obradi veliki broj informacija koje ni ne primećujemo svesno. Upravo zato nam se ponekad čini da smo nešto „osetili“, iako je naš mozak samo veoma brzo spojio sve dostupne tragove.

Pročitaj još

Zdravlje

Bademi mogu poboljšati moždane funkcije kod žena sa predijabetesom

Redovno uvođenje badema u ishranu može pomoći ženama sa predijabetesom da očuvaju pažnju i pamćenje

Objavljeno pre

,

Objavio:

Bademi mogu poboljšati moždane funkcije kod žena sa predijabetesom

Redovno uvođenje badema u ishranu može pomoći ženama sa predijabetesom da očuvaju pažnju i pamćenje

Novo istraživanje pokazuje da bademi mogu poboljšati moždane funkcije kod žena sa predijabetesom. Istraživači su pratili 60 odraslih osoba između 40 i 60 godina, koje su imale predijabetes (stanje povišenog šećera u krvi, ali ispod nivoa za dijabetes tipa 2). Oko 40% odraslih žena ima predijabetes, što čini ovu temu posebno važnom. Svakodnevno konzumiranje badema uticalo je na bolje rezultate na testovima pažnje i brzine razmišljanja kod žena iz ove grupe. Zbog toga žene koje imaju predijabetes mogu razmotriti uvođenje badema u svoju ishranu, ali uvek kao deo uravnoteženog jelovnika.

Bademi mogu poboljšati moždane funkcije kod žena sa predijabetesom: rezultati istraživanja

Polovina ispitanica koja je svakog dana jela sirove bademe tokom šest meseci pokazala je bolji napredak u kognitivnim testovima. Druga polovina, koja nije unosila bademe, nije imala ovakav napredak. Kao rezultat, kod žena koje su redovno jele bademe primećeno je bolje pamćenje i veća pažnja. S druge strane, predijabetes povećava rizik od problema sa mozgom i padom mentalnih sposobnosti.

Dr Ana Hohler, direktorka neurologije vodeće bolnice, ističe: „Predijabetes povećava rizik od kognitivnog opadanja i promena na mozgu. Zbog toga je važno tražiti načine za zaštitu moždanih funkcija.” Osim toga, istraživači su primetili da bademi mogu pomoći i u boljoj kontroli šećera u krvi, što je ključno za žene sa ovim stanjem.

Praktični saveti za žene sa predijabetesom

Pored toga, poznata dijetetičarka Keri Gans daje preporuku: „Bademi su bogati vitaminom E, zdravim mastima i vlaknima. Ove hranljive materije mogu doprineti zdravlju mozga, ali i celokupnom zdravlju.” Međutim, ona naglašava da je potrebno još istraživanja da bi se potvrdila korist badema kod osoba koje nemaju predijabetes. Štaviše, druge vrste orašastih plodova mogu imati sličan efekat, ali su u ovom istraživanju proučavani isključivo bademi. U međuvremenu, žene koje imaju predijabetes mogu razmotriti uvođenje badema u dnevni meni, ali neka to bude deo uravnotežene ishrane.

Važnost prepoznavanja i kontrole predijabetesa kod žena

Nažalost, predijabetes često prolazi neprimećeno. Međutim, može dovesti do razvoja dijabetesa tipa 2 (bolest u kojoj telo ne koristi insulin pravilno) i problema sa pamćenjem. Zbog toga je važno redovno proveravati nivo šećera u krvi i na vreme se posavetovati sa lekarom. Na kraju, iako su rezultati ovog istraživanja ohrabrujući za žene sa predijabetesom, za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Sećate li se ovih igara? Ovako su se leti zabavljali naši roditelji – bez telefona, interneta i video-igara

Objavljeno pre

,

Objavio:

Álvaro González završio profesionalnu fudbalsku karijeru posle više od 15 godina

Pre nego što su mobilni telefoni, društvene mreže i video-igre postali deo svakodnevice, letnji raspust bio je rezervisan za igru na ulici, u dvorištu i parku. Dovoljno je bilo nekoliko drugara, malo mašte i mnogo energije da zabava traje od jutra do mraka.

Mnogi će reći da su upravo te igre obeležile njihovo detinjstvo i stvorile uspomene koje se pamte ceo život. Evo pet najpopularnijih letnjih igara koje su nekada okupljale decu u svakom kraju.

1. Između dve vatre

Jedna od omiljenih igara igrala se na livadi, školskom dvorištu ili ulici. Dve ekipe pokušavale su da loptom pogode protivničke igrače, dok su oni izbegavali udarce i spasavali saigrače. Pobednik je bio tim koji je poslednji ostao u igri.

Osim što je bila zabavna, ova igra razvijala je brzinu, spretnost i timski duh.

2. Lastiš

Devojčice, ali često i dečaci, satima su skakali preko lastiša, izvodeći različite kombinacije pokreta. Kako je igra odmicala, lastiš se podizao sve više – od članaka do kolena, kukova, pa čak i struka.

Za uspeh su bili potrebni dobra koordinacija, ritam i mnogo vežbe.

