Connect with us

Fitnes

Kefir ili jogurt: koji mlečni napitak donosi više benefita vašem zdravlju

Uporedili smo sastav, probiotike i nutritivne prednosti kefira i jogurta – saznajte koji više doprinosi imunitetu i zdravlju creva

Published

on

Foto Izvor: Pexels

Uporedili smo sastav, probiotike i nutritivne prednosti kefira i jogurta – saznajte koji više doprinosi imunitetu i zdravlju creva

Sve više žena pažljivo bira namirnice koje doprinose boljem zdravlju, a fermentisani mlečni proizvodi kao što su kefir i jogurt postaju sve popularniji. Iako se često koriste na isti način, ova dva napitka imaju značajne razlike kada je reč o sastavu, probioticima i nutritivnim vrednostima.

Jogurt se proizvodi fermentacijom mleka uz pomoć bakterija Lactobacillus bulgaricus i Streptococcus thermophilus. Ovaj proces pretvara laktozu u mlečnu kiselinu, što daje jogurtu karakterističan ukus. Jogurt je bogat izvor kalcijuma, proteina i vitamina, a njegovo redovno konzumiranje pomaže jačanju imuniteta, regulaciji nivoa holesterola i održavanju zdrave crevne flore. Nutricionistkinja Ana Gándara ističe: „Jogurt ima antiinflamatorno dejstvo na crevnu sluzokožu i pomaže u očuvanju zdrave mikroflore.”

Kefir, koji potiče sa Kavkaza, dobija se fermentacijom mleka sa kefirnim zrncima – jedinstvenom kombinacijom kvasaca i korisnih bakterija. U odnosu na jogurt, ređi je, ima blagi kiselkasti ukus i osvežavajuću, blago gaziranu notu. Posebno je zanimljivo da kefir može sadržati do 2% alkohola, zahvaljujući procesu fermentacije. Sadrži više od deset različitih sojeva korisnih bakterija, uključujući Lactobacillus acidophilus, koji dodatno doprinose zaštiti creva.

Kefir je bogat vitaminima B grupe (folna kiselina, B12, biotin, riboflavin), kao i mineralima poput kalcijuma, magnezijuma, kalijuma i fosfora. Redovno konzumiranje ovog napitka može doprineti zdravlju creva, smanjenju nivoa lošeg holesterola i zaštiti od upalnih procesa. „Probiotici u kefiru su izuzetno snažni jer mogu preživeti prolazak kroz digestivni trakt i direktno utiču na poboljšanje crevne mikroflore”, naglašava Gándara.

Glavne razlike su u teksturi i broju probiotskih kultura – jogurt je gušći i blažeg ukusa, dok je kefir tečniji, osvežavajući i sadrži više probiotskih sojeva. Enzimi iz kefira olakšavaju varenje i drugih namirnica, dok jogurt posebno pomaže varenju samog mlečnog proizvoda.

Stručnjaci smatraju da je kefir, zahvaljujući raznovrsnijim probiotskim kulturama i bogatstvu vitamina i minerala, nešto bolji izbor za one koji žele maksimalnu podršku imunitetu i zdravlju creva. Ipak, oba napitka su dragocena i poželjna u svakodnevnoj, uravnoteženoj ishrani.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Fitnes

Kako uživanje u omiljenim jelima pozitivno utiče na zdravlje žena

Stručnjaci naglašavaju važnost ‘vitamina P’ – užitka u obroku, za bolju ravnotežu i raspoloženje

Published

on

Stručnjaci naglašavaju važnost ‘vitamina P’ – užitka u obroku, za bolju ravnotežu i raspoloženje

Sve više nutricionista i psihologa ističe da način na koji uživamo u obrocima ima veliki značaj za naše zdravlje, gotovo podjednako kao i izbor hrane. Najnovija istraživanja pokazuju da zadovoljstvo dok jedemo, poznato i kao ‘vitamin P’ (od engleskog ‘pleasure’), može doprineti i fizičkom i emocionalnom blagostanju.

Danas se mnoge žene bore sa stalnim brojanjem kalorija i izbegavanjem omiljenih poslastica, ali naučni dokazi ukazuju da uživanje u poznatim ukusima donosi brojne koristi, kako za telo, tako i za psihu. Kada jedemo ono što volimo, naš mozak oslobađa dopamin – hormon zaslužan za osećaj zadovoljstva i opuštanja. Ovakvo stanje omogućava telu da lakše uđe u fazu ‘odmora i varenja’, čime se poboljšava razgradnja hrane i iskorišćenje nutrijenata.

Nutricionista dr Ana Petrović objašnjava: “Nije dovoljno samo gledati šta jedemo, već i kako se osećamo dok jedemo. Uživanje u hrani može sprečiti prejedanje i emocionalne krize vezane za ishranu.”

Za mnoge žene, uspomene na domaće mirise i porodične recepte nose posebnu emotivnu vrednost. Zajednički obroci jačaju veze i stvaraju osećaj sigurnosti. Tradicija i kultura često se prenose upravo kroz zajedničko uživanje u hrani i okupljanje za stolom.

Treba razlikovati svesno uživanje u hrani od emocionalnog jedenja. Dok emocionalno jedenje obično služi kao beg od stresa ili tuge, svesno uživanje podrazumeva prisutnost u trenutku i fokus na ukus, miris i teksturu – bez osećaja krivice. Psiholog Marija Lukić ističe: “Kada jedemo svesno i bez osude, hrana postaje izvor radosti, a ne razlog za brigu.”

