Connect with us

Domaće

Turističke agencije traže doplatu za gorivo, povećanje ne sme preći 8 odsto

Cena avio goriva skočila sa 100 na 200 dolara po barelu, doplate moguće samo uz uslove iz ugovora

Published

on

pexels-photo-33300361

Cena avio goriva skočila sa 100 na 200 dolara po barelu, doplate moguće samo uz uslove iz ugovora

Putnici u Srbiji sve češće prijavljuju Udruženju potrošača “Efektiva” da im turističke agencije traže dodatnu uplatu za već plaćene aranžmane zbog promena cene goriva. Prema navodima Dejana Gavrilovića iz Efektive, poslednjih deset dana zabeležen je veći broj žalbi putnika koji su već platili svoje turističke aranžmane, ali im agencije sada traže doplatu za gorivo. Gavrilović podseća da ovakva praksa nije nova, jer su slične situacije zabeležene još 2022. godine sa početkom rata u Ukrajini, a sada se ponavljaju zbog sukoba na Bliskom istoku.

Prema dostupnim podacima, cena avio goriva porasla je sa 100 dolara na 200 dolara po barelu. Ipak, navodi se da agencije doplate zahtevaju upravo u poslednjih deset dana, iako je cena avio goriva u prethodnih 20 dana bila u padu. Zbog toga se postavlja pitanje da li je ovakvo potraživanje opravdano, odnosno da li je zaista preneto od strane aviokompanija ili agencije pokušavaju da ostvare dodatnu zaradu.

Gavrilović objašnjava da agencije imaju pravo da traže povećanje cene aranžmana samo ako je to predviđeno ugovorom, ali tada mora biti predviđeno i smanjenje cene u slučaju pada troškova. Takođe, povećanje ukupne cene aranžmana ne sme biti veće od 8 odsto i mora biti najavljeno putnicima najmanje 20 dana pre putovanja.

Putnicima se savetuje da u slučaju zahteva za doplatu insistiraju na računu kojim je jasno prikazano na osnovu čega je obračunato povećanje. Ove mere treba da obezbede transparentnost i zaštitu prava potrošača u slučaju promena cene goriva na tržištu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Srpska kompanija PR-DC predstavila dron IKA-20-M sa 12 mina i novom raketnom varijantom u SAD

Dron IKA-20-M sa 12 mina kalibra 60 mm i razvojna verzija sa raketama ‘Hydra 70’ prikazani na sajmu SOF Week u Majamiju, uz interesovanje međunarodnih klijenata i konkurenciju vodećih proizvođača

Published

on

By

Dron IKA-20-M sa 12 mina kalibra 60 mm i razvojna verzija sa raketama ‘Hydra 70’ prikazani na sajmu SOF Week u Majamiju, uz interesovanje međunarodnih klijenata i konkurenciju vodećih proizvođača

Kompanija PR-DC, domaći proizvođač dronova i naoružanja, po drugi put je tokom maja 2026. godine izlagala svoje proizvode na tržištu Sjedinjenih Američkih Država, predstavivši inovativne varijante bespilotnih letelica na sajmu SOF Week u Majamiju. Na ovom specijalizovanom događaju, namenjenom segmentu oružanih snaga za specijalne namene, PR-DC je nastupio kao deo štanda partnerske kompanije Raven Advisory, prikazujući dve ključne verzije svog drona IKA-20-M.

Prema rečima Miloša Petrašinovića, suvlasnika PR-DC, na sajmu je premijerno prikazana letelica IKA-20-M sa konfiguracijom za nošenje i upotrebu 12 mina kalibra 60 mm, što omogućava efikasnu podršku specijalnim jedinicama u operacijama na terenu. Takođe je predstavljena razvojna varijanta istog drona sa mogućnošću lansiranja raketa tipa ‘Hydra 70’, koja je još u fazi razvoja, ali je izazvala značajnu pažnju potencijalnih klijenata i posetilaca. Pored ovih modela, izloženi su i tzv. kamikaza dronovi, koji su, kao i IKA-20-M, privukli interesovanje stručne javnosti.

Sajam SOF Week smatra se jednim od najvažnijih događaja za promociju dronova i specijalizovanih vojnih tehnologija, jer okuplja vodeće svetske kompanije iz sektora, uključujući BAE, Sig Sauer, IAI, Elbit i AimLock. Ovi proizvođači razvijaju bespilotne letelice sposobne za ispuštanje bombi, lansiranje raketa, kao i upotrebu pušaka ili mitraljeza, čime se dodatno povećava konkurencija na tržištu.

Petrašinović ističe da je prisustvo na ovom sajmu prilika za srpsku kompaniju da direktno uporedi svoje proizvode sa asortimanom renomiranih svetskih proizvođača, kao i da uspostavi kontakte sa potencijalnim kupcima iz sektora specijalnih jedinica. “Ovog puta smo izložili i letelice IKA-20-M sa 12 mina kalibra 60 mm, kao i varijantu sa raketama ‘Hydra 70’, koja je trenutno u razvoju. Pored toga, predstavljeni su i kamikaza dronovi koji su, kao i dronovi IKA-20-M, privukli veliku pažnju posetilaca sajma”, izjavio je Petrašinović.

Učešće PR-DC na SOF Week-u potvrđuje poziciju srpske odbrambene industrije na međunarodnoj sceni, sa naglaskom na inovacije u segmentu bespilotnih letelica i prilagođavanje potrebama specijalnih vojnih snaga. Kompanija nastavlja razvoj novih varijanti naoružanja i uspostavljanje partnerstava sa globalnim akterima, što može doprineti povećanju izvoza i tehnološkoj prepoznatljivosti Srbije u ovom sektoru.

