Connect with us

Fitnes

Četiri navike iz svakodnevnog života koje mogu povećati rizik od raka

Stručnjaci upozoravaju: male rutine vezane za ishranu i stil života utiču na dugoročno zdravlje žena

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Www.kaboompics.com

Stručnjaci upozoravaju: male rutine vezane za ishranu i stil života utiču na dugoročno zdravlje žena

Mnogi lekari u Srbiji ističu da svakodnevne odluke koje donosimo, posebno kada je reč o ishrani i načinu života, mogu godinama neprimetno povećavati rizik od razvoja raka. Iako ova bolest ne nastaje preko noći, sitni izbori, poput navika u ishrani ili konzumacije alkohola, postepeno mogu imati ozbiljan uticaj na zdravlje žena.

Onkolog Višvdip Dilon objašnjava da je prevencija rezultat niza malih, ponovljenih odluka, a ne jedne velike promene. „Rizik od raka često se krije u stvarima koje radimo toliko rutinski da ih više i ne primećujemo“, ističe Dilon i dodaje da je važno prepoznati koje navike najviše utiču na žensko zdravlje.

Četiri navike koje su posebno česte i mogu biti rizične su:

1. Konzumacija alkohola: Alkohol se još uvek nedovoljno prepoznaje kao faktor rizika za rak. „Navika koja ljude najviše šokira jeste alkohol, jer mnogi i dalje ne znaju da je povezan sa više vrsta raka“, naglašava Dilon. Tokom razgradnje alkohola nastaje acetaldehid, supstanca koja može oštetiti DNK i ometati obnavljanje ćelija. Povezan je sa povećanim rizikom od raka dojke, debelog creva, jetre, jednjaka, grla i usne duplje. Nije bitno da li pijete vino, pivo ili žestoka pića – rizik je uvek prisutan.

2. Učestala upotreba prerađenog mesa: Prerađeno meso, često prisutno u svakodnevnoj ishrani, može sadržati supstance koje su povezane sa povećanim rizikom od pojedinih vrsta raka. Stručnjaci savetuju da se ove namirnice što ređe koriste, a da prednost dobiju povrće, voće i nemasni proteini.

3. Nedovoljno sna: Savremeni način života često uzrokuje da žene nemaju dovoljno kvalitetnog sna, što utiče na sposobnost organizma da se regeneriše i zaštiti od oštećenja na ćelijskom nivou. Preporučuje se posebna pažnja na kvalitet i dužinu sna, jer on igra ključnu ulogu u obnovi tela.

4. Previše sedenja: Fizička neaktivnost i poslovi koji zahtevaju dugotrajno sedenje dodatno povećavaju rizik. Uvođenje redovne fizičke aktivnosti u svakodnevicu može značajno smanjiti mogućnost razvoja bolesti.

Gastroenterolog Vojislav Perišić naglašava važnost ishrane kod žena u srednjim godinama: „Naše bake nisu imale avokado, ali su se trudile da jedu raznovrsno i umereno. Danas je važno znati šta unosimo u organizam, posebno nakon četrdesete.“

Stručnjaci zaključuju da, iako genetika i godine imaju svoj uticaj, svakodnevne navike su faktor koji žene mogu promeniti. Male promene u svakodnevnim rutinama mogu napraviti veliku razliku u očuvanju zdravlja na duže staze.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Fitnes

Lagana večera sa dinjom: osveženje koje doprinosi boljem jutarnjem osećaju

Dinja, bogata vodom i mineralima, idealan je izbor za letnju večeru i olakšava varenje tokom noći

Objavljeno pre

,

Objavio:

Dinja, bogata vodom i mineralima, idealan je izbor za letnju večeru i olakšava varenje tokom noći

Tokom vrelih letnjih dana, žene često traže lagane i osvežavajuće obroke za večeru, a dinja se izdvaja kao odlična opcija. U Srbiji je ovo voće izuzetno popularno kada temperature porastu, jer zahvaljujući bogatom sadržaju vode pomaže da organizam ostane hidriran, a istovremeno pruža prirodnu slatkoću bez dodatnih kalorija.