3. Klikeri

Mala staklena kuglica nekada je vredela pravo malo bogatstvo. Deca su na zemljanom terenu pravila rupu i pokušavala da što preciznije ubace klikere ili pogode protivničke.

Svaki osvojeni kliker bio je razlog za slavlje, a kolekcije su se ljubomorno čuvale.

4. Žmurke

Jedna od najjednostavnijih, ali i najuzbudljivijih igara. Dok jedan igrač žmuri i broji, ostali traže najbolje mesto za skrivanje. Pobednik je onaj ko najduže ostane neotkriven.

Žmurke su često trajale satima, a smeha nikada nije nedostajalo.

5. Školice

Komad krede i malo slobodnog prostora bili su dovoljni za igru koju su svi znali. Na asfaltu su se crtala polja sa brojevima, a cilj je bio preskakati ih na jednoj nozi, bez gaženja linija.

Igra je razvijala ravnotežu, preciznost i strpljenje, a često su se organizovala i prava mala takmičenja među decom.

Igre koje su stvarale prijateljstva

Za razliku od današnjeg vremena, kada deca veliki deo slobodnog vremena provode ispred ekrana, nekada su letnji dani bili ispunjeni druženjem na otvorenom. Nisu bili potrebni skupi rekviziti ni internet – dovoljno je bilo društvo iz komšiluka i želja za igrom.

Možda upravo zato mnogi i danas sa osmehom pričaju o tim bezbrižnim letima, kada se kući vraćalo tek kada padne mrak, umorni od trčanja, ali puni najlepših uspomena.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Muči vas glavobolja? Ovi prirodni načini mogu pomoći da je ublažite bez lekova

Objavljeno pre

,

Objavio:

Jutarnja glavobolja: uzroci, simptomi i kada posetiti lekara

Glavobolja može pokvariti ceo dan – bilo da je izazvana stresom, umorom, nedostatkom sna ili dehidratacijom. Iako lekovi često brzo ublažavaju bol, u mnogim slučajevima postoje i prirodni načini koji mogu pomoći, naročito kada se radi o blagim ili povremenim glavoboljama.

Važno je naglasiti da uporna, jaka ili iznenadna glavobolja zahteva pregled lekara, posebno ako je praćena povišenom temperaturom, smetnjama vida, ukočenošću vrata, slabošću ili konfuzijom.

Voda je često najbolji prvi korak

Jedan od najčešćih uzroka glavobolje jeste dehidratacija. Čak i manji gubitak tečnosti može izazvati bol, osećaj umora i pad koncentracije.

Ako primetite da vas boli glava, popijte čašu ili dve vode i sačekajte neko vreme. Kod mnogih ljudi upravo je to dovoljno da se tegobe ublaže.

Kratak odmor u tihoj i zamračenoj prostoriji

Ako je glavobolja posledica stresa ili umora, nekoliko minuta odmora bez jakog svetla i buke može napraviti veliku razliku. Zatvorite oči, opustite se i pokušajte da usporite disanje.

Hladna obloga može doneti olakšanje

Peškir natopljen hladnom vodom ili hladna obloga na čelu i potiljku često pomažu kod tenzione glavobolje, a nekim osobama i tokom migrene.

Šolja čaja ili malo kofeina

Kod pojedinih ljudi mala količina kofeina može ublažiti glavobolju, zbog čega se on nalazi i u sastavu nekih lekova protiv bolova. Međutim, previše kofeina ili nagli prekid njegovog unosa kod osoba koje ga redovno konzumiraju može izazvati ili pogoršati glavobolju.

Đumbir – prirodni saveznik

Đumbir je poznat po svojim protivupalnim svojstvima i može pomoći nekim osobama, naročito kada je glavobolja praćena mučninom. Može se konzumirati kao čaj ili dodatak obroku.

Ne preskačite obroke

Pad nivoa šećera u krvi može biti okidač za glavobolju. Redovni i uravnoteženi obroci mogu pomoći da se takve tegobe spreče.

San je važniji nego što mislite

Premalo sna, ali i predugo spavanje, kod nekih ljudi mogu izazvati glavobolju. Održavanje redovnog ritma spavanja često doprinosi smanjenju učestalosti ovih tegoba.

Kada treba potražiti pomoć lekara?

Ako je glavobolja izuzetno jaka, javlja se iznenada, traje danima, često se ponavlja ili je praćena simptomima poput poremećaja govora, slabosti jedne strane tela, gubitka svesti ili visoke temperature, potrebno je što pre potražiti medicinsku pomoć.

Prirodne metode mogu pomoći, ali nisu zamena za lečenje

Voda, odmor, hladna obloga, dovoljno sna i pravilna ishrana često mogu ublažiti blage glavobolje ili smanjiti njihovu učestalost. Međutim, ako su glavobolje česte ili ometaju svakodnevni život, važno je utvrditi njihov uzrok i posavetovati se sa lekarom, kako bi se odredio najprikladniji način lečenja.

Briga o organizmu svakog dana često je najbolja prevencija – a upravo male navike mogu napraviti veliku razliku kada je reč o glavobolji.

Pročitaj još

U Trendu