Connect with us

Lepa&Zdrava

Da li je bolje jesti voće pre ili posle obroka? Evo šta kažu stručnjaci

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Jane T D.

Voće je jedna od najzdravijih namirnica, bogato je vitaminima, mineralima, vlaknima i antioksidansima, ali mnogi se pitaju kada je najbolje vreme da ga jedu – pre glavnog obroka ili nakon njega.

Često se može čuti da voće ne treba jesti posle ručka ili večere jer navodno „fermentiše u stomaku“, ali stručnjaci objašnjavaju da to nije tačno. Probavni sistem je mnogo složeniji i voće se normalno vari zajedno sa drugom hranom.

Voće pre obroka – kada može biti dobar izbor?

Ako pojedete voće pre glavnog obroka, ono može doprineti osećaju sitosti zahvaljujući vlaknima. To može biti korisno osobama koje žele da kontrolišu količinu hrane koju unose.

Voće poput jabuke, kruške ili bobičastog voća sadrži vlakna koja usporavaju pražnjenje želuca i mogu pomoći u održavanju stabilnijeg nivoa šećera u krvi.

Voće posle obroka – da li treba izbegavati?

Za većinu ljudi nema problema da pojedu voće nakon obroka. Ono neće „ostati u stomaku“ niti će izazvati truljenje, kako se često tvrdi.

Ipak, osobe koje imaju osetljiv stomak, nadimanje ili probleme sa varenjem mogu primetiti da im više odgovara da voće jedu odvojeno od velikih obroka.

Koje vreme je najbolje za voće?

Ne postoji univerzalno pravilo koje važi za sve. Najvažnije je da voće bude redovan deo ishrane i da se uklopi u svakodnevne navike.

Nekome će više prijati kao užina između obroka, nekome kao dodatak doručku, dok će drugi bez problema uživati u njemu nakon ručka.

Važno je slušati svoje telo

Umesto strogih pravila, stručnjaci savetuju da obratimo pažnju na to kako organizam reaguje. Ako nakon voća nemate tegobe, nema razloga da ga izbegavate u određenom delu dana.

Najvažnije je birati raznovrsno voće i unositi ga u količinama koje odgovaraju potrebama organizma.

SEO ključne reči:
kada jesti voće, voće pre ili posle obroka, najbolje vreme za voće, zdrava ishrana, prednosti voća, voće i varenje

Pročitaj još

Fitnes

Čaj od pasiflore pomaže ženama da lakše savladaju stres i nesanicu

Biljka prepoznatljiva po raskošnim cvetovima postaje sve češći izbor žena u svakodnevnoj borbi protiv napetosti i lošeg sna

Objavljeno pre

,

Objavio:

Čaj od pasiflore pomaže ženama da lakše savladaju stres i nesanicu

Biljka prepoznatljiva po raskošnim cvetovima postaje sve češći izbor žena u svakodnevnoj borbi protiv napetosti i lošeg sna

Čaj od pasiflore pomaže ženama da ublaže stres i nesanicu, posebno onima koje se svakodnevno suočavaju sa izazovima u užurbanim gradovima poput Beograda. Poslednjih godina, ova biljka iz Severne i Južne Amerike sve je popularnija među ženama koje traže prirodne načine za opuštanje. Zbog toga mnoge žene biraju upravo pasifloru kada žele miran san i manje napetosti.

Pasiflora kao saveznik u borbi protiv svakodnevnog stresa

Osim što krasi bašte raskošnim cvetovima, pasiflora je vekovima deo kućne apoteke. Pre svega, poznata je po blagom, umirujućem efektu na nervni sistem. Takođe, Evropska agencija za lekove priznaje njenu tradicionalnu upotrebu kod blagog psihičkog stresa i problema sa uspavljivanjem. Ipak, treba imati na umu da čaj od pasiflore ne zamenjuje stručnu pomoć kod ozbiljnijih tegoba. Na taj način, žene koje osećaju unutrašnji nemir ili teško spavaju često biraju čaj od pasiflore kao prvu pomoć. Jasmina Marković iz Beograda deli iskustvo: „Pasiflora mi je pomogla da se opustim posle napornog dana. Nekada nije lako pronaći mir, ali redovan biljni čaj mi prija.“ S druge strane, lekari napominju da je važno ne zanemariti simptome koji traju ili se pogoršavaju.

