Connect with us

Fitnes

Disanje kroz jednu nozdrvu: kako naš organizam sam štiti disajne puteve

Nazalni ciklus je prirodan proces koji održava nos zdravim i može uticati na našu svakodnevicu

Published

on

Foto Izvor:

Nazalni ciklus je prirodan proces koji održava nos zdravim i može uticati na našu svakodnevicu

Sigurno ste primetile da vam nekada vazduh lakše prolazi kroz jednu nozdrvu, što često izaziva dilemu da li ste prehlađene ili imate alergiju. Međutim, stručnjaci napominju da je ova pojava potpuno normalna i svakodnevna kod svih ljudi, bez obzira na godine ili zdravstveno stanje.

Naš organizam instinktivno menja koja nozdrva je dominantna – otprilike na svaka dva do tri sata dolazi do smene strane kroz koju dišemo lakše. Ovaj automatski proces poznat je kao nazalni ciklus i njime upravlja hipotalamus, deo mozga zadužen za najvažnije životne funkcije, uključujući i disanje i regulaciju telesne temperature.

Nazalni ciklus ima važnu zaštitnu ulogu za naše disajne puteve. Svakog dana kroz nos prođe i do 12.000 litara vazduha, pa nosna sluznica ima zadatak da filtrira prašinu, bakterije i alergene. Kada je jedna nozdrva aktivnija, njena sluznica se više izlaže vazduhu i isušuje, dok druga u tom periodu odmara i obnavlja se. Ova smena omogućava da nos ostane vlažan, zdrav i otporniji na infekcije i upale.

Zanimljivo je da dominantna nozdrva u određenom trenutku može uticati i na vaše raspoloženje i energiju. Istraživanja su pokazala da kada je prohodnija desna nozdrva, telo je u aktivnijem stanju, dok leva strana doprinosi opuštanju i smirenju. Ovo je od posebnog značaja ženama koje praktikuju tehnike disanja za relaksaciju.

Do poremećaja nazalnog ciklusa može doći zbog prehlade, alergija, upale sinusa ili prekomerne upotrebe kapi za nos, kada nastaje osećaj stalno zapušenog nosa. Tada sluznica ne može pravilno da menja svoju funkciju. Strukturne smetnje, poput devijacije nosne pregrade ili polipa, mogu dodatno otežati disanje i zahtevaju konsultaciju sa ORL specijalistom.

Pozicija tela tokom spavanja takođe igra ulogu: ako spavate na desnom boku, desna nozdrva može biti više zapušena zbog gravitacije, dok je leva prohodnija i obrnuto.

Većina žena ne treba da brine zbog povremenog disanja kroz jednu nozdrvu, osim ukoliko tegobe traju duže od dve nedelje ili su praćene čestim infekcijama i bolom. U tom slučaju, najbolje je obratiti se specijalisti. Naše telo je izuzetno precizno u zaštiti disajnih puteva, a nazalni ciklus je odličan primer kako fiziologija svakodnevno doprinosi našem zdravlju.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Fitnes

Kako probiotici doprinose zdravlju žene: od varenja do mentalnog balansa

Ravnoteža mikrobioma utiče na imunitet, raspoloženje i koncentraciju, a ne samo na varenje

Published

on

Ravnoteža mikrobioma utiče na imunitet, raspoloženje i koncentraciju, a ne samo na varenje

Sve više žena u Srbiji odlučuje se za upotrebu probiotika, najčešće kako bi ublažile tegobe sa varenjem ili nadutošću. Ipak, najnovija naučna saznanja pokazuju da korisne bakterije imaju širi značaj u našem telu. Stručnjaci ističu da je ravnoteža mikrobioma presudna ne samo za zdravu probavu, već i za jači imunitet, niži nivo upala, kao i povoljno svakodnevno raspoloženje.

