Connect with us

Domaće

Srpski IT sektor pod pritiskom: troškovi usklađivanja sa EU zakonom dostižu desetine hiljada evra

Startapi sa pet zaposlenih suočeni sa administrativnim zahtevima i visokim izdacima, što preti gašenjem projekata ili selidbom

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Innovalabs

Startapi sa pet zaposlenih suočeni sa administrativnim zahtevima i visokim izdacima, što preti gašenjem projekata ili selidbom

Srpski IT sektor suočava se sa ozbiljnim izazovima zbog planiranog usvajanja evropskog Zakona o veštačkoj inteligenciji (AI Act), nakon što je Zakon o zaštiti podataka o ličnosti (ZZPL) iz 2018. godine izazvao sistemske probleme zbog bukvalnog prepisivanja evropskih pravila. Zakon, koji se primenjuje od avgusta 2019. godine, doneo je domaćoj privredi strah od milionskih kazni i značajne administrativne troškove, dok su institucije nastavile sa prekomernim prikupljanjem podataka uprkos novim regulativama.

Sada se očekuje da bi nova evropska regulativa mogla dovesti do značajnih finansijskih opterećenja za domaće firme. Mali IT timovi u Nišu, Novom Sadu ili Beogradu, koji razvijaju AI alate, morali bi da izdvoje desetine hiljada evra za angažovanje pravnih stručnjaka, plaćanje eksternih revizija i dobijanje međunarodnih sertifikata kako bi ispunili zahteve za visokorizične AI sisteme. Ovakvi troškovi su za srpske startape nepodnošljivi, zbog čega je moguć scenario gašenja inovativnih projekata ili selidbe u zemlje poput SAD, Singapura ili Velike Britanije, koje imaju manje rigidne propise.

Evropska unija može sebi da priušti skupe regulatorne zahteve zahvaljujući velikim fondovima i tržištu, dok je srpski IT sektor orijentisan na fleksibilnost i agilnost. Prepisivanje evropskog modela usporava digitalizaciju i ograničava razvoj domaćih rešenja, posebno zbog nedostatka kvalitetnih podataka za srpski jezik. Novi propisi zahtevaju potpunu nepristrasnost i tačnost podataka, što lokalnim kompanijama praktično onemogućava konkurenciju na tržištu.

Dodatno, evropski standardi štite monopole velikih država, dok zemlje poput Srbije postaju zavisne od uvoza softvera iz EU i SAD. Kompanije koje budu poštovale sve regulative biće finansijski opterećene, dok će deo tržišta nastaviti da posluje izvan zakonskih okvira. Potreba za tehnički obučenim inspekcijama dodatno opterećuje domaću administraciju, koja nema resurse kao evropske institucije.

Analitičari upozoravaju da slepo preuzimanje evropskih zakona dovodi do institucionalne nemoći i nejednakih uslova za poslovanje. Izazovi iz prethodnog perioda sa ZZPL-om, poput pravnog vakuuma i nedostatka ekonomske prinude prema globalnim kompanijama, pokazuju da je neophodno prilagoditi regulativu lokalnom kontekstu kako bi se zaštitila domaća privreda i omogućio razvoj inovacija.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Trgovci ograničeni na rokove od 30 i 60 dana za plaćanje dobavljačima

Nova pravila zabranjuju otkazivanje porudžbina za kvarljive proizvode u roku kraćem od 30 dana, uz strogu kontrolu dodatnih troškova

Published

on

By

Nova pravila zabranjuju otkazivanje porudžbina za kvarljive proizvode u roku kraćem od 30 dana, uz strogu kontrolu dodatnih troškova

Komisija za zaštitu konkurencije donela je nova pravila koja striktno uređuju trgovačke prakse u lancu snabdevanja poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima, saopšteno je 1. jula 2026. godine. Ključne novine odnose se na ograničenje roka plaćanja dobavljačima na 30 dana za kvarljive proizvode i maksimalno 60 dana za ostale, bez mogućnosti produženja ovih rokova čak i uz saglasnost dobavljača.