Za razliku od teških i masnih večera koje opterećuju varenje i mogu izazvati osećaj nadutosti, dinja je lako svarljiva i blagotvorna za digestivni sistem. Pored toga, visok nivo tečnosti u dinji podržava održavanje mineralne ravnoteže u telu, što je posebno važno leti zbog pojačanog znojenja. Dinja je bogata kalijumom, mineralom koji pomaže normalan rad ćelija i reguliše nivo tečnosti u organizmu.

Dinja je niskokalorična, što je čini savršenom užinom za sve koji žele da izbegnu težinu pred spavanje. Stručnjaci savetuju da se dinja ne konzumira neposredno pre odlaska u krevet, već minimum sat vremena ranije, kako bi organizam imao vremena da je svari i kako bi se umanjila mogućnost neprijatnosti. I mala porcija dinje dovoljna je za osećaj sitosti i zadovoljstva.

Osim što hidrira, dinja sadrži aminokiselinu citrulin koja pozitivno utiče na cirkulaciju, što je posebno značajno za žene koje vode računa o zdravlju krvnih sudova. Ipak, važno je naglasiti da dinja nije magični „detoks“ proizvod, već deo zdravih navika – telo ima sopstvene mehanizme za čišćenje.

Mnoge žene rado uključuju dinju u balansirane večere. Kombinacija dinje sa nemasnim grčkim jogurtom produžava osećaj sitosti i obezbeđuje dodatne proteine, a istovremeno je obrok bogat vitaminima i mineralima. Na ovaj način, večera ostaje lagana, ali zadovoljava nutritivne potrebe organizma.

Dinja nije samo letnja poslastica, već i praktičan izbor za večernji obrok. Ako zamenite teške večere dinjom, jutro često dočekujete sa više energije i bez osećaja nadutosti. Žene koje žele lakšu ishranu tokom leta slobodno mogu dodati dinju u svoj jelovnik kao zdrav i ukusan izbor.

Pročitaj još

Fitnes

Kako se normalne vrednosti krvnog pritiska menjaju kroz život: Vodič za žene

Sa godinama se krvni pritisak prirodno menja – otkrijte koje su preporučene vrednosti i zašto je praćenje važno za zdravlje žena

Objavljeno pre

,

Objavio:

Sa godinama se krvni pritisak prirodno menja – otkrijte koje su preporučene vrednosti i zašto je praćenje važno za zdravlje žena

Institut za javno zdravlje podseća žene svih uzrasta na važnost redovnog merenja krvnog pritiska. Iako se često smatra da je 120/80 mmHg univerzalna normalna vrednost, stručnjaci naglašavaju da optimalan pritisak zavisi od godina, životnih navika i celokupnog zdravlja. Zato se preporučuje da svaka žena redovno prati svoj pritisak i posebno obrati pažnju na promene nakon četrdesete godine.

Kroz proces starenja, krvni sudovi prolaze kroz prirodne promene, što može dovesti do blagog povećanja pritiska kod starijih osoba. Ipak, preporučuje se da vrednosti ostanu što bliže optimalnim granicama, bez obzira na godine. Za žene u dvadesetim i tridesetim godinama, prosečne vrednosti su 120/75 do 125/80 mmHg. U tridesetim i četrdesetim godinama, prosek prelazi na 125/80 do 130/85 mmHg. Tokom četrdesetih, pritisak se može kretati od 130/85 do 135/85 mmHg, a kod žena između 50. i 60. godine, normalno je da pritisak bude do 140/90 mmHg. Za one starije od 60 godina, savetuje se da vrednosti ne prelaze ovu granicu, uz redovne kontrole.

Važno je znati da se evropske i američke smernice razlikuju: američke preporuke iz 2017. godine definišu hipertenziju već na 130/80 mmHg, dok evropske smernice granicu postavljaju na 140/90 mmHg. Lekari u Evropi obično prvo preporučuju promenu načina života kod blažih povišenja, dok odluku o terapiji donose posle procene ukupnog rizika.