Stručnjaci savetuju da žene sebi dozvole uživanje u omiljenim obrocima, jer to doprinosi boljem odnosu prema hrani, smanjenju stresa i dugoročnom balansu. Tako zadovoljstvo postaje važan deo zdrave ishrane, a ne nešto što treba izbegavati.

Pročitaj još

Fitnes

Seda kosa: kako godine, genetika i stres utiču na promenu boje vlasi

Genetika, životne navike i stres su ključni faktori zašto kosa gubi prirodnu boju, a stručnjaci savetuju kako negovati sede vlasi.

Published

on

Genetika, životne navike i stres su ključni faktori zašto kosa gubi prirodnu boju, a stručnjaci savetuju kako negovati sede vlasi.

Pojava prvih sedih vlasi više nije rezervisana samo za starije – mnoge žene primećuju ih već u tridesetim ili četrdesetim godinama, što često izaziva pitanja o uzrocima ove promene. Prema rečima doktora Roberta H. Shmerlinga, proces sede kose ne zavisi isključivo od godina, već su presudni i genetika i način života. Poznat je primer bivšeg američkog predsednika Baraka Obame, kod koga je tokom godina na funkciji primećeno više sedih vlasi, što je često povezivano sa stresom. Dr Shmerling ipak naglašava: „Izgleda da bi stres vođenja zemlje mogao svakoj osobi da posedi kosu“, ali napominje i da sede mogu nastati i kod ljudi bez izrazito stresnog posla.

Glavni razlog sede kose je smanjena produkcija melanina, pigmenta koji je zadužen za boju dlake. Kako starimo, ćelije koje proizvode melanin postepeno gube svoju funkciju. Genetika pri tome ima presudnu ulogu – ako su vaši roditelji rano posedeli, velike su šanse da ćete i vi to doživeti u sličnoj životnoj dobi.

Iako mnogi veruju da stres može ubrzati pojavu sedih, naučna istraživanja potvrđuju da je njegov uticaj ograničen. Stres češće dovodi do pojačanog opadanja kose ili promene teksture, ali kod osoba sa genetskom predispozicijom, intenzivni stres može ubrzati nastanak sedih vlasi. Zdrav životni stil, balansirana ishrana i redovno opuštanje mogu doprineti da kosa duže zadrži prirodnu boju, ali ne mogu u potpunosti sprečiti ovaj proces.

Sve više žena odlučuje da ne prikriva sede već ih neguje i ponosno pokazuje, što je poslednjih godina postao trend u nezi i stilizovanju kose. Zaključak stručnjaka je jasan: sede vlasi nisu samo znak starenja, već prirodni deo života koji zavisi od genetike, godina i životnih okolnosti.

Pročitaj još

Fitnes

Zašto su jelovnici u restoranima najčešći izvor bakterija na stolu

Mikrobiolozi upozoravaju: meniji sadrže više bakterija od toaleta – evo kako da se zaštitite tokom obroka van kuće

Published

on

Mikrobiolozi upozoravaju: meniji sadrže više bakterija od toaleta – evo kako da se zaštitite tokom obroka van kuće

Ako često ručate u restoranima, verovatno razmišljate o higijeni posuđa ili čistoći toaleta. Međutim, prema rečima mikrobiologa Džejsona Tetra, najveći izvor bakterija na stolu nisu ni tanjiri ni stolovi, već sam jelovnik. Tetro, poznat i kao „The Germ Guy“, godinama proučava koliko su javne površine zaista čiste i ističe da se upravo na menijima nalazi najviše bakterija – čak više nego na površini stola ili u toaletima.

Glavni razlog za to nije samo što jelovnike dodiruje veliki broj ljudi svakog dana, već i način na koji se oni čiste. Tetro pojašnjava: „Jelovnici često nisu toliko prljavi zbog ljudi koji ih diraju, već zbog krpa kojima ih brišu.“ U mnogim restoranima koristi se ista krpa za više površina, što omogućava bakterijama da se lako prenesu sa jednog mesta na drugo, umesto da budu uklonjene.

Dodatni problem predstavlja i nepravilna upotreba dezinfekcionih sredstava. Površina se često samo poprska i odmah prebriše, ali – kako ističe Tetro – „postoje sredstva koja zahtevaju određeno kontaktno vreme da bi uništila bakterije“. Kod nekih dezinfekcionih sredstava to je 30 sekundi, a kod drugih čak 10 minuta. Ako se površina odmah prebriše, dezinfekcija nije potpuna i bakterije ostaju na meniju.

Zbog toga, meniji često izgledaju čisto, ali su zapravo prepuni mikroba. U trenutku kada sve više restorana prelazi na digitalne menije koje gosti otvaraju pomoću QR koda, stručnjaci napominju da je ova opcija mnogo higijenskija.

Posebno ženama koje često odlaze u restorane sa porodicom ili prijateljicama, savetuje se da nakon dodirivanja papirnog ili plastičnog menija obavezno operu ruke ili upotrebe dezinfekciono sredstvo pre jela. Ova jednostavna navika može značajno smanjiti rizik od unošenja bakterija i doprineti zdravlju cele porodice.

Prema mišljenju mikrobiologa, obratite pažnju na to šta dodirujete u restoranu – vaše zdravlje može zavisiti od naizgled bezazlenih stvari poput jelovnika.

Pročitaj još

U Trendu