Connect with us

Fitnes

Optimalan san za svaku životnu dob: koliko sati vam je zaista potrebno

Stručnjaci otkrivaju preporučene količine sna po uzrastu, uz savete kako da prepoznate potrebe svog tela

Published

on

Foto Izvor: Pexels

Stručnjaci otkrivaju preporučene količine sna po uzrastu, uz savete kako da prepoznate potrebe svog tela

Dobar san je temelj zdravlja i energije, a pitanje koliko nam je zapravo sna potrebno često muči žene svih generacija. Prema najnovijim smernicama međunarodnih stručnih udruženja, optimalna dužina sna zavisi pre svega od uzrasta, ali i od individualnih navika, dnevnog ritma i nivoa stresa.

Tačno definisane preporuke pokazuju da novorođenčad do tri meseca treba da spavaju između 14 i 17 sati dnevno. Bebe od četiri do jedanaest meseci preporučuje se da imaju 12 do 15 sati sna, dok mališani do dve godine treba da odmaraju između 11 i 14 sati. Predškolci uzrasta od 3 do 5 godina optimalno spavaju 10 do 13 sati. Deca školskog uzrasta (6-13 godina) zahtevaju 9 do 11 sati sna, dok adolescentima (14-17 godina) prija 8 do 10 sati. Za odrasle od 18 do 64 godine preporučuje se 7 do 9 sati sna, a osobe starije od 65 godina bi trebalo da spavaju 7 do 8 sati tokom noći.

Dr Ana Petrović, specijalista za poremećaje spavanja, ističe: „Nedovoljno sna može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema kao što su povećan rizik od srčanih bolesti, dijabetesa tipa 2, gojaznosti i depresije.” Takođe naglašava da hronična neispavanost negativno utiče na kognitivne funkcije i može povećati rizik od grešaka ili nezgoda tokom dana.

Iako postoje opšte preporuke, važno je imati u vidu da su potrebe za snom individualne. Kvalitet sna, svakodnevne obaveze i nivo stresa značajno utiču na to koliko nam je odmora potrebno. Dr Petrović savetuje: „Najvažnije je osluškivati signale svog tela. Ako se budite odmorno i funkcionišete bez osećaja umora, verovatno imate dovoljno sna. U suprotnom, potrebno je razmotriti promenu navika.”

Ženama koje žele da poboljšaju kvalitet sna savetuje se vođenje dnevnika spavanja ili korišćenje aplikacija i pametnih uređaja koji prate trajanje i kvalitet odmora. Ovi alati pomažu da lakše uočite obrasce i na vreme odreagujete na eventualne poremećaje. Postavljanje rutine odlaska na spavanje i buđenja u isto vreme, čak i tokom vikenda, takođe može doprineti boljem snu.

Ne zaboravite, vaše telo najbolje zna koliko mu je sna potrebno. Prilagodite navike, postavite san kao prioritet i uživajte u svim benefitima kvalitetnog odmora.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Fitnes

Zaštitite se od krpelja: sezona počinje ranije, posebna pažnja za žene i decu

Topli dani donose rizik ranijih ujeda krpelja – evo kako da pravovremeno prepoznate simptome i pravilno uklonite parazita

Published

on

Topli dani donose rizik ranijih ujeda krpelja – evo kako da pravovremeno prepoznate simptome i pravilno uklonite parazita

Sa prvim prolećnim temperaturama u Srbiji, žene se suočavaju sa novim izazovom – sezona krpelja startovala je ranije nego prethodnih godina. Lekari upozoravaju da sitni paraziti, poznati prenosioci lajmske bolesti, sada predstavljaju povećanu opasnost tokom šetnji kroz prirodu, parkove i šumske staze. Toplije zime omogućile su krpeljima da budu aktivni već od početka proleća, pa svaki boravak na travnatim površinama nosi veći rizik, naročito za žene i decu koje često borave napolju.

