Connect with us

Domaće

Srpski voćari očekuju rod od 1,35 miliona tona, trešnje i kajsije na rekordnom nivou

Očekuje se preko 40.000 tona kajsije i 25.000 tona trešnje, pad cena moguć uz visoke troškove proizvodnje

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Alexei_other

Očekuje se preko 40.000 tona kajsije i 25.000 tona trešnje, pad cena moguć uz visoke troškove proizvodnje

Voćarska sezona u Srbiji donosi optimizam nakon tri godine suše i mraza, pri čemu stručnjaci procenjuju da bi ukupna berba mogla da dostigne oko 1,35 miliona tona voća u 2026. godini. Posebno visok prinos očekuje se kod kajsije, sa više od 40.000 tona, i trešnje, sa preko 25.000 tona, što predstavlja rekord na domaćem tržištu.

Prema rečima proizvođača iz Ritopeka, prošle godine rod trešnje nije dostigao ni 30 odsto ovogodišnjeg nivoa, dok je tadašnja cena bila povoljna za one koji su imali roda. “Kad bi ove godine prosečna cena bila bar oko 350 dinara, to bi za nas bila odlična cena”, navodi Zlatko Ignjatović, voćar iz Ritopeka.

Iako je deo voćnjaka bio izložen mrazu tokom prvomajskih praznika, očekuje se dobar rod i kod višnje i jabuke, kao i kod drugih voćnih kultura. Profesor dr Zoran Keserović sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu ističe: “Kod kajsije možemo očekivati preko 40.000 tona, a kod trešnje preko 25.000 tona, tako da je reč o rekordu – to su brojke koje očekujemo. Jedino iznenađenje koje bi moglo da se desi jeste pojava grada, ali to je faktor koji ne utiče toliko kao pozni prolećni mrazevi.” Keserović ocenjuje da će dobar rod verovatno oboriti maloprodajnu cenu voća, dok će trešnje, borovnice i maline najvišeg kvaliteta zadržati visoke cene.

U Institutu za voćarstvo u Čačku upozoravaju na nesklad između rasta prinosa i zarade proizvođača. Aleksandar Leposavić iz Instituta navodi: “Nažalost, proizvođači najmanje zarađuju. To je opomena, odnosno signal za inspekcije da vide sa otkupljivačima, preprodavcima i prerađivačima. Očigledno postoji nesklad, jer kupci često plaćaju znatno višu, pa i nerealnu cenu koja ne odražava stvarno stanje ponude i potražnje.”

Kada je reč o ostalim voćnim vrstama, očekuje se oko 45.000 tona maline, što je manje od prosečnih 65.000 tona, ali znatno više od prošlogodišnjih 18.000 tona. U proizvodnji šljive očekuje se oko 300.000 tona, što je tri puta više nego prethodne godine.

Iako povećanje ponude može dovesti do pada cena na tržištu, proizvođači se suočavaju sa visokim troškovima repromaterijala i energenata, što utiče na njihovu zaradu. Voće najvišeg kvaliteta zadržaće visoku cenu, dok će potrošači imati koristi od povećane dostupnosti i potencijalnog sniženja cena određenih sorti.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Gaspromnjeft pregovara o prodaji akcija u NIS-u, OFAK produžio licencu do 1. jula

Američki OFAK produžio licencu MOL-u i NIS-u do 1. jula za nastavak pregovora i operacija

Published

on

By

Američki OFAK produžio licencu MOL-u i NIS-u do 1. jula za nastavak pregovora i operacija

Kompanija Gaspromnjeft vodi pregovore o prodaji akcija u Naftnoj industriji Srbije (NIS), a odluka o konačnom ishodu još nije doneta. Generalni direktor Gaspromnjefta Aleksandar Djukov izjavio je da je reč o složenoj transakciji koja zahteva dodatno vreme za postizanje saglasnosti među stranama. Proces pregovora, prema njegovim rečima, i dalje traje.

Američka Kancelarija za kontrolu stranih sredstava Ministarstva finansija SAD (OFAK) produžila je mađarskoj kompaniji MOL dozvolu za pregovore o kupovini ruskog udela u NIS-u do 1. jula. Istovremeno, OFAK je produžio i operativnu licencu Naftnoj industriji Srbije, takođe do 1. jula, čime se omogućava nastavak prerade sirove nafte i redovno poslovanje kompanije.

Prethodne licence, kako za operacije tako i za pregovore o kupovini, važile su do 16. juna, nakon čega je odobreno novo produženje roka. Djukov je na godišnjoj skupštini akcionara istakao: “Trenutno vodimo pregovore o prodaji akcija. To je složen posao koji zahteva vreme kako bi se postigla saglasnost. Proces se nastavlja.”

Nastavak pregovora pod posebnom američkom dozvolom omogućava svim stranama da rade na pronalaženju rešenja u zadatom vremenskom okviru. Do 1. jula ostaje otvoreno pitanje daljeg vlasništva nad udelom Gaspromnjefta u NIS-u, dok se razgovori i pravne procedure nastavljaju bez prekida.

