Connect with us

Ishrana

Heljda: nutritivno bogata bezglutenska namirnica vraća se na jelovnike

Starinska žitarica ponovo je omiljen izbor za žene koje žele više vlakana, minerala i jednostavnu pripremu

Published

on

Foto Izvor: Pexels

Starinska žitarica ponovo je omiljen izbor za žene koje žele više vlakana, minerala i jednostavnu pripremu

Sve veći broj žena odlučuje se za heljdu kao deo svakodnevnog jelovnika, naročito one koje izbegavaju gluten ili traže namirnicu bogatu proteinima i mineralima. Heljda, nekada osnovna hrana na Balkanu, Evropi i Aziji, danas ponovo postaje popularna zahvaljujući svom bogatom sastavu i lakoći pripreme. Naši preci su je koristili svakodnevno, uglavnom kao kašu, pogače ili u varivima, naročito u planinskim predelima gde se gajila još od 16. veka. S obzirom na to da je zdrav način života sve važniji, heljda se vraća u fokus kao izuzetno vredna namirnica.

Nutricionistkinja Ivana Petrović navodi: “Heljda je odličan izbor za žene koje žele da unesu više vlakana, magnezijuma i gvožđa, a uz to ne sadrži gluten.” Takođe, heljda je veoma fleksibilna u kuhinji. „Možete je koristiti za pripremu kaše za doručak, kao prilog uz povrće ili od njenog brašna napraviti palačinke i zdrave kolače”, dodaje Ivana.

Evo nekoliko praktičnih predloga kako da uvedete heljdu u svakodnevicu:

– Kaša od heljde odličan je izbor za brz i hranljiv doručak. Pripremite je u vodi ili mleku, pa je poslužite sa sirom ili orašastim plodovima.

– Od brašna heljde pripremite pogače ili tanke lepinje, koje mogu da zamene klasičan hleb.

– Heljdine pahuljice su odličan dodatak musliju ili jogurtu.

Heljda se sjajno slaže sa povrćem, pečurkama ili čak voćem, zahvaljujući blagoj orašastoj noti. Da biste obogatili svoju ishranu, preporučuje se da je uvrstite najmanje jednom nedeljno.

Ova drevna namirnica savršeno spaja tradiciju sa savremenim potrebama zdrave ishrane. Priprema je jednostavna, lako se nalazi i može da se koristi na mnogo načina, što je čini idealnim izborom za svaku ženu koja želi da se hrani ukusno i nutritivno bogato.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ishrana

Praktična ishrana za žene tokom terapije raka: kako olakšati svakodnevicu

Stručni saveti za održavanje snage i savladavanje izazova sa apetitom, mučninom i varenjem tokom lečenja

Published

on

Stručni saveti za održavanje snage i savladavanje izazova sa apetitom, mučninom i varenjem tokom lečenja

Terapija raka – bilo da je reč o hemoterapiji, zračenju ili imunoterapiji – često dovodi do brojnih promena u telu, a posebno u načinu ishrane. Mnoge žene tokom ovog perioda suočavaju se sa smanjenim apetitom, mučninom, pojačanom osetljivošću na ukuse i mirise, kao i sa problemima poput dijareje ili zatvora. Pravilna ishrana postaje ključna za očuvanje vitalnosti i ubrzavanje oporavka, iako nije uvek lako sprovesti je u delo.

Promene telesne težine su česta pojava – neke žene gube kilograme i mišićnu masu, dok druge uočavaju povećanje telesne mase, što može doneti dodatne zdravstvene rizike. Stručnjaci savetuju da je važno održavati stabilnu težinu tokom terapije, bez obzira na to šta vaga trenutno pokazuje.

Gubitak apetita može otežati unos dovoljno kalorija, pa se preporučuje biranje energetski bogatih i hranljivih užina poput jogurta, orašastih plodova i avokada. Preporuka je da jedete više tokom dana kada imate bolji apetit i da uvek imate pri ruci omiljene zalogaje. Ako vam stres izaziva pojačano jedenje, bolje je da birate lagane grickalice poput voća, povrća ili kokica, a za opuštanje izaberite šetnju ili razgovor sa bliskima umesto hrane.

Mučnina i povraćanje su česti nuspojave lečenja. U tim situacijama, birajte blagu hranu kao što su dvopek, tost, supe na bazi čorbe, obična testenina ili pirinač. Jedite češće, ali manje obroke, i ne preskačite ni glavne obroke ni užine, jer prazan stomak može pogoršati mučninu. Unosite tečnost u malim gutljajima tokom celog dana.

Lečenje može uticati i na doživljaj ukusa i mirisa – često se javlja gorak ili metalan ukus hrane. Tada pomaže da pojačate ukuse limunom ili začinima, koristite pribor od plastike ili bambusa umesto metalnog i eksperimentišete sa novim vrstama hrane. Ukoliko određeni mirisi smetaju, kuvajte u mikrotalasnoj, jedite hladna jela i redovno provetravajte prostorije.

Ako imate problema sa grlom ili gutanjem, birajte mekšu i glatku hranu – kuvane žitarice, pire krompir ili smutije. Hranu seckajte na sitne komade i izbegavajte začinjene ili hrskave namirnice. Sisanje ledenih kockica može pomoći kod bola u ustima.

Poremećaji varenja, poput dijareje ili zatvora, dodatno otežavaju svakodnevicu. Važno je pratiti reakcije tela, unositi dovoljno tečnosti i po savetu lekara prilagoditi ishranu trenutnim potrebama.