Ujed krpelja često se ne primeti odmah, pa se savetuje da posle svakog povratka iz prirode uradite detaljan pregled tela. Krpelji najradije biraju tople, vlažne regije tela: preponi, pazusi, područje iza kolena, oko pupka ili kod dece na vlasištu i iza ušiju. Prvi pokazatelj infekcije može biti crveni krug oko mesta ujeda (erythema migrans), koji se javlja između trećeg i tridesetog dana nakon ugriza i često je rani znak lajmske bolesti. Uz osip, javlja se i umor, povišena temperatura, bolovi u mišićima ili zglobovima. Ako primetite ovakve promene ili simptome, obavezno se odmah obratite lekaru.

Nemojte koristiti narodne metode za izvlačenje krpelja (poput ulja ili laka za nokte), jer to može samo pogoršati situaciju. Stručnjaci preporučuju korišćenje sterilne pincete sa finim vrhom: uhvatite krpelja što bliže koži i izvadite ga pravolinijski, bez uvrtanja ili naglog trzanja. Mesto ujeda operite mlakom vodom i sapunom, a zatim dezinfikujte. Ruke obavezno dobro operite nakon uklanjanja.

Ako neki deo krpelja ostane u koži, nemojte pokušavati da ga sami uklonite iglom – potražite pomoć stručnjaka. Pravovremena prevencija i brza reakcija smanjuju rizik od komplikacija i infekcija. Rana faza lajmske bolesti uspešno se leči antibioticima, ali terapiju određuje isključivo lekar, na osnovu simptoma. Kako ističe dr Gari P. Vormser: “Važno je da ne uzimate lekove na svoju ruku, već da svaki sumnjiv ujed ili tegobu prijavite medicinskom osoblju.”

Za žene i majke, najbolja zaštita je redovan pregled kože nakon boravka u prirodi i brzo reagovanje na svaku promenu. Tako možete sprečiti moguće komplikacije i očuvati zdravlje tokom cele sezone krpelja.

Pročitaj još

Fitnes

Pekan orasi za zdravlje srca i mozga: umerena porcija za velike benefite

Orašasti plodovi iz Severne Amerike pomažu radu srca i mozga, ali ih jedite umereno zbog kalorija

Published

on

Orašasti plodovi iz Severne Amerike pomažu radu srca i mozga, ali ih jedite umereno zbog kalorija

Pekan orasi, poreklom iz Severne Amerike, postaju sve zastupljeniji i na našim trpezama. Ovaj orašasti plod bogat je vlaknima, bakrom, vitaminom B1 (tiaminom) i cinkom, što ga čini izuzetno korisnim za zdravlje srca i mozga. Ipak, nutricionisti napominju da zbog visoke kalorijske vrednosti treba paziti na količinu – porcija od 28 grama sadrži oko 200 kalorija, 2,5 grama proteina i 20,5 grama masti. Zato je preporučena količina – šaka dnevno – sasvim dovoljna za većinu odraslih.

Pekan orasi su naročito bogati mononezasićenim mastima, koje mogu smanjiti rizik od srčanih bolesti. “Pekan orasi su izuzetno bogati mononezasićenim masnim kiselinama, koje mogu pomoći u smanjenju rizika od srčanih bolesti. Istraživanja pokazuju da svakodnevni unos male količine ovih oraha može poboljšati odnos ukupnog i ‘dobrog’ holesterola u krvi”, objašnjava dr Aleksandra Milić, specijalista nutricionizma. U nekoliko studija je pokazano da osobe koje u ishrani imaju 30 do 68 grama pekan oraha dnevno beleže niži nivo “lošeg” LDL holesterola.

Osim benefita za srce, vlakna iz pekan oraha doprinose boljoj regulaciji šećera u krvi. Topiva vlakna usporavaju apsorpciju glukoze, što pomaže u izbegavanju naglih skokova šećera, posebno kod žena koje vode računa o šećeru ili su u riziku od dijabetesa. Jedno istraživanje je utvrdilo da su ispitanici sa viškom kilograma, posle četiri nedelje dijete bogate pekan orasima, imali poboljšanu insulinsku osetljivost.

