Connect with us

Domaće

Srpski voćari očekuju rod od 1,35 miliona tona, trešnje i kajsije na rekordnom nivou

Očekuje se preko 40.000 tona kajsije i 25.000 tona trešnje, pad cena moguć uz visoke troškove proizvodnje

Published

on

ga59a305875edc4dfa1606887122961cfa62350d7fdb4c98decd41f44962fd32b3ae372d6a5c0e64c380505e4bc7d3a2344d6f52e0fb62cfbb40429ebce818f2e_1280

Očekuje se preko 40.000 tona kajsije i 25.000 tona trešnje, pad cena moguć uz visoke troškove proizvodnje

Voćarska sezona u Srbiji donosi optimizam nakon tri godine suše i mraza, pri čemu stručnjaci procenjuju da bi ukupna berba mogla da dostigne oko 1,35 miliona tona voća u 2026. godini. Posebno visok prinos očekuje se kod kajsije, sa više od 40.000 tona, i trešnje, sa preko 25.000 tona, što predstavlja rekord na domaćem tržištu.

Prema rečima proizvođača iz Ritopeka, prošle godine rod trešnje nije dostigao ni 30 odsto ovogodišnjeg nivoa, dok je tadašnja cena bila povoljna za one koji su imali roda. “Kad bi ove godine prosečna cena bila bar oko 350 dinara, to bi za nas bila odlična cena”, navodi Zlatko Ignjatović, voćar iz Ritopeka.

Iako je deo voćnjaka bio izložen mrazu tokom prvomajskih praznika, očekuje se dobar rod i kod višnje i jabuke, kao i kod drugih voćnih kultura. Profesor dr Zoran Keserović sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu ističe: “Kod kajsije možemo očekivati preko 40.000 tona, a kod trešnje preko 25.000 tona, tako da je reč o rekordu – to su brojke koje očekujemo. Jedino iznenađenje koje bi moglo da se desi jeste pojava grada, ali to je faktor koji ne utiče toliko kao pozni prolećni mrazevi.” Keserović ocenjuje da će dobar rod verovatno oboriti maloprodajnu cenu voća, dok će trešnje, borovnice i maline najvišeg kvaliteta zadržati visoke cene.

U Institutu za voćarstvo u Čačku upozoravaju na nesklad između rasta prinosa i zarade proizvođača. Aleksandar Leposavić iz Instituta navodi: “Nažalost, proizvođači najmanje zarađuju. To je opomena, odnosno signal za inspekcije da vide sa otkupljivačima, preprodavcima i prerađivačima. Očigledno postoji nesklad, jer kupci često plaćaju znatno višu, pa i nerealnu cenu koja ne odražava stvarno stanje ponude i potražnje.”

Kada je reč o ostalim voćnim vrstama, očekuje se oko 45.000 tona maline, što je manje od prosečnih 65.000 tona, ali znatno više od prošlogodišnjih 18.000 tona. U proizvodnji šljive očekuje se oko 300.000 tona, što je tri puta više nego prethodne godine.

Iako povećanje ponude može dovesti do pada cena na tržištu, proizvođači se suočavaju sa visokim troškovima repromaterijala i energenata, što utiče na njihovu zaradu. Voće najvišeg kvaliteta zadržaće visoku cenu, dok će potrošači imati koristi od povećane dostupnosti i potencijalnog sniženja cena određenih sorti.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Unitree Robotics predstavio prvog robota monaha visokog 120 centimetara u Južnoj Koreji

Humanoidni robot Gabi uz pomoć veštačke inteligencije postao član Jogye reda, uz pet pravila ponašanja

Published

on

By

Humanoidni robot Gabi uz pomoć veštačke inteligencije postao član Jogye reda, uz pet pravila ponašanja

Humanoidni robot Gabi, visok 120 centimetara, postao je prvi robot koji je položio verske zavete u Južnoj Koreji, pridruživši se Jogye redu, glavnoj grani korejskog budizma iz zen tradicije. Ovaj robot je razvijen od strane kineske kompanije Unitree Robotics, a ceremonija zamonašivanja održana je uz posebna prilagođavanja s obzirom na Gabijevu robotsku prirodu.

Tokom ceremonije, Gabi je obukao ceremonijalnu odoru, crne cipele, svetle rukavice i ogrlicu od molitvenih perli, te je predvodio procesiju monaha u dvorište hrama. Umesto tradicionalnog rituala „yeonbi“, u kojem novi monasi dobijaju opekotine od tamjana, Gabiju je na ruku zalepljena nalepnica festivala lotosovih lampiona kao simbol posvećenosti.

Korišćenjem veštačke inteligencije, za Gabija je definisano pet pravila ponašanja: zaštita života, izbegavanje nanošenja štete drugim mašinama i imovini, poštovanje ljudskog autoriteta, poštenje i umereno korišćenje energije.

Vest o zamonašivanju ovog humanoidnog robota izazvala je podeljene reakcije u svetu – dok deo javnosti pozdravlja modernizaciju religijskih institucija, drugi smatraju da je u pitanju marketinški potez i privlačenje pažnje. Očekuje se da će uvođenje robota u monaški život uticati na promene u tradicionalnim verskim zajednicama, ali i pokrenuti diskusije o ulozi tehnologije u religiji.