Kako pravilno pripremiti i koristiti čaj od pasiflore

Najčešće se koristi čaj od osušenih listova, stabljika i cvetova ove biljke. Osim toga, pasiflora se može dodavati i u biljne mešavine, kapi ili druge preparate za opuštanje. Prilikom pripreme, važno je slediti uputstva proizvođača kako bi se postigao najbolji efekat i smanjio rizik od neželjenih reakcija. Zbog toga je važno obratiti pažnju na količinu biljnog materijala i vreme potapanja. Na kraju, čaj od pasiflore može biti blagi saveznik u svakodnevnoj borbi protiv stresa i nesanice. Međutim, ukoliko osjetite ozbiljnije simptome, preporučuje se razgovor sa lekarom. Mnoge žene biraju kombinaciju prirodnih metoda i saveta stručnjaka kako bi postigle ravnotežu i kvalitetniji san.

Pročitaj još

Fitnes

Kako odabrati jastuk za zaštitu kičme i vrata tokom sna

Pravilan izbor jastuka može sprečiti jutarnju ukočenost i doprineti boljem zdravlju žene.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kako odabrati jastuk za zaštitu kičme i vrata tokom sna

Pravilan izbor jastuka može sprečiti jutarnju ukočenost i doprineti boljem zdravlju žene.

Žene u Srbiji se često bude sa ukočenim vratom i bolom u leđima, bez obzira na broj sati sna. Pravilno odabran jastuk za zaštitu kičme i vrata tokom sna može biti ključan za kvalitetan odmor. Mnoge dame smatraju da je dušek najvažniji faktor za zdrav san. Međutim, oblik, veličina i visina jastuka igraju podjednako važnu ulogu. Zbog toga se preporučuje da svaka žena pažljivo proceni svoje potrebe pre sledeće kupovine.

Veličina jastuka utiče na udobnost i zdravlje

Tržište danas nudi različite modele, ali većina žena još uvek pamti velike tradicionalne jastuke, dimenzija 70 × 90 cm. Ovi jastuci pružaju dosta prostora, ali često nisu najbolji izbor za zaštitu kičme i vrata tokom sna. Umesto toga, sve više žena prelazi na manje modele, poput 40 × 60 cm, koji su praktični za one koje se tokom noći ne pomeraju mnogo. Kao rezultat toga, telo bolje zadržava pravilan položaj, pa se smanjuje rizik od ukočenosti.

S druge strane, žene koje spavaju na boku mogu imati koristi od jastuka dimenzija 50 × 70 cm ili 60 × 80 cm. Ovi modeli pomažu da vrat i glava ostanu u liniji sa kičmom. Međutim, ako često menjate položaj tokom noći, širi i viši jastuk doprinosi udobnosti. Osobe koje češće spavaju na leđima ili stomaku treba da biraju tanje i uže jastuke. Na taj način mogu izbeći nepotrebno opterećenje vrata.

Odabir visine i materijala za optimalnu potporu

Visina jastuka je jednako važna kao i njegova veličina. Pre svega, žene sa širim ramenima treba da biraju više jastuke, dok su niži modeli bolji za one sa užim ramenima. Osim toga, materijal mora biti prozračan i jednostavan za održavanje. Ako imate problema sa alergijama, birajte modele od hipoalergijskih materijala.

Poznata kompanija iz sektora tekstila ističe: „Najvažnije je da jastuk pruži stabilnu podršku vratu, bez obzira na to da li je mekan ili čvrst.” Istraživanja pokazuju da prilagođena veličina i visina jastuka mogu drastično smanjiti rizik od bolova u vratu i leđima. Zbog toga se preporučuje da prilikom izbora obratite pažnju na lične potrebe i navike tokom sna.

Praktični saveti za žene pri kupovini

Pored dimenzija, važno je razmišljati i o svojim navikama. Na primer, žene koje tokom noći mirno spavaju mogu izabrati uži jastuk, dok one koje se često okreću bolje spavaju na širem modelu. Na kraju, redovno menjajte jastuk, kako bi podrška ostala optimalna. Pravi izbor jastuka za zaštitu kičme i vrata tokom sna doprinosi ne samo boljem snu, već i zdravlju cele porodice.

Zbog toga, sledeći put kada krenete u kupovinu, obratite pažnju na veličinu, visinu i materijal jastuka. Na taj način možete sprečiti svakodnevnu ukočenost i obezbediti sebi mirno i zdravo buđenje.