Pročitaj još

Domaće

Qantas pokreće najduži direktni let od 16.000 kilometara, trajanje do 22 sata

Australijska avio-kompanija investira u 12 Airbus A350-1000ULR, sa 238 sedišta i 20.000 litara dodatnog goriva

Published

on

By

Australijska avio-kompanija investira u 12 Airbus A350-1000ULR, sa 238 sedišta i 20.000 litara dodatnog goriva

Australijska avio-kompanija Qantas najavila je uvođenje najdužeg direktnog putničkog leta na svetu na relaciji Sidnej–London, u okviru projekta „Sunrise“, sa startom u oktobru 2027. godine. Let, u trajanju između 19 i 22 sata, preći će više od 16.000 kilometara bez zaustavljanja, što je prvi put da će ova dva grada biti povezana direktnom avio-linijom. Za ovu rutu koristiće se posebno modifikovani Airbus A350-1000ULR, sa dodatnim rezervoarom od 20.000 litara goriva, razvijen u saradnji sa kompanijom Airbus, omogućavajući let do 22 sata bez sletanja.

Verzija aviona za Project Sunrise imaće 238 sedišta raspoređenih u četiri klase, dok standardni Airbus A350-1000 može da primi do 480 putnika. Od ukupnog broja sedišta, 140 je predviđeno za ekonomsku klasu, a preostala mesta raspodeljena su na ostale klase radi povećanog komfora i prostora za putnike. To predstavlja veliku razliku u odnosu na trenutni najduži let koji obavlja Singapore Airlines na relaciji Singapur–Njujork, gde ekonomska klasa nije dostupna na svim najdužim rutama.

U izjavi, izvršna direktorka Qantas grupe Vanesa Hadson podsetila je da je kompanija još 1947. godine na „Kengur ruti“ do Londona imala čak sedam zaustavljanja. “Svaka nova generacija aviona uklonila je po jedno, a sada uklanjamo i poslednje”, istakla je Hadson.

Trenutno najduži direktni let sa putnicima u ekonomskoj klasi takođe obavlja Qantas na relaciji London–Pert, dugoj 14.499 kilometara, sa trajanjem od 16 do 18 sati. Nakon uspostavljanja rute Sidnej–London, planirana je i direktna linija Sidnej–Njujork, a tačan datum početka biće objavljen naredne godine. Kompanija je naručila ukupno 12 specijalno prilagođenih aviona tipa Airbus A350-1000ULR, pri čemu drugi avion trenutno prolazi osmonedeljni program testiranja i sertifikacije.

Pročitaj još

Domaće

Beograd na petom mestu u Evropi po udelu troškova stanovanja od 61,5 odsto plata

Lisabon prednjači sa 91,3 odsto, dok Sarajevo ostaje najpovoljnija evropska prestonica sa mesečnim izdacima od 584 evra

Published

on

By

Lisabon prednjači sa 91,3 odsto, dok Sarajevo ostaje najpovoljnija evropska prestonica sa mesečnim izdacima od 584 evra

Beograd se nalazi na petoj poziciji među evropskim gradovima po visini troškova stanovanja u odnosu na prosečne plate, pokazuju rezultati istraživanja britanskog finansijskog portala Tradingpedia za 2026. godinu. U glavnom gradu Srbije, troškovi stanovanja iznose 61,5 odsto prosečne mesečne zarade, što Beograd svrstava među gradove u kojima samci izdvajaju najveći deo prihoda za stan i prateće usluge.

Prema podacima iz istraživanja, Lisabon zauzima prvo mesto, gde mesečni izdatak za namešten studio od 45 kvadratnih metara, sa uključenim komunalijama i internetom, iznosi 1.226 evra, što predstavlja 91,3 odsto prosečne plate od 1.343 evra. U Varšavi, za isti tip stana, mesečni trošak sa komunalijama i osnovnim potrepštinama je 1.303 evra, odnosno 68,2 odsto prosečne zarade.

Tirana je takođe visoko na listi sa mesečnim troškovima kirije i komunalija od 504 evra, što čini 66,3 odsto prosečne plate. Rim i Beograd su na četvrtom i petom mestu, sa udelima troškova stanovanja u prosečnoj plati od 62,6 odsto, odnosno 61,5 odsto, što ukazuje na značajno opterećenje budžeta stanovnika ovih gradova.

Sa druge strane, prema osnovnim mesečnim troškovima, Sarajevo je najpovoljnija evropska prestonica u 2026. godini, gde je prosečan mesečni izdatak za jednu osobu 584 evra. Troškovi izdavanja nameštenog studija od 45 kvadratnih metara, uključujući račune, internet i osnovne potrepštine, iznose 337 evra, što je najmanje među svim evropskim prestonicama.

Istraživanje navodi da Podgorica zatvara listu najjeftinijih evropskih prestonica sa ukupnim mesečnim troškovima od 760 evra. U ovom gradu, trošak stanovanja iznosi 443 evra mesečno, dok prosečna osnovna potrošačka korpa košta 110 evra. Uprkos rastu cena širom Evrope, Podgorica i dalje ostaje među najpovoljnijim prestonicama za život.

Pročitaj još

U Trendu