Connect with us

Domaće

Vino Župa u stečaju, blokada računa 16,04 miliona dinara i 230 radnika bez posla

Prihodi kompanije 1,5 milijardi dinara u 2024. godini, rashodi dosegli 1,7 milijardi dinara, osam neisplaćenih plata zaposlenima

Published

on

pexels-photo-1267311

Prihodi kompanije 1,5 milijardi dinara u 2024. godini, rashodi dosegli 1,7 milijardi dinara, osam neisplaćenih plata zaposlenima

Akcionarsko društvo Vino Župa iz Aleksandrovca, koje se bavi proizvodnjom vina, rakije, sokova, koncentrata i baza, zvanično je otišlo u stečaj nakon višemesečnih finansijskih problema i blokade računa od 16,04 miliona dinara. Stečajni postupak otvoren je 5. marta 2026. godine, nakon što je Privredni sud u Beogradu doneo odluku zbog trajne nesposobnosti plaćanja i nepostupanja po usvojenom planu reorganizacije.

Pokretanje stečaja iniciralo je preduzeće Moderano Investments doo sredinom januara 2026. godine. Poslednja blokada računa, u iznosu od 16,04 miliona dinara, trajala je od 24. decembra 2025. do 13. marta 2026. godine, kada je kompanija i zvanično završila u stečaju. Prema finansijskim izveštajima za 2024. godinu, Vino Župa je ostvarila poslovne prihode od 1,5 milijardi dinara, dok su poslovni rashodi iznosili 1,7 milijardi dinara, što znači da su rashodi premašili prihode za 200 miliona dinara.

Problemi u kompaniji postali su značajno vidljivi polovinom decembra 2025. godine, a 19. januara 2026. godine radnici su organizovali protest ispred fabrike, ukazujući da im poslodavac duguje osam plata i da su im zdravstvene knjižice neoverene. Kompanija je tada zapošljavala oko 230 radnika, koji nisu dobili objašnjenje zbog čega su ostali bez posla i zašto su računi firme blokirani.

Nakon protesta, predstavnici Ministarstva privrede Srbije posetili su zaposlene kako bi pokušali da pronađu rešenje, ali dogovor nije postignut. Krajem januara radnicima je saopšteno da preduzeće ulazi u “predstečaj” i da će zaostale zarade biti isplaćene iz Fonda solidarnosti, dok će prema svojim kvalifikacijama morati da traže novo zaposlenje u drugim kompanijama.

Vino Župa je tokom decenija proizvodila vina, rakije, sokove, sirće, voćne koncentrovane kaše i zamrznute proizvode. Odlazak u stečaj ove kompanije predstavlja značajan udarac za privredu Aleksandrovca i regiona, dok 230 radnika ostaje bez zarade i sigurnosti.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Preduzetnici iz Srbije koriste sredstva Evropske unije za povećanje izvoza na tržište EU

Sredstva EU omogućila razvoj tehnoloških rešenja, protivpožarne zaštite i turističkih kapaciteta u Srbiji

Published

on

By

Sredstva EU omogućila razvoj tehnoloških rešenja, protivpožarne zaštite i turističkih kapaciteta u Srbiji

Privrednici iz Srbije sve više koriste dostupne fondove Evropske unije kako bi unapredili svoje poslovanje i povećali izvoz na tržište EU, bez čekanja na formalno članstvo Srbije u Uniji. Tokom događaja „EU nedelja mogućnosti“, koji su organizovali Delegacija Evropske unije u Srbiji i Evropska kuća, preduzetnici su iz svih delova zemlje podelili svoja iskustva korišćenja evropskih sredstava.

Sredstva Evropske unije usmerena su na različite namene: razvoj sofisticiranih tehnoloških rešenja za rehabilitaciju pacijenata sa neurodegenerativnim bolestima, proizvodnju inovativne protivpožarne zaštite, kao i izgradnju seoskih kapaciteta za turiste. Ovi primeri pokazuju da ekonomsko povezivanje ne mora da čeka na formalno članstvo, već da su mogućnosti za unapređenje poslovanja dostupne kroz postojeće programe podrške.

Preduzetnici su tokom događaja govorili o procedurama za konkurisanje za različite vidove EU podrške, ukazujući na važnost odgovarajućeg informisanja i pripreme. Posebno je istaknuto da su saveti stručnjaka u procesu prijave često dragoceniji od samog iznosa dobijenih sredstava, jer povećavaju šanse za uspešnu realizaciju projekata i kasnije plasman na zahtevno evropsko tržište.

Događaj je ukazao na raznolikost sektora u kojima su sredstva EU iskorišćena, uključujući zdravstvo, zaštitu od požara i turizam. Iskustva domaćih preduzetnika potvrđuju da je podrška Evropske unije značajan podsticaj za inovacije i izvoz, a aktivno učešće u ovim programima doprinosi razvoju celokupne privrede Srbije.