Pročitaj još

Zdravlje

Emocionalno prejedanje: Kako prepoznati i prevazići izazov u svakodnevnom životu

Sve više žena u Srbiji suočava se sa emocionalnim prejedanjem, što otežava očuvanje zdravih navika i samopouzdanja.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Emocionalno prejedanje: Kako prepoznati i prevazići izazov u svakodnevnom životu

Sve više žena u Srbiji suočava se sa emocionalnim prejedanjem, što otežava očuvanje zdravih navika i samopouzdanja.

Sve više žena u Srbiji i širom sveta prepoznaje problem koji nosi naziv emocionalno prejedanje. Ovaj izazov postaje sve prisutniji u savremenom društvu, gde tempo života donosi stres i čestu usamljenost. Emocionalno prejedanje nastaje kada žene koriste hranu kao način da se izbore sa neprijatnim osećanjima, iako nisu fizički gladne. Zbog toga je važno razumeti razliku između fizičke i emocionalne gladi.

Pre svega, fizička glad se javlja postepeno i dolazi kada telu zaista treba energija. S druge strane, emocionalna glad se javlja naglo i često nas usmerava ka određenoj vrsti hrane, kao što su slatkiši ili peciva. Međutim, mnoge žene teško razlikuju te dve vrste gladi, pa često posegnu za hranom kao trenutnom utehom. Kao rezultat toga, javlja se začarani krug: osećanja poput tuge, stresa ili dosade vode do prejedanja, a zatim sledi osećaj krivice i nezadovoljstva.

Simptomi i posledice emocionalnog prejedanja

Simptomi emocionalnog prejedanja uključuju naglu i jaku želju za određenom hranom, posebno u trenucima stresa ili usamljenosti. Osim toga, žene često ne razmišljaju o tome da li su zaista gladne. Hrana tada postaje brza uteha, ali ne rešava uzrok neprijatnih osećanja. Ipak, posledice mogu biti višestruke – od povećanja telesne mase do pada samopouzdanja i narušenog odnosa prema sopstvenom telu.

Pored toga, žene koje se bore sa emocionalnim prejedanjem često osećaju gubitak kontrole nad unosom hrane. Na kraju, ovakvo ponašanje može voditi ka još jačem osećaju srama i povlačenju u sebe. Zbog toga je važno prepoznati uzroke i potražiti podršku.

Kako prepoznati emocionalno prejedanje u svakodnevici

Zapravo, emocionalno prejedanje nije znak slabosti već odraz načina na koji se nosimo sa emocijama. Pre svega, korisno je zastati i zapitati se: šta sam osećala pre nego što sam posegnula za hranom? Da li sam bila umorna, povređena ili jednostavno usamljena? Ovako se stiče uvid u sopstvene obrasce ponašanja i lakše prepoznaje trenutak kada hrana postaje beg, a ne potreba tela.

Takođe, važno je razvijati i druge strategije za suočavanje sa emocijama. Šetnja, razgovor sa prijateljicom ili kratki odmor mogu pomoći da se osećanja izraze na zdrav način. Pored toga, prestanak samokritike je važan korak. “Emocionalno prejedanje je često način da privremeno ublažimo neprijatna osećanja. Međutim, rešenje nije u zabrani hrane, već u tome da naučimo da prepoznamo i izrazimo svoja osećanja na druge načine. Samopouzdanje i briga o sebi razvijaju se postepeno, ali svaki mali korak vodi ka većoj kontroli nad sopstvenim navikama”, ističe psihološkinja dr Ana Jovanović.

Praktični saveti i gde potražiti pomoć

Na kraju, umesto strogih dijeta, stručnjaci preporučuju postepeno razvijanje novih navika i blagi pristup sebi. Štaviše, korisno je uvesti dnevnik ishrane ili vođenje beleški o emocijama kako bi se uočili obrasci. Ako prejedanje izaziva patnju ili osećaj gubitka kontrole, savetuje se razgovor sa psihologom ili stručnjakom za poremećaje ishrane.

Zbog toga je važno zapamtiti da niste same u ovom izazovu. Podrška okoline i stručnjaka može biti ključna za prevazilaženje problema. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru. Razumevanje sopstvenih osećanja i postepeno usvajanje zdravih navika vode ka boljem odnosu prema sebi.

Pročitaj još

U Trendu