Connect with us

Domaće

Srbija ostvarila rast BDP od tri odsto u prvom tromesečju, inflacija 3,1 odsto

Industrijska proizvodnja porasla 6,4 odsto u martu, robni izvoz povećan 15,4 odsto, budžetski deficit manji za 80,3 milijarde dinara

Published

on

g2032dd6c6cda0900b5476f168a1bf9d5d2701be2f94ea04a5efb8ba46b181d9387b56b17754546e7551583129b498bab38ba65291b4c3782484f0c21bb5b9953_1280

Industrijska proizvodnja porasla 6,4 odsto u martu, robni izvoz povećan 15,4 odsto, budžetski deficit manji za 80,3 milijarde dinara

Bruto domaći proizvod (BDP) Srbije u prvom tromesečju 2026. godine realno je porastao za tri odsto u odnosu na isti period prethodne godine, što prema podacima Evrostata predstavlja najbolji rezultat u Evropi, navodi se u izveštaju Makroekonomskih analiza i trendova (MAT). Ključni izvori rasta su segment ‘ostale’ usluge, neto porezi i trgovina, dok su građevinarstvo i industrija zabeležili pad.

U martu 2026. godine zabeležen je snažan oporavak industrijske proizvodnje, koja je međugodišnje porasla za 6,4 odsto, dok je prerađivački sektor imao rast od 8,4 odsto. Prema MAT-u, privremena normalizacija poslovanja Pančevačke rafinerije nafte, koja posluje u okviru Naftne industrije Srbije, imala je izrazito pozitivan uticaj na dinamiku prerađivačkog sektora.

Vrednost spoljnotrgovinske razmene nastavila je da raste u martu – robni izvoz povećan je za 15,4 odsto, uvoz za 6,3 odsto, dok je deficit u robnoj razmeni smanjen za 23,2 odsto. U periodu januar-mart 2026. pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 84,5 odsto, naspram 79,1 odsto godinu ranije. Budžetski deficit Srbije u prva tri meseca iznosio je 97,9 milijardi dinara, što je za 80,3 milijarde dinara bolji rezultat od planiranog za taj period.

Srbija je, prema evidenciji Evrostata, ostala u evropskom vrhu i po međugodišnjem rastu realnog prometa u trgovini na malo početkom 2026. godine. MAT navodi da je izuzetna međugodišnja ekspanzija u maloprodaji u martu bila posledica i baznog efekta prošlogodišnjih unutrašnjih političkih dešavanja i bojkota velikih trgovinskih lanaca.

U februaru i martu 2026. zabeležena je mesečna inflacija od po 0,5 odsto, dok je međugodišnja inflacija iznosila 2,5 odsto, odnosno 2,8 odsto. Inflacija se kretala u okviru cilja Narodne banke Srbije, na nivou nižem od tri odsto, a rast međugodišnje inflacije u martu bio je isključivo rezultat povećanja nebazne inflacije, usled prestanka važenja ograničenja marži u trgovini robom široke potrošnje.

Prema harmonizovanom indeksu potrošačkih cena, međugodišnja inflacija u Srbiji u martu iznosila je 3,1 odsto, dok je u Evropskoj uniji bila 2,8 odsto, a u evrozoni 2,6 odsto. Od 27 članica EU, veću međugodišnju inflaciju od Srbije imalo je 11 zemalja, među kojima su Rumunija sa devet odsto, Hrvatska sa 4,6 odsto i Litvanija sa 4,4 odsto. Smanjenje međugodišnje inflacije zabeleženo je samo u Sloveniji, Slovačkoj i Švedskoj.

U izveštaju se navodi da će u narednom periodu poseban izazov predstavljati kretanje cena energije, imajući u vidu krizu na svetskom tržištu izazvanu smanjenjem ponude nafte i naftnih derivata usled rata u Persijskom zalivu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Stejt department uvodi oduzimanje pasoša zbog duga od 2.500 dolara na alimentaciji

Američki građani sa iznosom duga većim od 2.500 dolara gube pravo na pasoš, mera na snazi od 1996. godine ali retko primenjivana

Published

on

By

Američki građani sa iznosom duga većim od 2.500 dolara gube pravo na pasoš, mera na snazi od 1996. godine ali retko primenjivana

Američki Stejt department najavio je da će početi sa oduzimanjem pasoša građanima Sjedinjenih Američkih Država koji duguju više od 2.500 dolara na ime alimentacije za decu. Prema zvaničnom saopštenju, nova mera usmerena je na roditelje sa značajnim nepodmirenim obavezama, a cilj je jačanje poštovanja američkih zakona i zaštita interesa porodica.