Prema objavljenom Uputstvu, svi rokovi za plaćanje moraju biti poštovani bez izuzetka, a trgovcima je zabranjeno da otkazuju narudžbine kvarljivih proizvoda manje od 30 dana pre ugovorene isporuke, osim u slučaju više sile. Komisija će, čak i kada je otkazivanje izvršeno na vreme, procenjivati da li je dobavljač imao realnu mogućnost da proda robu drugom kupcu ili je izložen prekomernom tržišnom riziku.

Pravila preciziraju da trgovci ne mogu jednostrano menjati rokove isporuke, količine, cenu ili način plaćanja bez izričite pisane saglasnosti dobavljača. Pristanak dat pod pritiskom ili iz straha od gubitka saradnje neće biti priznat kao dobrovoljan. Na tzv. „crnu listu“ stavljene su i prakse kao što su zahtevi prema dobavljačima da finansiraju proširenje prodajne mreže, snose troškove dodatnih kontrola kvaliteta za ispravne proizvode, plaćaju robu koja je propala u vlasništvu kupca ili prihvate prenos dugova na treća lica.

Takođe, trgovci su obavezni da na zahtev dobavljača ugovor potvrde u pisanom obliku, a kao validna dokumentacija priznaje se i elektronska komunikacija u kojoj su jasno naznačeni cena, količina i rokovi plaćanja.

Na „sivoj listi“ nalaze se prakse dozvoljene pod posebnim uslovima: vraćanje neprodate robe, naplata skladištenja, naknada za ulistavanje proizvoda, promotivne aktivnosti i prenošenje troškova akcija na dobavljače. U svim ovim slučajevima trgovac mora dokazati da je usluga zaista pružena, da je dobavljač zahtevao ili prihvatio trošak i da je naknada srazmerna stvarnim troškovima.

Precizirani su i kriterijumi za značajno smanjenje narudžbina – smanjenje veće od 20% u odnosu na prosečne mesečne narudžbine ili ugovorene količine smatraće se relevantnim ukoliko ozbiljno utiče na planiranje proizvodnje ili dovodi do viška zaliha kod dobavljača.

Posebno je istaknuta zabrana komercijalne odmazde, što uključuje svaki oblik pritiska ili kažnjavanja dobavljača zbog korišćenja zakonskih prava ili odbijanja nepoštenih uslova. To uključuje uklanjanje proizvoda iz asortimana, smanjenje narudžbina, odlaganje prijema robe ili uskraćivanje marketinške podrške.

Komisija će u svakom pojedinačnom slučaju uzimati u obzir sve relevantne okolnosti, uključujući sadržaj ugovora, poslovnu dokumentaciju i ponašanje ugovornih strana. Nova pravila stupaju na snagu osmog dana od objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije“.

Pročitaj još

Domaće

Hajneken Srbija menja rukovodstvo u prodaji i lancu snabdevanja za jačanje poslovanja

Aleksandar Antić preuzima sektor prodaje, a Dejan Josić lanac snabdevanja – nastavak unapređenja operacija u Novom Sadu i Zaječaru

Published

on

By

Aleksandar Antić preuzima sektor prodaje, a Dejan Josić lanac snabdevanja – nastavak unapređenja operacija u Novom Sadu i Zaječaru

Pivarska kompanija Hajneken Srbija sprovela je kadrovske promene na čelu dva ključna poslovna sektora, imenovavši Aleksandra Antića za direktora prodaje, dok je Dejan Josić postavljen za direktora lanca snabdevanja, saopštila je kompanija 1. jula 2026. godine. Ove promene deo su kontinuiranih napora kompanije da unapredi prodajne rezultate i efikasnost operacija u Srbiji.