Kada je mikrobiom u ravnoteži, telo efikasnije apsorbuje hranljive materije i lakše se brani od infekcija. Mnoge žene primećuju i bolju koncentraciju, naročito u stresnim periodima ili tokom hormonskih promena, kada disbalans mikroorganizama može da pogorša opšte stanje.

Mikrobiom čine milijarde mikroorganizama, najviše u debelom crevu, ali i na koži, u ustima, plućima i urogenitalnom sistemu. Zdrava ishrana bogata vlaknima i pažljivo birane namirnice pomažu ženama da održe ovu ravnotežu, što rezultuje lakšom probavom i većom otpornošću na infekcije. Korisne bakterije pomažu razgradnju hrane i stvaraju jedinjenja važna za svakodnevne funkcije tela, a istovremeno čuvaju prirodni balans i štite od štetnih mikroba. Kako kaže dr Ana Petrović: “Mikrobiom je naš nevidljivi saveznik, posebno u periodima kada se organizam suočava sa promenama”.

Odabir ishrane je ključan za snažan mikrobiom. Stručnjaci preporučuju povećan unos vlakana, prebiotika i hrane bogate polifenolima – kao što su voće, povrće, integralne žitarice i orašasti plodovi. Takva hrana podržava rast korisnih bakterija. U nekim slučajevima, naročito nakon terapije antibioticima ili u periodima povećanog stresa, neophodno je posegnuti za probioticima. Najpoznatiji su sojevi Lactobacillus i Bifidobacterium, koji direktno pomažu funkciji creva. Dr Marija Kovačević objašnjava: “Redovno uzimanje probiotskih preparata može olakšati simptome nadutosti i poboljšati opšte zdravlje”.

Istraživanja otkrivaju i vezu između zdravlja creva i mozga kod žena. Određene bakterije mogu uticati na proizvodnju neurotransmitera, što doprinosi boljem raspoloženju i manjoj anksioznosti. Žene koje vode računa o zdravlju creva često primećuju i više energije i bolju koncentraciju.

Važno je istaći da održavanje zdravog mikrobioma ne zavisi isključivo od probiotika. Pravilna ishrana, fizička aktivnost i izbegavanje preterane upotrebe antibiotika su dugoročno ključ za opšte zdravlje. Kako zaključuje dr Kovačević: “Kada brinemo o mikrobiomu, ulažemo u svoje celokupno zdravlje, ne samo u varenje”.

Pročitaj još

Fitnes

Svaki dan: Dve navike zbog kojih ženski hormoni trpe

Hronični stres i loš san mogu ozbiljno narušiti ravnotežu hormona i uticati na energiju i zdravlje žena.

Published

on

Hronični stres i loš san mogu ozbiljno narušiti ravnotežu hormona i uticati na energiju i zdravlje žena.

Mnoge žene se svakodnevno bore sa umorom, nadutošću i osećajem stresa, a da nisu svesne da upravo dve česte navike mogu ozbiljno poremetiti hormonsku ravnotežu. Najveći uticaj imaju stalni stres i nedostatak sna, koji utiču na nadbubrežne žlezde i nivo hormona kortizola. Prema mišljenju dr Maram Kalife, kortizol je važan za normalno funkcionisanje organizma, pomaže nam da se razbudimo, reagujemo na stres i regulišemo nivo šećera u krvi. Ipak, ako je njegov ritam poremećen, posledice mogu biti ozbiljne za zdravlje.

Savremeni život podrazumeva konstantan pritisak zbog posla, porodičnih obaveza i uticaja društvenih mreža. Hronični stres često prođe neprimećen, ali dovodi do toga da kortizol ostane povišen duže nego što je prirodno. Tako telo ulazi u stanje stalne pripravnosti, što dodatno opterećuje nervni sistem. Produženo povišen kortizol može izazvati insulinsku rezistenciju, probleme sa srcem, anksioznost i depresiju. Kako ističe dr Kalifa: „Kratkoročno, stres može biti koristan, ali kada traje dugo, štetno utiče na hormonsku ravnotežu“.