Brinite o sebi i ne ustručavajte se da razgovarate sa medicinskim timom o svim izazovima. Kako ističe dr Ana Jovanović, specijalista onkologije: „Najvažnije je da slušate svoje telo i budete nežni prema sebi u ovom periodu”. Prilagođena ishrana može biti od velike pomoći na putu ozdravljenja.

Pročitaj još

Ishrana

Brzi hrskavi krompir i čeri paradajz: zdrav obrok za porodicu

Jednostavan recept iz rerne, sa krompirom i čeri paradajzom, idealan za kompletan ručak ili prilog u manje od sat vremena

Published

on

Jednostavan recept iz rerne, sa krompirom i čeri paradajzom, idealan za kompletan ručak ili prilog u manje od sat vremena

Ako ste u potrazi za ukusnim i zdravim jelom koje ne zahteva mnogo vremena, spoj hrskavog krompira i sočnog čeri paradajza iz rerne je savršeno rešenje za užurbane dane, ali i za vikend ručak sa porodicom. Ovaj recept je jednostavan za pripremu, a pruža bogatstvo ukusa i može biti glavno jelo ili dodatak omiljenom mesu ili ribi. Potrebno vam je nekoliko srednjih krompira, šaka čeri paradajza, maslinovo ulje, so, biber i začini po želji, kao što su beli luk u prahu, ruzmarin ili origano. Krompir se seče na kriške ili kockice, dok se čeri paradajzovi ostavljaju u celosti. Svi sastojci se stavljaju u veću činiju, začinjavaju i preliju uljem, pa se dobro promešaju da se začini ravnomerno rasporede. Rerna se greje na 200 stepeni, a smesa se raspoređuje na pleh obložen papirom za pečenje. Bitno je da krompir nije pretrpan, kako bi korica bila zlatna i hrskava. Potrebno je peći između 35 i 45 minuta, povremeno promešati, da bi krompir bio savršeno pečen, a paradajz pustio sok i blago popucao. Recept se lako može prilagoditi – pred kraj možete dodati crni luk, papriku ili malo feta sira za bogatiji ukus. Gotovo jelo pospite seckanim peršunom ili rendanim parmezanom i služite dok je još toplo. “Često pripremam ovo jelo jer je brzo, a deca ga obožavaju. Uz malo salate, dobijemo kompletan ručak za manje od sat vremena”, izjavila je Jelena Petrović, ljubiteljka kuvanja i praktičnih recepata. Kombinacija hrskavog krompira i slatkih čeri paradajza čini ovo jelo idealnim za lagan, ali zasitan obrok, bez obzira da li ga pravite za ručak, večeru ili kao prilog. Sigurni smo da će i vaša porodica uživati već na prvi zalogaj.

Pročitaj još

Ishrana

Kako visokoproteinske dijete utiču na žensko zdravlje bubrega

Stručnjaci objašnjavaju koliko je bezbedno povećati unos proteina i kako zaštititi bubrege tokom popularnih režima ishrane

Published

on

Stručnjaci objašnjavaju koliko je bezbedno povećati unos proteina i kako zaštititi bubrege tokom popularnih režima ishrane

U poslednje vreme sve više žena bira dijete sa visokim udelom proteina, bilo radi izgradnje mišića, gubitka kilograma ili održavanja energije tokom dana. Popularni režimi poput keto i paleo dijete često podrazumevaju povećan unos proteina, ali se postavlja pitanje – da li to može negativno uticati na zdravlje bubrega?

Nefrolog dr Juan Calle ističe da su bubrezi ključni za filtriranje otpadnih materija iz organizma, uključujući nusprodukte razgradnje proteina. Kada unosimo više proteina, bubrezi dobijaju više posla, što može biti problematično za osobe sa već postojećim bolestima bubrega ili one koje duže vreme unose izuzetno velike količine proteina. Kako navodi dr Calle: „Vašem telu su potrebni proteini, ali preterivanje može da stvori dodatni pritisak na bubrege, posebno kako starimo.”

Prema najnovijim američkim smernicama iz januara 2026. godine, preporučuje se odraslima dnevni unos od 1,2 do 1,6 grama proteina po kilogramu telesne težine, što je veće od ranijeg standarda od 0,8 grama. To znači da žena od 65 kilograma treba da unosi između 82 i 108 grama proteina dnevno. „Za većinu zdravih osoba to je prihvatljivo, ali za one sa bolestima bubrega, preporučuje se niži unos i dodatni oprez”, dodaje dr Calle.

Posebno je važno obratiti pažnju na izvor proteina. Životinjski proteini, poput mesa, proizvode više kiselina koje bubrezi moraju da eliminišu, dok su biljni proteini blaži za ovaj organ. Ako koristite proteinske suplemente, preporučuje se da birate biljne varijante jer su lakše za varenje i obradu.

Žene koje su fizički aktivne ili žele da izgrade mišićnu masu treba da izbegavaju preterani unos proteina: „Ravnoteža u ishrani je najbolja opcija. Ne preporučujem da unosite izuzetno visoke količine proteina bez medicinskog nadzora, čak i ako ste potpuno zdravi.” Dr Calle takođe navodi da proteinski prah najčešće nije potreban za većinu ljudi i može biti štetan ako se koristi bez opravdanja.

Bolesti bubrega često prolaze nezapaženo u ranim fazama, zbog čega je preporučljivo redovno proveravati zdravlje, posebno ako ste na dijeti sa visokim unosom proteina. Balansirana ishrana i pažljivo osluškivanje svog tela najbolji su način za dobre rezultate bez rizika po bubrege.

Pročitaj još

U Trendu