Građani sa dugom većim od 2.500 dolara (oko 273.000 dinara) savetovani su da u dogovoru sa nadležnim državnim agencijama isplate zaostale iznose kako bi izbegli gubitak putne isprave. U slučaju da im pasoš bude oduzet, ne mogu ga koristiti za putovanja, niti mogu podneti zahtev za novi dokument dok dug za alimentaciju ne bude potpuno izmiren.

Mera se oslanja na savezni zakon iz 1996. godine, ali do sada nije bila široko primenjivana. Ministarstvo ističe: „Ova mera podržava dobrobit američke dece kroz stvarne posledice za neplaćanje alimentacije, u skladu sa postojećim saveznim zakonom.“

Do sada je praksa bila da se pasoš uglavnom oduzima pri pokušaju obnavljanja dokumenta, ali nova politika uključuje proaktivnu saradnju Stejt departmenta i Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, sa ciljem identifikacije dužnika i povlačenja njihovih pasoša.

Iako nije preciziran tačan datum početka sprovođenja, prema izvorima Associated Press-a, mera može stupiti na snagu već danas. Američki državljani kojima je pasoš oduzet dok borave u inostranstvu moći će u ambasadama ili konzulatima da dobiju hitni putni dokument za povratak u zemlju.

Pročitaj još

Domaće

MOL Group beleži dobit od 212 miliona dolara u prvom kvartalu 2026. godine

Investicija od 700 miliona evra u INA-ino postrojenje i rast prodaje ne-gorivnog segmenta za oko 5 odsto

Published

on

By

Investicija od 700 miliona evra u INA-ino postrojenje i rast prodaje ne-gorivnog segmenta za oko 5 odsto

MOL Group je u prvom kvartalu 2026. godine ostvarila dobit pre oporezivanja od 212 miliona američkih dolara, saopštila je kompanija. Na rezultate su pozitivno uticale više cene ugljovodonika, dok su volatilnost u snabdevanju sirovom naftom i efekti kontrole cena delimično umanjili dobitak. Najznačajniji događaj kvartala bilo je puštanje u rad INA-ine jedinice za odloženo koksovanje u Rijeci, vredne 700 miliona evra.

Predsednik i generalni direktor MOL Group, Žolt Hernadi, izjavio je: „Geopolitičke neizvesnosti, izazovi u pogledu sigurnosti snabdevanja i državne intervencije koje su obeležile prošlu godinu dodatno su se intenzivirali u prvom kvartalu. Sukob u Iranu, prekid rada naftovoda Družba i regulacija cena širom regiona testirali su našu otpornost. Imajući sve to u vidu, izuzetno sam ponosan na rezultate MOL Group i činjenicu da smo, uprkos svim izazovima, završili snažan kvartal. To je u velikoj meri rezultat našeg internog učinka, kao i otpornog i integrisanog poslovnog modela.“

Upstream segment kompanije beležio je rast zahvaljujući višim cenama sirove nafte i gasa, iako je kvartalna proizvodnja smanjena na 95,5 hiljada barela ekvivalenta nafte dnevno, unutar planiranih smernica od 95–97 mboepd. Smanjenje proizvodnje posledica je sukoba u Iranu, ali je delimično nadoknađeno većim nivoima proizvodnje u Kazahstanu i ukidanjem ograničenja u Pakistanu. U ovom periodu zabeleženo je i otkriće gasa na bušotini Bilitang 1 u Pakistanu, gde MOL ima udeo od 8 odsto, širenje portfolija u Hrvatskoj i dobijanje dozvole za istraživanje u Libiji.

Downstream segment je zabeležio pad na godišnjem nivou zbog pritiska na obim poslovanja i marže. Prerada sirove nafte je bila niža zbog požara u Rafineriji Dunav u oktobru 2025. i prekida naftovoda Družba 27. januara 2026. godine. U skladu s tim, i prodaja derivata je opala. Posebno je istaknuta investicija od 700 miliona evra u Rafineriji Rijeka, koja predstavlja najveću industrijsku investiciju u istoriji Hrvatske. Petrohemijsko poslovanje je ostalo negativno zbog nestašice sirovina i niskih marži.