Nedostatak sna je još jedan često zanemarivan faktor. Večeri provedene uz serije ili telefon mogu poremetiti prirodan ritam spavanja, a to sprečava prirodni pad kortizola predveče. Kada telo ne može da se opusti i regeneriše tokom noći, razlika između jutarnjih i večernjih vrednosti kortizola nestaje. Dugoročno, to povećava rizik od gojaznosti, poremećaja šećera u krvi i metaboličkog sindroma. Dr Kalifa upozorava: „Večernji visoki kortizol podstiče insulinsku rezistenciju i hormonske promene koje vode nakupljanju masnih naslaga“.

Iako nije moguće u potpunosti izbeći stres, važno je pronaći načine za njegovo smanjenje. Redovna fizička aktivnost, boravak u prirodi i tehnike opuštanja mogu pomoći ženskom telu da se izbori sa izazovima. Kvalitetan san od sedam do devet sati svake noći omogućava telu da reguliše kortizol na prirodan način. Žene bi trebalo da budu svesne da je kortizol neophodan za svakodnevno funkcionisanje, ali da navike koje ga drže povišenim mogu imati ozbiljne posledice. Uz dovoljno sna i bolje upravljanje stresom, moguće je sačuvati energiju i očuvati opšte zdravlje.

Pročitaj još

Fitnes

Male svakodnevne odluke koje utiču na vaše samopouzdanje

Psiholozi upozoravaju kako neprimetna odricanja mogu oslabiti poverenje u sebe i predlažu kako na vreme prepoznati problem.

Published

on

Psiholozi upozoravaju kako neprimetna odricanja mogu oslabiti poverenje u sebe i predlažu kako na vreme prepoznati problem.

Mnoge žene gube samopouzdanje ne zbog velikih životnih promena, već usled sitnih dnevnih kompromisa koji često prolaze nezapaženo. Prema psihologu Ani Petrović, pad vere u sebe najčešće nastaje kada ponavljano odlažemo svoje potrebe ili ne izražavamo mišljenje. Ovakva ponašanja, karakteristična za žene svih uzrasta i zanimanja, s vremenom mogu dovesti do osećaja nesigurnosti i sumnje u ličnu vrednost.

Psiholozi ovu pojavu nazivaju „samonapuštanjem“ ili „samouništavajućim ponašanjem“. To su situacije kada ćutite umesto da progovorite, prihvatate obaveze koje vas ne ispunjavaju ili zanemarujete sopstvene želje iz straha da ne razočarate druge. Iako takvi trenuci deluju bezopasno, njihovo ponavljanje može ozbiljno narušiti samopouzdanje. “Pad samopouzdanja je često posledica niza malih kompromisa koje pravimo svakodnevno, najčešće iz straha od konflikta ili želje da udovoljimo drugima”, naglašava Ana Petrović.

Povremeni ustupci su prirodni deo svakih odnosa, ali problem nastaje kada tuđe potrebe postanu važnije od sopstvenih. Tada žene mogu početi da misle kako nisu dovoljno dobre ili sposobne, iako za to ne postoje objektivni razlozi. Samopouzdanje je mnogo više od osećaja da možemo postići cilj – ono je osnova za kvalitetne odnose, donošenje odluka i ličnu ispunjenost. Kada poverenje u sebe oslabi, posledice se mogu odraziti na posao, prijateljstva i partnerske veze. Mnoge žene tada osećaju umor i nezadovoljstvo, iako spolja deluje kao da je sve u redu.

Ključ je u tome da svaka žena nauči da prepozna trenutke kada zanemaruje sebe. Prvi korak ka jačem samopouzdanju je iskreno sagledavanje sopstvenih potreba i spremnost da se, makar povremeno, stave na prvo mesto. „Samo kada verujemo u sopstvenu vrednost, možemo iskreno voleti i ceniti druge“, zaključuje Ana Petrović.

Pročitaj još

U Trendu