Hipertenzija često ne daje jasne simptome, zbog čega je poznata kao “tihi ubica”. Kada se znaci ipak pojave, mogu uključivati glavobolju, zujanje u ušima, zamagljen vid, osećaj pritiska u grudima ili vrtoglavicu. Upravo zato redovno merenje pritiska je izuzetno važno, čak i ako se osećate dobro. Institut za javno zdravlje ističe: „Ne postoji jedna univerzalna vrednost koja važi za sve. O ciljnim vrednostima i mogućoj terapiji odlučuje lekar na osnovu celokupnog zdravstvenog stanja.“

Briga o zdravlju srca i krvnih sudova nije važna samo za starije žene – faktori kao što su stres, nezdrava ishrana i fizička neaktivnost mogu uticati na pritisak i u mlađim godinama. Osim redovnih kontrola, ne zaboravite na zdrave navike: uravnotežena ishrana, fizička aktivnost i održavanje zdrave telesne mase pomažu u regulaciji pritiska. Ako primetite nagle promene ili simptome, obavezno se javite svom lekaru. Pravovremena reakcija i redovno praćenje mogu sprečiti ozbiljne posledice i pomoći da sačuvate zdravlje tokom svih životnih faza.

Pročitaj još

Fitnes

Redovno istezanje smanjuje rizik od prerane smrti kod žena, pokazuje studija

Novo istraživanje iz Brazila potvrđuje da vežbe istezanja poboljšavaju zdravlje i produžavaju vitalnost žena srednjih godina

Objavljeno pre

,

Objavio:

Novo istraživanje iz Brazila potvrđuje da vežbe istezanja poboljšavaju zdravlje i produžavaju vitalnost žena srednjih godina

Najnovija istraživanja sa Klinike za medicinu vežbanja iz Rio de Žaneira donela su značajne podatke o uticaju istezanja na žensko zdravlje. Tokom čak 28 godina, naučnici su pratili više od 3.000 osoba, uključujući i žene starosti između 46 i 65 godina. Na početku su svi učesnici prošli detaljna merenja i poznati test fleksibilnosti, kako bi se ispitala veza između pokretljivosti tela i dugovečnosti.

Rezultati pokazuju da žene koje redovno rade vežbe istezanja i održavaju dobru fleksibilnost imaju niži rizik od prerane smrti. Veća elastičnost mišića i pokretljivost zglobova povezani su sa boljim opštim zdravljem, što je posebno značajno za žene koje vode računa o prevenciji bolesti i kvalitetu života u zrelim godinama.

Fleksibilnost ima ključnu ulogu u očuvanju zdravlja kako starimo. Smanjena pokretljivost može izazvati bolove u leđima, vratu i kukovima, dok redovno istezanje pomaže ženama da očuvaju slobodu pokreta i smanje rizik od povreda. Ove vežbe takođe doprinose pravilnom držanju tela i olakšavaju svakodnevne aktivnosti. Autori studije ističu: “Što je osoba fleksibilnija, to je njeno telo spremnije da se izbori sa izazovima svakodnevnog života.” Dobro istegnuti mišići i zglobovi smanjuju napetost i pomažu zaštiti kardiovaskularnog sistema, a fleksibilnost se najefikasnije održava redovnim vežbanjem kao što su joga ili pilates.

Na početku studije, svaka žena je prošla kroz merenje indeksa telesne mase, kontrolu vitalnih parametara i procenu zdravstvenog stanja, a zatim je urađen Flexitest – test koji ocenjuje 20 različitih pokreta ključnih zglobova, uključujući skočni zglob, kolena, ramena, kukove, laktove i trup. Svaki pokret se ocenjuje od 0 do 4, a zbir bodova daje ukupni indeks fleksibilnosti. Žene su postigle čak 35% više poena od muškaraca, što im je donelo značajnu zaštitu od bolesti povezanih sa smanjenom pokretljivošću.

Na osnovu podataka iz istraživanja, zaključeno je da žene koje posevećuju vreme istezanju duže ostaju vitalne i zdravije. Fizička aktivnost poput istezanja pozitivno utiče na zdravlje srca, mentalno stanje i smanjuje rizik od dijabetesa tipa 2. Studija podvlači da fleksibilnost nije rezervisana samo za sportiste, već je korisna za svaku ženu koja želi da sačuva mladalačku energiju i dobro zdravlje. Stručnjaci preporučuju da svaka žena, bez obzira na godine, svakodnevno posveti nekoliko minuta istezanju, čime može poboljšati pokretljivost i smanjiti rizik od brojnih zdravstvenih problema.

Pročitaj još

U Trendu