Fitnes

Mirniji san nakon 60. godine: kako do boljeg noćnog odmora uz prave navike

Stručnjaci savetuju rutinu, profesionalnu podršku i izbegavanje brzih rešenja za kvalitetan san u zrelim godinama

Published

on

Foto Izvor: Pexels

Stručnjaci savetuju rutinu, profesionalnu podršku i izbegavanje brzih rešenja za kvalitetan san u zrelim godinama

Žene u zrelom dobu često se suočavaju sa nesanicom, ali uz redovan dnevni ritam i stručnu pomoć, dobar san je i dalje dostižan. Povodom Svetskog dana spavanja (13. mart), stručnjaci za medicinu sna podsećaju da loš noćni odmor nije neminovan deo starenja – iako žene starije od 60 godina u Srbiji i svetu često prijavljuju probleme sa spavanjem, pravilnim navikama moguće je sačuvati kvalitet sna i u kasnijim godinama života.

Statistika iz Velike Britanije pokazuje da čak 40% ljudi starijih od 65 godina redovno ima poteškoće sa nesanicom, a tri četvrtine ovog uzrasta doživi neki oblik poremećaja sna. Profesor Džejson Elis sa Univerziteta Nortumbrija ističe: “Starije žene često dobijaju poruku da je loš san sasvim normalan deo starenja, ali to nije tačno. Čak i sa hroničnim bolestima ili promenama u životu, kvalitetan san je moguć ako se potraži adekvatna pomoć.”

Menopauza poseban izazov donosi zbog pada estrogena i progesterona, što može uzrokovati češće buđenje i nemiran san. S godinama, nivo melatonina koji reguliše ciklus budnosti i sna opada, pa san postaje plići i osetljiviji na spoljne uticaje poput buke ili svetla.

Lisa Artis, stručnjakinja za san, naglašava da je ženama u poznijim godinama i dalje potrebno sedam do devet sati sna: “Važno je razumeti da se način spavanja menja, ali potrebe organizma ostaju slične. Redovan raspored odlaska na spavanje i buđenja može značajno pomoći.”

Promene u svakodnevici, kao što su penzionisanje ili smanjena fizička aktivnost, dodatno mogu uticati na kvalitet noćnog odmora. Neredovni popodnevni odmori, manje vremena na dnevnom svetlu i nedostatak kretanja često su uzroci slabijeg sna.

Ako loš san počne da utiče na kvalitet života, preporučuje se poseta lekaru. Stručnjaci napominju da lekovi za spavanje ne treba da budu prvo rešenje, već je poželjno započeti sa kognitivno-bihevioralnom terapijom koja pomaže promeni navika i odnosa prema spavanju.

Kod žena sa dijagnostikovanom apnejom tokom sna, preporučuje se terapija kontinuiranim pozitivnim pritiskom vazduha (CPAP) koja omogućava normalno disanje tokom cele noći.

Zaključak stručnjaka je jasan: godine ne moraju značiti i loš san. Pravilne navike, rutina i stručna podrška mogu omogućiti miran san i dobro zdravlje u svakom životnom dobu.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

U Trendu

Exit mobile version