Pročitaj još

Domaće

Svetska zdravstvena organizacija proglasila vanrednu situaciju zbog ebole u Kongu

Stopa smrtnosti Bundibugyo soja iznosi od 30 do 50 odsto, epidemija zahvatila i Ugandu

Published

on

By

Stopa smrtnosti Bundibugyo soja iznosi od 30 do 50 odsto, epidemija zahvatila i Ugandu

Svetska zdravstvena organizacija proglasila je 20. maja 2026. godine epidemiju ebole u Demokratskoj Republici Kongo kao „vanrednu situaciju od međunarodnog značaja za javno zdravlje“. Trenutno se u zemlji širi Bundibugyo soj ebole, čija stopa smrtnosti iznosi između 30 i 50 odsto, što prema zvaničnim informacijama predstavlja ozbiljnu pretnju ali nižu u odnosu na pojedine ranije epidemije Zair soja.

Ebola je teška zarazna bolest koja dovodi do visoke temperature, oštećenja krvnih sudova, krvarenja, otkazivanja organa i smrti. Prvi put je identifikovana 1976. godine u centralnoj Africi, a većina dosadašnjih epidemija dogodila se upravo na tom području. Bundibugyo soj je prvi put zabeležen u Ugandi 2007. godine, a širi se direktnim kontaktom sa telesnim tečnostima zaraženih osoba, najčešće u uslovima kada se oboleli neguju bez zaštitne opreme.

Epidemija se proširila i na Ugandu, koja se graniči sa Demokratskom Republikom Kongo. Zbog čestih prelazaka ljudi, životinja i robe preko granice, bolest može da se proširi pre nego što bude identifikovana. Svetska zdravstvena organizacija je zbog aktuelne situacije proglasila najviši nivo globalnog zdravstvenog upozorenja, navodeći da je potrebno međunarodno delovanje kako bi se sprečilo dalje širenje virusa.

Vanredna situacija omogućava bržu identifikaciju slučajeva, izolaciju obolelih, praćenje kontakata i edukaciju javnosti o rizicima. Iako je proglašeno najviše upozorenje, stručnjaci ističu da nema realne opasnosti da će epidemija prerasti u globalnu. Za razliku od koronavirusa, Bundibugyo se ne prenosi respiratornim putem, zbog čega nije verovatno da će doći do širenja na druge kontinente. Dosadašnje epidemije ebole u Africi nisu izazvale pandemiju u Evropi, između ostalog zahvaljujući efikasnijim zdravstvenim sistemima i bržoj reakciji nadležnih službi.

Kako je objavljeno, proglašenje vanredne situacije ima za cilj da ubrza međunarodnu saradnju i omogući efikasniju borbu protiv širenja bolesti.

Pročitaj još

Domaće

EBRD imenuje Gžegoža Zelinskog za direktora za Jugoistočnu Evropu sa sedištem u Beogradu

Zelinski preuzima funkciju od 1. juna, pokrivajući zemlje Zapadnog Balkana, Bugarsku, Rumuniju i Grčku

Published

on

By

Zelinski preuzima funkciju od 1. juna, pokrivajući zemlje Zapadnog Balkana, Bugarsku, Rumuniju i Grčku

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) imenovala je Gžegoža Zelinskog za generalnog direktora za Jugoistočnu Evropu, sa početkom mandata od 1. juna. Njegovo sedište biće u Beogradu, a EBRD je saopštila da će Zelinski upravljati operacijama Banke u zemljama Zapadnog Balkana, kao i u Bugarskoj, Rumuniji i Grčkoj. On preuzima ovu funkciju od Šarlot Ru, koja se penzioniše krajem juna nakon perioda vođenja EBRD u regionu centralne i jugoistočne Evrope.

Prema navodima EBRD-a, Poljak Zelinski će biti zadužen da vodi angažman Banke u regionu, sa ciljem da investicije donesu opipljive koristi, odgovore na promene i doprinesu održivom dugoročnom rastu. “Sa sedištem u Beogradu, on će tesno sarađivati sa timovima zemalja, javnim vlastima, klijentima iz privatnog sektora i partnerima kako bi unapredio investicije, politički dijalog i reformske aktivnosti širom jugoistočne Evrope”, navedeno je u saopštenju Banke.

Jugoistočna Evropa, kako ističe EBRD, ima strateški značaj u portfoliju ove međunarodne finansijske institucije, jer obuhvata različite ekonomije u fazama tranzicije, kao i tržišta koja kontinuirano zahtevaju reforme. Fokus Banke u regionu usmeren je na unapređenje održive infrastrukture, podršku prelasku na zelenu energiju, jačanje energetske bezbednosti, poboljšanje konkurentnosti privatnog sektora i ubrzanje investicija koje su u skladu sa klimatskim promenama. Poseban akcenat stavljen je na produbljivanje aktivnosti u oblasti politika i institucionalnih reformi, u cilju podrške dugoročnoj otpornosti i inkluzivnom rastu.

Ovo imenovanje dolazi u periodu kada EBRD nastavlja da jača svoje prisustvo u Jugoistočnoj Evropi i radi na daljem unapređenju investicionog okruženja u regionu.

Pročitaj još

U Trendu