Connect with us

Fitnes

Vlakna u ishrani: 13 namirnica za bolju crevnu floru i više energije

Dnevni unos vlakana od 25 do 30 grama čuva probavu i celokupno zdravlje, saznajte koje namirnice su najbogatije ovim dragocenim sastojkom

Published

on

pexels-photo-868110

Dnevni unos vlakana od 25 do 30 grama čuva probavu i celokupno zdravlje, saznajte koje namirnice su najbogatije ovim dragocenim sastojkom

Žene širom sveta sve više obraćaju pažnju na kvalitet ishrane, ali najnovija istraživanja pokazuju da čak 95% ljudi ne unosi dovoljne količine vlakana. Prema rečima dr Emily Leeming, vlakna su „najbliža superhrani koju imamo“, jer pozitivno utiču na zdravlje digestivnog sistema, pomažu u održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi i smanjuju rizik od srčanih bolesti, dijabetesa tipa 2 i pojedinih karcinoma.

Vlakna su važna jer produžavaju osećaj sitosti, pospešuju redovno varenje i eliminišu štetne materije iz organizma. Dr Leeming ističe da unos vlakana podržava sporije otpuštanje energije, pa su oscilacije šećera u krvi manje, a osećaj energije duže traje.

Namirnice bogate vlaknima lako se mogu uklopiti u svakodnevnu ishranu. Mahunarke poput sočiva, leblebija i pasulja odličan su izbor za salate i supe. Integralne žitarice, kao što su ovsene pahuljice i integralni pirinač, preporučuju se kao zdrava osnova za doručak ili prilog uz glavni obrok. Povrće poput brokolija, šargarepe, graška i karfiola posebno je bogato vlaknima, a može se pripremati u raznim varijantama – od variva do pečenja.

Voće takođe predstavlja značajan izvor vlakana – naročito jabuke, kruške, kivi i bobičasto voće. Dr Leeming savetuje da se voće konzumira sa korom kad god je to moguće, jer se najveći deo vlakana nalazi upravo u njoj. Orašasti plodovi poput badema i oraha, kao i semenke lana i suncokreta, predstavljaju zdravu užinu koja doprinosi dnevnom unosu vlakana.

Preporuka stručnjaka je da žene unose između 25 i 30 grama vlakana dnevno. To se može postići pažljivim planiranjem obroka i zamenom rafinisanih proizvoda integralnim varijantama. Dr Leeming naglašava: „Uvođenje raznovrsnih izvora vlakana pomaže ne samo varenju, već i celokupnom zdravlju.“

Ukoliko želite da poboljšate rad creva i celokupno zdravlje, obratite pažnju na unos vlakana i birajte što prirodnije, neprerađene namirnice. Dodavanje više vlakana u ishranu može doneti više energije, duži osećaj sitosti i smanjenje rizika od hroničnih bolesti, što je od posebnog značaja za zdravlje žena.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Fitnes

Putovanja: Ključ za duži i zdraviji život prema naučnicima

Istraživanja pokazuju da putovanja poboljšavaju mentalno i fizičko zdravlje žena i mogu usporiti starenje

Published

on

Istraživanja pokazuju da putovanja poboljšavaju mentalno i fizičko zdravlje žena i mogu usporiti starenje

Najnovija studija naučnika sa univerziteta u Pertu, Australija, pokazala je da putovanja ne predstavljaju samo beg od svakodnevice, već su i snažan način za očuvanje zdravlja i vitalnosti. Tim koji je predvodila doktorka Fangli Hu otkrio je da boravak u novim sredinama i suočavanje sa nepoznatim situacijama ima pozitivan uticaj na dužinu života i proces starenja. Ovo je posebno značajno za žene koje vode užurban život i žele da očuvaju svoje fizičko i mentalno blagostanje.

Fangli Hu naglašava: „Turizam nije samo odmor, već može biti i vid terapije. Novi pejzaži i aktivnosti podstiču reakcije tela na stres, ubrzavaju metabolizam i jačaju imunološki sistem.“ Upravo ove promene doprinose boljem zdravlju i većoj otpornosti na bolesti.

Stručnjaci ističu četiri glavna benefita putovanja. Prvi je značaj društvenih kontakata – upoznavanje novih ljudi i kultura podstiče stvaranje novih veza među moždanim ćelijama, što povećava neuroplastičnost i unapređuje pamćenje, čime se smanjuje rizik od neurodegenerativnih bolesti. Drugi benefit odnosi se na fizičku aktivnost – bilo da šetate, planinarite, plivate ili se bavite grupnim treninzima, telo ostaje aktivno, što pomaže očuvanju mišićne mase i fleksibilnosti kroz godine.

Treći važan aspekt je boravak u prirodi i promena rutine, što jača imunitet. Povremena izloženost novim bakterijama i klimatskim uslovima doprinosi adaptaciji organizma i većoj otpornosti na infekcije. Na kraju, pozitivan efekat na mentalno zdravlje je neprocenjiv – čak 41% ispitanika navodi da im se nakon putovanja um i nervni sistem osećaju smirenije, što posebno prija ženama izloženim stalnom stresu.

Stručnjaci savetuju da prilikom planiranja putovanja birate destinacije koje nude raznovrsne aktivnosti i mogućnost boravka u prirodi. Tako svako putovanje postaje izvor vitalnosti, energije i inspiracije za dug i kvalitetan život.