Pekan orasi su i odličan izvor nutrijenata važnih za mozak. Visok sadržaj mononezasićenih masnih kiselina povezuje se sa smanjenjem rizika od mentalnog opadanja, a dugoročna istraživanja pokazuju bolju kognitivnu funkciju kod žena koje redovno jedu orašaste plodove.

Ipak, treba biti oprezan – osobe alergične na orašaste plodove treba da izbegavaju pekan orahe. Najbolje je birati sirove ili blago pečene orahe, bez dodatog šećera i soli. Preterana konzumacija može dovesti do povećanja telesne mase, pa se preporučuje da pekan orasi budu deo uravnotežene ishrane uz fizičku aktivnost.

“Najvažnije je umerenost. Pekan orasi su sjajni kao užina, dodatak salatama ili desertima, ali porcija od jedne šake je dovoljna za sve benefite bez suvišnih kalorija”, ističe dr Milić.

Pročitaj još

Fitnes

Večernje navike koje vas udaljavaju od ravnog stomaka: pet ključnih grešaka posle 17h

Nutricionisti izdvajaju najčešće navike u večernjim satima koje otežavaju mršavljenje i savetuju kako ih izbeći

Published

on

Nutricionisti izdvajaju najčešće navike u večernjim satima koje otežavaju mršavljenje i savetuju kako ih izbeći

Način na koji provodimo večernje sate, posebno nakon 17 časova, može značajno uticati na postizanje željenog izgleda stomaka, upozoravaju nutricionisti. Nije presudno samo šta i koliko jedemo, već i vreme kada unosimo obroke tokom dana, što potvrđuju i najnovija istraživanja.

Nutricionista Nikol Stefanov objašnjava da su večernji sati često period kada je najteže odoleti prejedanju. Ako tokom dana ne unosite dovoljno hrane, veća je šansa da ćete uveče biti pregladni i posegnuti za prevelikim porcijama ili nezdravim grickalicama. Prema njenim savetima, ključno je rasporediti obroke ravnomerno – jesti svaka tri do četiri sata obroke bogate proteinima i vlaknima, kako biste umanjili večernji osećaj gladi.

Rut Hauson, dijetetičarka, ističe još jednu čestu grešku – grickanje iz kese ili kutije. Ona savetuje: “Stavite grickalice na tanjir, a ostatak odmah sklonite. Tako ćete imati kontrolu nad količinom i izbeći preterivanje.”

Kasni obroci, naročito oni bogati mastima i kalorijama neposredno pred odlazak na spavanje, mogu dodatno usporiti mršavljenje. Umesto toga, preporučuje se lagana večera bazirana na povrću, nemasnim proteinima i složenim ugljenim hidratima, kako biste lakše kontrolisali unos kalorija do kraja dana.

Nerijetko, večernje prejedanje nastaje iz dosade dok gledamo televiziju ili koristimo telefon. Nutricionistkinja Džulija Stivens savetuje: “Planirajte unapred svoju večernju užinu, fokusirajte se na obrok i izbegavajte distrakcije poput TV-a ili telefona.”

Preskakanje popodnevne užine može dovesti do naglog osećaja gladi uveče, zbog čega je preporučljivo izabrati užinu koja sadrži proteine i vlakna – na primer, voće sa kikiriki puterom ili grčki jogurt sa bademima.

Na kraju, ostajanje budnim do kasno produžava vreme kada ste skloni nepotrebnom grickanju. Odlazak na spavanje u uobičajeno vreme doprinosi boljoj kontroli apetita i kvalitetnijem snu, što je važno za uspešno mršavljenje.

Uvođenjem malih, ali značajnih promena u večernju rutinu – kao što su planiranje obroka, kontrola porcija i izbegavanje kasnih obroka – možete olakšati put ka ravnom stomaku i boljem zdravlju.

Pročitaj još

U Trendu