Pročitaj još

Domaće

Evropska komisija prognozira rast BDP-a Srbije od 2,8 odsto u 2026. godini

Fiskalni deficit na 3,2 odsto, javni dug raste na 45 odsto BDP-a, dok su strane investicije prepolovljene

Published

on

By

Fiskalni deficit na 3,2 odsto, javni dug raste na 45 odsto BDP-a, dok su strane investicije prepolovljene

Evropska komisija je u svom Prolećnom izveštaju saopštila da se srpska ekonomija suočava sa usporenim rastom, prognozirajući da će bruto domaći proizvod (BDP) Srbije porasti za 2,8 odsto u 2026. godini. U 2025. godini rast je iznosio 2 odsto, što je pad u odnosu na 3,9 odsto iz 2024. godine, a Komisija navodi da bi povratak na taj nivo mogao uslediti tek uz značajan rast domaće tražnje, velikih javnih investicija vezanih za specijalizovanu izložbu EXPO, kao i porasta plata i penzija.

Prema Prolećnim ekonomskim prognozama, fiskalni deficit Srbije će privremeno porasti iznad ciljane granice od 3 odsto i dostići 3,2 odsto u 2026. godini, što se objašnjava smanjenjem akciza na gorivo kao odgovorom na rast cena nafte izazvanih ratom na Bliskom istoku. Istovremeno, javni dug će blago porasti na 45 odsto BDP-a.

Evropska komisija ističe da je rast Srbije u 2025. godini usporen zbog smanjenih investicija i manje privatne potrošnje, kao i zbog stalne političke nestabilnosti i negativnog doprinosa neto izvoza. Direktne strane investicije su, prema navodima Komisije, u neto iznosu prepolovljene u odnosu na 2024. godinu.

Ova procena EK je nešto optimističnija u odnosu na najnoviju prognozu Svetske banke, koja za 2026. godinu očekuje rast od 2,7 odsto. Kratkoročni indikatori EK upućuju na neujednačen početak godine – indikator ekonomskog raspoloženja u prvom kvartalu pokazuje trend poboljšanja, iako je ispod dugoročnog proseka, dok industrijska proizvodnja pada u većini podsektora, osim auto-industrije.

Javne investicije koje su podbacile u 2025. godini, sada dobijaju zamah zahvaljujući završetku priprema za izložbu EXPO 2027 u Beogradu i investicionom programu “Skok u budućnost – Srbija 2027”. Analitičari Evropske komisije navode: “Izgledi za rast su pozitivni, ali postoje rizici koji mogu ugroziti srednjeročni rast, poput kontinuirane političke nestabilnosti i smanjenja direktnih stranih investicija, kao i brzog rasta plata koji dodatno smanjuje konkurentsku prednost privrede.”

Na regionalnom nivou, veći rast od Srbije u 2026. godini očekuje se u Albaniji (3,3 odsto) i Severnoj Makedoniji (3,2 odsto), dok će Crna Gora imati isti rast kao Srbija (2,8 odsto), a Bosna i Hercegovina slabijih 1,8 odsto.

Za Evropsku uniju u 2026. godini Komisija prognozira usporavanje ekonomske aktivnosti — BDP Unije će porasti za 1,1 odsto (u odnosu na 1,5 odsto u 2025.), što je za 0,3 procentna poena manje nego u Jesenjim prognozama, dok je za sledeću godinu prognoziran rast od 1,4 odsto.

Pročitaj još

Domaće

Strani investitori najavili 548 projekata u Nemačkoj, pad od 10 odsto

U 2025. godini broj najavljenih investicija pao na najniži nivo od 2009, Nemačka treća u Evropi po broju projekata

Published

on

By

U 2025. godini broj najavljenih investicija pao na najniži nivo od 2009, Nemačka treća u Evropi po broju projekata

Strane kompanije su tokom 2025. godine najavile ukupno 548 novih investicionih projekata u Nemačkoj, što predstavlja pad od 10 odsto u odnosu na 2024. godinu, prema izveštaju revizorske kuće EY. Ovo je najniži broj projekata od 2009. godine, a EY prati ove podatke od 2006. godine.

U analizi se navodi da su u broj investicija uključeni projekti koji podrazumevaju otvaranje novih lokacija i radnih mesta, dok vrednost samih ulaganja nije precizirana. Po broju investicionih projekata, Nemačka se 2025. godine našla na trećem mestu u Evropi, iza Francuske sa 852 projekta i Velike Britanije sa 730 projekata. U Francuskoj i Velikoj Britaniji pad broja projekata bio je izraženiji nego u Nemačkoj.

Na evropskom nivou, strane kompanije su najavile ukupno 5.026 novih investicionih projekata ili proširenja postojećih, što je sedam odsto manje u odnosu na prethodnu godinu. Među investitorima se nalaze američke, kineske, ali i evropske kompanije koje ulažu u druge evropske države.

Prema rečima Henrika Alersa, šefa EY za Nemačku, ova zemlja zaostaje za konkurentskim evropskim lokacijama kada je reč o reformama poput digitalizacije uprave i pojednostavljenja poreskog sistema. “Porezi u Nemačkoj su veliki, radna snaga i energija su skupe, a birokratija zahtevna. Sve to odvraća investitore”, izjavio je Alers.

On je upozorio da se reputacija Nemačke kao države koja nije sposobna za reforme proširila u svetu, što negativno utiče na njen dugogodišnji imidž snažne i kvalitetne lokacije za ulaganje. Alers je naglasio da su hitne reforme neophodne kako bi se povratila konkurentnost Nemačke na globalnom tržištu.

Pročitaj još

U Trendu