Pročitaj još

Domaće

Stejt department uvodi oduzimanje pasoša zbog duga od 2.500 dolara na alimentaciji

Američki građani sa iznosom duga većim od 2.500 dolara gube pravo na pasoš, mera na snazi od 1996. godine ali retko primenjivana

Published

on

By

Američki građani sa iznosom duga većim od 2.500 dolara gube pravo na pasoš, mera na snazi od 1996. godine ali retko primenjivana

Američki Stejt department najavio je da će početi sa oduzimanjem pasoša građanima Sjedinjenih Američkih Država koji duguju više od 2.500 dolara na ime alimentacije za decu. Prema zvaničnom saopštenju, nova mera usmerena je na roditelje sa značajnim nepodmirenim obavezama, a cilj je jačanje poštovanja američkih zakona i zaštita interesa porodica.

Građani sa dugom većim od 2.500 dolara (oko 273.000 dinara) savetovani su da u dogovoru sa nadležnim državnim agencijama isplate zaostale iznose kako bi izbegli gubitak putne isprave. U slučaju da im pasoš bude oduzet, ne mogu ga koristiti za putovanja, niti mogu podneti zahtev za novi dokument dok dug za alimentaciju ne bude potpuno izmiren.

Mera se oslanja na savezni zakon iz 1996. godine, ali do sada nije bila široko primenjivana. Ministarstvo ističe: „Ova mera podržava dobrobit američke dece kroz stvarne posledice za neplaćanje alimentacije, u skladu sa postojećim saveznim zakonom.“

Do sada je praksa bila da se pasoš uglavnom oduzima pri pokušaju obnavljanja dokumenta, ali nova politika uključuje proaktivnu saradnju Stejt departmenta i Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, sa ciljem identifikacije dužnika i povlačenja njihovih pasoša.

Iako nije preciziran tačan datum početka sprovođenja, prema izvorima Associated Press-a, mera može stupiti na snagu već danas. Američki državljani kojima je pasoš oduzet dok borave u inostranstvu moći će u ambasadama ili konzulatima da dobiju hitni putni dokument za povratak u zemlju.

Pročitaj još

Domaće

MOL Group beleži dobit od 212 miliona dolara u prvom kvartalu 2026. godine

Investicija od 700 miliona evra u INA-ino postrojenje i rast prodaje ne-gorivnog segmenta za oko 5 odsto

Published

on

By

Investicija od 700 miliona evra u INA-ino postrojenje i rast prodaje ne-gorivnog segmenta za oko 5 odsto

MOL Group je u prvom kvartalu 2026. godine ostvarila dobit pre oporezivanja od 212 miliona američkih dolara, saopštila je kompanija. Na rezultate su pozitivno uticale više cene ugljovodonika, dok su volatilnost u snabdevanju sirovom naftom i efekti kontrole cena delimično umanjili dobitak. Najznačajniji događaj kvartala bilo je puštanje u rad INA-ine jedinice za odloženo koksovanje u Rijeci, vredne 700 miliona evra.

Predsednik i generalni direktor MOL Group, Žolt Hernadi, izjavio je: „Geopolitičke neizvesnosti, izazovi u pogledu sigurnosti snabdevanja i državne intervencije koje su obeležile prošlu godinu dodatno su se intenzivirali u prvom kvartalu. Sukob u Iranu, prekid rada naftovoda Družba i regulacija cena širom regiona testirali su našu otpornost. Imajući sve to u vidu, izuzetno sam ponosan na rezultate MOL Group i činjenicu da smo, uprkos svim izazovima, završili snažan kvartal. To je u velikoj meri rezultat našeg internog učinka, kao i otpornog i integrisanog poslovnog modela.“

Upstream segment kompanije beležio je rast zahvaljujući višim cenama sirove nafte i gasa, iako je kvartalna proizvodnja smanjena na 95,5 hiljada barela ekvivalenta nafte dnevno, unutar planiranih smernica od 95–97 mboepd. Smanjenje proizvodnje posledica je sukoba u Iranu, ali je delimično nadoknađeno većim nivoima proizvodnje u Kazahstanu i ukidanjem ograničenja u Pakistanu. U ovom periodu zabeleženo je i otkriće gasa na bušotini Bilitang 1 u Pakistanu, gde MOL ima udeo od 8 odsto, širenje portfolija u Hrvatskoj i dobijanje dozvole za istraživanje u Libiji.

Downstream segment je zabeležio pad na godišnjem nivou zbog pritiska na obim poslovanja i marže. Prerada sirove nafte je bila niža zbog požara u Rafineriji Dunav u oktobru 2025. i prekida naftovoda Družba 27. januara 2026. godine. U skladu s tim, i prodaja derivata je opala. Posebno je istaknuta investicija od 700 miliona evra u Rafineriji Rijeka, koja predstavlja najveću industrijsku investiciju u istoriji Hrvatske. Petrohemijsko poslovanje je ostalo negativno zbog nestašice sirovina i niskih marži.

Segment potrošačkih usluga je imao koristi od slabljenja američkog dolara i rasta ne-gorivnog segmenta za oko 5 odsto, dok su marže na gorivo bile niže usled kontrole cena od marta na većini tržišta. Cirkularna ekonomija je ostvarila pozitivan rezultat zbog nižih troškova prikupljanja otpada, a aktivnost kroz DRS sistem ostala je stabilna.

Gas Midstream segment je ostvario bolje rezultate na godišnjem nivou zahvaljujući povećanoj potražnji za transportom gasa i povoljnim kursnim razlikama. Kompanija planira nastavak strategije diverzifikacije, sa ulaganjima od 500 miliona dolara u razvoj južnog pravca snabdevanja i dodatnih 180 miliona dolara u povezivanje rafinerija u Mađarskoj i Slovačkoj, što će omogućiti veću fleksibilnost i integraciju poslovanja.

Pročitaj još

U Trendu