Na svojoj novoj poziciji, Aleksandar Antić biće odgovoran za dalji razvoj prodajnih kanala i partnerstva sa ključnim kupcima, sa posebnim akcentom na jačanje timskih kapaciteta i održivi rast poslovanja. Antić je deo Hajneken tima od 2013. godine, gde je tokom karijere obavljao niz važnih funkcija u prodaji i trade marketingu. Na prethodnoj poziciji bio je nacionalni menadžer ključnih kupaca i ostvario je zapažene rezultate u razvoju tržišta i saradnji sa partnerima.

Dejan Josić, koji je u kompaniji gotovo deceniju i ima više od 15 godina iskustva u proizvodnji, logistici i upravljanju lancem snabdevanja, preuzeo je rukovođenje organizacijom nabavke i operacijama (supply chain) u Srbiji. Pre imenovanja, Josić je uspešno vodio pivaru u Novom Sadu gde je imao ključnu ulogu u unapređenju operativne izvrsnosti, bezbednosti na radu, kvaliteta proizvoda i razvoju zaposlenih.

Ova imenovanja, kako je saopšteno iz Hajnekena, predstavljaju deo profesionalnog razvoja lidera kompanije i važan korak u daljem jačanju timova i ukupne organizacione strukture. U fokusu su dalja realizacija Heineken EverGreen ciljeva, sa posebnim naglaskom na kvalitet i bezbednost u pivarama u Novom Sadu i Zaječaru.

Hajneken Srbija nastavlja da ulaže u razvoj prodajnih i operativnih kapaciteta na tržištu, što je deo šire strategije kompanije za održiv rast i jačanje konkurentnosti u sektoru pivarstva. Ove kadrovske promene imaju za cilj stabilizaciju i povećanje prodajnih rezultata, kao i poboljšanje procesa snabdevanja i logistike.

Kompanija navodi da su promene deo dugoročnog plana profesionalnog razvoja kadrova i unapređenja poslovanja, sa posebnim fokusom na realizaciju strateških ciljeva i održivost. Nema dodatnih komentara ili najava konkretnih finansijskih pokazatelja ili investicija u ovom saopštenju.

Pročitaj još

Domaće

MGSI pokreće međunarodni tender za rehabilitaciju puteva vredan 33 milijarde dinara

Javna nabavka obuhvata četiri partije, rok za podnošenje ponuda je 14. avgust u 12 sati

Published

on

By

Javna nabavka obuhvata četiri partije, rok za podnošenje ponuda je 14. avgust u 12 sati

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture (MGSI) raspisalo je međunarodni tender za rehabilitaciju lokalnih puteva u Srbiji, sa ukupnom procenjenom vrednošću radova od 33 milijarde dinara, kako je objavljeno na Portalu javnih nabavki. Rok za podnošenje ponuda ističe 14. avgusta u 12 sati, a predviđeno je zaključivanje okvirnih sporazuma sa više privrednih subjekata.

Ova javna nabavka podeljena je na četiri partije, pokrivajući rehabilitaciju puteva u severnoj, istočnoj, južnoj i zapadnoj Srbiji. Cilj je angažovanje više izvođača kako bi se obezbedila brža i efikasnija realizacija infrastrukturnih radova širom zemlje.

MGSI je naglasilo da su ovakvi infrastrukturni poduhvati ključni za ravnomeran razvoj svih regiona i unapređenje saobraćajne povezanosti. Tenderom se otvara mogućnost učešća domaćih i međunarodnih kompanija koje ispunjavaju uslove iz konkursne dokumentacije.

Kako je objavljeno, svi zainteresovani ponuđači mogu podneti svoje ponude do 14. avgusta, do 12 časova. Detalji o kriterijumima i dokumentaciji dostupni su na Portalu javnih nabavki.

Očekuje se da će realizacija ovih radova doprineti poboljšanju kvaliteta lokalnih puteva i unapređenju bezbednosti u saobraćaju na teritoriji čitave Srbije.

Pročitaj još

U Trendu