Connect with us

Domaće

Putevi Srbije uvode kazne do 2.000.000 dinara za neplaćanje putarine TAG uređajem

Kazne za pravna lica od 500.000 do 2.000.000 dinara, za odgovorna lica do 100.000 dinara, primena od 1. jula

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / blickpixel

Kazne za pravna lica od 500.000 do 2.000.000 dinara, za odgovorna lica do 100.000 dinara, primena od 1. jula

Putevi Srbije počeli su danas sa primenom novčanih kazni za vlasnike i korisnike vozila 4. kategorije koji ne plaćaju putarinu elektronski, korišćenjem TAG uređaja, u skladu sa Zakonom o naknadama za korišćenje javnih dobara (član 198. stav 13). Obaveza primene TAG uređaja za teretna vozila uvedena je 1. januara ove godine, a primena je odložena radi prelaznog perioda i tehničke podrške korisnicima.

Za nepoštovanje zakona, predviđene su novčane kazne u iznosu od 500.000 do 2.000.000 dinara za pravna lica, dok odgovorno lice u pravnom licu može biti kažnjeno sa 10.000 do 100.000 dinara. Za preduzetnike je predviđena kazna u rasponu od 10.000 do 500.000 dinara, a za fizička lica od 5.000 do 50.000 dinara.

Kako je saopšteno, jedini redovan način plaćanja putarine za vozila 4. kategorije u bezbarijernom (MLFF) sistemu naplate na deonici Obilaznice oko Beograda je registracija TAG uređaja na web platformu Toll4All. Svi koji putarinu ne plate putem registrovanog TAG uređaja na Toll4All, već koriste pripejd ili postpejd TAG uređaj, dobiće račun za naknadnu naplatu putarine sa dodatnim troškovima vanrednog postupka.

Dodatne informacije i tehnička podrška dostupni su korisnicima putem Korisničkog centra Puteva Srbije i platforme Toll4All.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

MOL dobio produženu licencu za pregovore o kupovini 56,15 odsto udela u NIS-u do 31. jula 2026.

Američka Kancelarija za kontrolu strane imovine omogućila nastavak pregovora, uslov za dogovor o prodaji ruskog udela u NIS-u

Published

on

By

Američka Kancelarija za kontrolu strane imovine omogućila nastavak pregovora, uslov za dogovor o prodaji ruskog udela u NIS-u

Mađarska naftna i gasna kompanija MOL saopštila je da je dobila produženu licencu američke Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) pri Ministarstvu finansija SAD, kojom joj je omogućeno da do 31. jula 2026. godine nastavi pregovore sa Gaspromom o kupovini većinskog vlasničkog udela u Naftnoj industriji Srbije (NIS). U saopštenju MOL-a navodi se da je zvanično odobrenje OFAC-a produžilo dozvolu za nastavak pregovora o preuzimanju većinskog udela u NIS-u, dok američke sankcije i dalje važe za rusko vlasništvo u toj kompaniji.

OFAK je prethodno produžio operativnu licencu i Naftnoj industriji Srbije za još 30 dana, što omogućava nastavak funkcionisanja kompanije pod aktuelnim uslovima. Proces prodaje ruskog udela u NIS-u traje već skoro 18 meseci, tokom kojih je američki OFAC uvodio i ukidao sankcije prema ovoj srpskoj kompaniji.

MOL je takođe naveo da je uspešno završio pregovore sa Vladom Srbije o akcionarskom sporazumu za sticanje većinskog udela u NIS-u. Pregovori sa prodavcem, Gaspromom, i nadležnim institucijama i dalje traju kako bi se finalizovala transakcija. Ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da su Srbija i MOL zatvorili sva otvorena pitanja i postigli kompromis oko ugovora akcionara, koji se odnosi na otkup većinskog udela u NIS-u pod američkim sankcijama.

Ako Gaspromnjeft postigne dogovor sa MOL-om o prodaji 56,15 odsto udela u NIS-u, a američka Kancelarija za kontrolu strane imovine odobri transakciju, država Srbija planira da otkupi dodatnih pet odsto akcija u NIS-u. Time bi Srbija stekla dodatna prava u vezi sa donošenjem ili blokiranjem važnih odluka u kompaniji. Ministarka je istakla da je dogovoreno da Rafinerija u Pančevu nastavi da radi sa najmanje istim prosečnim godišnjim kapacitetima kao u poslednje četiri godine pre uvođenja američkih sankcija, čime će biti zadovoljena potražnja domaćeg tržišta naftnih derivata.

Pročitaj još

Domaće

Bugarska obnovila snabdevanje rafinerije Lukoil Neftohim Burgas sirovom naftom od 1. jula

Dogovor sa kompanijom Litasko omogućava nastavak punog snabdevanja, što je ključno za energetsku bezbednost i distributivni lanac u regionu jugoistočne Evrope

Published

on

By

Dogovor sa kompanijom Litasko omogućava nastavak punog snabdevanja, što je ključno za energetsku bezbednost i distributivni lanac u regionu jugoistočne Evrope

Vlada Bugarske postigla je sporazum sa švajcarskom kompanijom Litasko o obnovi punog snabdevanja sirovom naftom za rafineriju Lukoil Neftohim Burgas, počev od 1. jula. Prema navodima bugarske vlade, ovaj dogovor od izuzetnog je značaja za energetsku bezbednost zemlje, s obzirom na to da rafinerija ima ključnu ulogu u proizvodnji i distribuciji naftnih derivata na bugarskom i regionalnom tržištu.