Segment potrošačkih usluga je imao koristi od slabljenja američkog dolara i rasta ne-gorivnog segmenta za oko 5 odsto, dok su marže na gorivo bile niže usled kontrole cena od marta na većini tržišta. Cirkularna ekonomija je ostvarila pozitivan rezultat zbog nižih troškova prikupljanja otpada, a aktivnost kroz DRS sistem ostala je stabilna.

Gas Midstream segment je ostvario bolje rezultate na godišnjem nivou zahvaljujući povećanoj potražnji za transportom gasa i povoljnim kursnim razlikama. Kompanija planira nastavak strategije diverzifikacije, sa ulaganjima od 500 miliona dolara u razvoj južnog pravca snabdevanja i dodatnih 180 miliona dolara u povezivanje rafinerija u Mađarskoj i Slovačkoj, što će omogućiti veću fleksibilnost i integraciju poslovanja.

Pročitaj još

Domaće

Sony smanjuje prognozu prihoda u gejming sektoru na 265,7 milijardi jena zbog pada prodaje PS5

Prihodi u gejming segmentu očekivano manji za šest odsto, dok profit divizije raste 30 odsto zahvaljujući većoj prodaji softvera

Published

on

By

Prihodi u gejming segmentu očekivano manji za šest odsto, dok profit divizije raste 30 odsto zahvaljujući većoj prodaji softvera

Japanska kompanija Sony saopštila je da u 2026. godini očekuje pad godišnjih prihoda u gejming sektoru od šest odsto, na 265,7 milijardi jena (1,69 milijardi dolara), kao posledicu slabije prodaje hardvera konzole PlayStation 5 i rasta cena memorijskih čipova. Istovremeno, kompanija predviđa rast profita gejming divizije od 30 odsto, što pripisuje povećanoj prodaji softvera iz sopstvene produkcije i izostanku jednokratnog otpisa vrednosti koji je zabeležen godinu ranije.

Investitori su izrazili zabrinutost zbog uticaja veštačke inteligencije na poslovanje Sonyja i percepcije da kompaniji nedostaju novi pokretači rasta, što je poslednjih meseci opteretilo akcije na berzi. U cilju jačanja poverenja, Sony je najavio program otkupa sopstvenih akcija vredan do 500 milijardi jena, kroz koji bi mogla da otkupi do 230 miliona akcija. Nakon objave rezultata, akcije Sonyja su zabeležile rast od dva odsto na berzi u Tokiju.

Prema prognozama kompanije, ukupni prihodi na nivou grupe trebalo bi da padnu za 1,4 odsto u tekućoj godini. Dodatnu neizvesnost stvara rast cena memorijskih čipova i poremećaji u lancima snabdevanja izazvani ratom sa Iranom, što utiče na profitne marže proizvođača elektronike, uključujući Sony i konkurentski Nintendo.

U četvrtom kvartalu Sony je prodao 1,5 miliona PS5 konzola, što je pad od 46 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Kompanija je u martu najavila novo povećanje cena PlayStationa 5, uključujući poskupljenje od 100 dolara u Sjedinjenim Američkim Državama, što je drugo povećanje za manje od godinu dana. Sony je naveo da će prodaja PS5 zavisiti od količine memorije koju uspe da obezbedi po “razumnim cenama”, dok se očekuje da profitabilnost hardvera ostane na prošlogodišnjem nivou.

Serkan Toto, osnivač konsultantske kuće Kantan Games, izjavio je: “Optimističniji sam od Sonyja i mislim da tržište potcenjuje uticaj igre ‘GTA VI’”. Izlazak igre Grand Theft Auto VI kompanije Take-Two Interactive zakazan je za novembar nakon odlaganja, što bi moglo da podstakne prodaju platforme.

Sony je još u februaru saopštio da je obezbedio minimalne količine memorijskih čipova potrebne za sezonu praznične kupovine krajem godine. Nintendo je tada ocenio da rast cena čipova trenutno nema značajan uticaj na zaradu, ali da bi dugoročno mogao da izvrši pritisak na profitabilnost proizvođača elektronike.

Pročitaj još

U Trendu