Pročitaj još

Fitnes

Namirnice koje uzrokuju nagli skok šećera u krvi: šta treba znati

Gazirani napici, voćni sokovi, beli hleb i slatkiši utiču na energiju i apetit žena

Published

on

Gazirani napici, voćni sokovi, beli hleb i slatkiši utiču na energiju i apetit žena

Savremeni način života često zahteva od žena balansiranje između posla, porodice i ličnih potreba, a izbor hrane može znatno uticati na njihov nivo energije. Nutricionisti upozoravaju da određene namirnice, iako obezbeđuju brzu energiju, mogu dovesti do naglih promena šećera u krvi, što se najčešće manifestuje kroz osećaj umora, nervozu i pojačanu želju za hranom.

Gazirani napici predstavljaju jedan od glavnih izvora dodatog šećera. Samo jedna limenka može sadržati više od 40 grama šećera, a odsustvo vlakana i proteina omogućava šećeru iz ovih pića da brzo dospe u krvotok. Kako objašnjava nutricionista dr Ana Petrović: “Brza apsorpcija šećera iz gaziranih napitaka često dovodi do naglog skoka, a zatim i pada energije, što može izazvati potrebu za dodatnim grickalicama.”

Voćni sokovi su često percipirani kao zdrav izbor, ali nisu isto što i celo voće. Kada jedemo voće, unosimo i vlakna koja usporavaju ulazak šećera u krv. U ceđenim sokovima ta vlakna nedostaju, pa šećer iz voća ulazi u krv znatno brže. Nutricionisti preporučuju da voćne sokove pijete u malim količinama i, po mogućstvu, uz obrok koji sadrži proteine ili zdrave masti.

Beli hleb, testenine i beli pirinač prolaze kroz proces prerade tokom kojeg se uklanja većina vlakana, vitamina i minerala. Ove namirnice se brzo vare, što dovodi do brzog skoka šećera u krvi. Preporučuje se da ih kombinujete sa povrćem, proteinima ili zdravim mastima, kako biste usporili ovaj efekat.

Slatkiši poput bombona i čokolada sadrže velike količine jednostavnih šećera. Iako organizam ponekad zahteva brzu energiju, kao u slučaju naglog pada šećera, kod većine je ovakva ishrana povezana sa osećajem iscrpljenosti i stalnom potrebom za još slatkiša.

Dr Petrović savetuje: “Nije cilj potpuno izbegavati ove namirnice, već ih konzumirati u okviru izbalansiranih obroka.” Ključ je u tome da se ugljeni hidrati kombinuju sa hranom bogatom vlaknima, proteinima i zdravim mastima, čime se sprečava nagli skok i pad šećera u krvi. Ovo je naročito važno za žene koje žele da održe stabilan nivo energije tokom celog dana.

Pročitaj još

Fitnes

Progutana koštica trešnje: da li je razlog za brigu?

Stručnjaci otkrivaju kada je slučajno gutanje koštica bezopasno, a kada treba potražiti pomoć

Published

on

Stručnjaci otkrivaju kada je slučajno gutanje koštica bezopasno, a kada treba potražiti pomoć

Sezona trešanja je u toku, a mnogi se pitaju koliko je opasno slučajno progutati košticu ovog voća. Dok neki pažljivo odstranjuju svaku košticu, drugi ih ponekad progutaju bez razmišljanja, pa postanu zabrinuti tek kasnije. Stručnjaci naglašavaju da zdrave odrasle osobe, ukoliko progutaju jednu ili nekoliko celih koštica trešnje, uglavnom nemaju razloga za strah – njihovo telo ne može da svari čvrstu opnu koštice, pa će je izbaciti prirodnim putem.

Koštice trešanja sadrže jedinjenja koja u određenim uslovima mogu otpustiti cijanid, što izaziva zabrinutost kod nekih ljudi. Međutim, doktorka Ivana Petrović, specijalista opšte medicine, objašnjava: „Jedna ili dve cele koštice najčešće prolaze kroz digestivni trakt bez štete. Problem može nastati ako neko proguta veću količinu koštica, posebno ako ih prethodno sažvaće ili usitni, jer tada može doći do oslobađanja većih količina štetnih supstanci.”

Posebno su ranjiva mala deca, čiji digestivni sistem nije dovoljno razvijen. Kod njih postoji rizik od gušenja ili začepljenja creva, pa je važno voditi računa da deca ne gutaju koštice. Kod odraslih, povremeno slučajno gutanje retko izaziva ozbiljne posledice.

Mnogi strahovi o košticama potiču iz starih priča i upozorenja roditelja, ali i iz dramatičnih informacija sa interneta. Istina je, kako ističe doktorka Petrović, da „od jedne koštice nikome neće izrasti drvo u stomaku”. Ipak, ona savetuje da gutanje koštica ne bude navika, jer organizmu ne donosi nikakvu korist.

Ako nakon gutanja koštice osetite snažan bol u stomaku, mučninu, povraćanje, otežano disanje ili probleme sa pražnjenjem creva – posebno kod dece – odmah se obratite lekaru. Najbolje je da uživate u trešnjama bez brige, ali i bez nepotrebnog rizika.

Pročitaj još

U Trendu