Informacija je objavljena tokom vanrednog brifinga u Savetu ministara, nakon sastanka bugarskog premijera Rumena Radeva sa predstavnicima kompanija Litasko i Lukoil. Potpredsednica Litaska, Ina Darijus, potvrdila je da je kompanija zvanično ukinula ograničenja koja je prethodno uveo švajcarski sud. Darijus je istakla da su razgovori sa bugarskom vladom bili otvoreni i konstruktivni, kao i da Litasko traži dugoročno rešenje koje će štititi poslovne interese, ali i podržati energetski sektor Bugarske.

Sporazum dolazi u trenutku kada je rafinerija pod pojačanim nadzorom bugarske države, nakon što su američke sankcije ruskom Lukoilu dovele do izmena u upravljanju kompanijom i iniciranja procesa prodaje njenih bugarskih aktiva. Bugarski zvaničnici ocenjuju da je nastavak snabdevanja neophodan za stabilnost tržišta derivata i normalno funkcionisanje energetskog sektora u jugoistočnoj Evropi.

Pročitaj još

Domaće

Ford ponovo angažovao stotine inženjera, IBM automatizovao 94 odsto HR zahteva

Kompanije preispituju otpuštanja zbog AI, 39 odsto lidera smanjilo broj zaposlenih dok je 55 odsto priznalo greške

Published

on

By

Kompanije preispituju otpuštanja zbog AI, 39 odsto lidera smanjilo broj zaposlenih dok je 55 odsto priznalo greške

Američka automobilska kompanija Ford odlučila je da ponovo angažuje stotine iskusnih inženjera nakon što automatizovani sistemi nisu uspeli da otklone probleme sa kvalitetom, pokazuje najnovija ekonomska analiza. Ova odluka dolazi u trenutku kada brojni poslodavci revidiraju ranije poteze otpuštanja zaposlenih i prelaska na veštačku inteligenciju (AI), jer se pokazalo da AI ne može u potpunosti da zameni ljudsko iskustvo u svim segmentima.

Fordov potpredsednik za inženjering hardvera vozila, Čarls Pun, izjavio je da je veštačka inteligencija „fantastičan alat“, ali da njeni rezultati zavise od kvaliteta podataka na kojima je obučena. Sličan zaokret napravile su i Komonvelt banka Australije (CBA) i tehnološka kompanija IBM. CBA je prošle godine otpustila više od 40 radnika iz korisničke službe, zamenivši ih AI glasovnim botom. Međutim, sistem nije uspeo da odgovori na potrebe korisnika, što je dovelo do povećanja broja poziva i povratka na prethodni model rada. Australijski sindikat zaposlenih u finansijskom sektoru ocenio je vraćanje radnih mesta kao „veliku pobedu“, dok je banka priznala da nije dovoljno razmotrila sve poslovne aspekte pri donošenju odluke o otpuštanju.

IBM je zamenio svoje HR funkcije veštačkom inteligencijom koja je obrađivala oko 94 odsto rutinskih zahteva, ali nije bila u stanju da reši preostalih 6 odsto koji su uključivali etičke dileme. Kompanija je nakon toga najavila da će u 2026. godini utrostručiti zapošljavanje pripravnika u svim poslovnim jedinicama u Sjedinjenim Američkim Državama. Direktorka ljudskih resursa IBM-a, Nikl LaMoreo, ocenila je da bi bez ulaganja u nove generacije zaposlenih kompanija za nekoliko godina mogla da ostane bez potrebnog kadrovskog potencijala.

Prema izveštaju softverske kompanije Orgvue, 39 odsto poslovnih lidera otpustilo je zaposlene zbog uvođenja veštačke inteligencije, dok je 55 odsto priznalo da su pojedine odluke o otpuštanjima bile pogrešne. Analitičari upozoravaju da smanjenje broja zaposlenih uz istovremenu primenu AI ne mora nužno da vodi ka rastu poslovanja, posebno ako se ne ulaže u obuku i razvoj kadrova. „Primetno je da su među kompanijama koje promovišu automatizaciju, mnoge kasnije zažalile zbog otpuštanja, pošto su smanjile broj ljudi potrebnih za nadgledanje veštačke inteligencije“, navodi se u izveštaju kompanije Intuition Labs.

Džesika Žang, viša potpredsednica za Azijsko-pacifički region u kompaniji ADP, izjavila je: „Tamo gde su rezultati veštačke inteligencije nedosledni, netačni ili teški za primenu, kompanije često moraju ponovo da uvedu ljudski nadzor“. Kako navodi, to može dovesti do dupliranog napora, sporijeg donošenja odluka i smanjene produktivnosti.

Istraživanje koje je sprovela kompanija Robert Half pokazalo je da je 32 odsto američkih menadžera za zapošljavanje ukinulo radno mesto prvenstveno zbog veštačke inteligencije, a zatim ponovo zaposlilo radnika na istoj ili sličnoj poziciji.

Pročitaj još

U Trendu