Connect with us

Domaće

Sjedinjene Države planiraju povratak na Mesec do 2028, helijum-3 dostiže cenu od 9 miliona dolara po funti

Kina najavljuje izgradnju baza na južnom polu Meseca, dok NASA ulaže u stalno prisustvo i istraživanje resursa

Published

on

gc68d3615e2cd9b0c203bbeb2b20a52dc75065ff490fd03ab89f49167908e6d8370ce34db784813cc74195968fcec11ef_1280

Kina najavljuje izgradnju baza na južnom polu Meseca, dok NASA ulaže u stalno prisustvo i istraživanje resursa

Sjedinjene Američke Države najavile su planove da do 2028. godine ponovo pošalju ljude na Mesec, što je dve godine pre najavljenih kineskih misija, prema objavljenim ekonomskim analizama. Ključni motivi uključuju istraživanje resursa kao što su voda i helijum-3, čija cena iznosi oko 9 miliona dolara po funti (454 grama), kao i mogućnost izgradnje trajnih baza i infrastrukture na površini Meseca.

NASA je identifikovala potencijalna mesta za sletanje na polovima Meseca, gde se u kraterima nalaze rezerve vode u obliku leda. Ovi resursi su od strateškog značaja, jer voda može biti razložena na vodonik i kiseonik, omogućavajući proizvodnju raketnog goriva i obezbeđivanje vazduha za disanje. Planovi NASA-e predviđaju faznu izgradnju: od redovnih poseta, preko razvoja trajne infrastrukture i komunikacionih sistema, do eventualnih nuklearnih elektrana za napajanje baza.

Kina, sa druge strane, najavljuje izgradnju baza oko južnog pola Meseca, ciljajući na iste resurse i strateške lokacije. Naučnici ukazuju da voda i hemikalije u zasenčenim oblastima mogu pružiti dragocene podatke o udarima kometa i asteroida, kao i o istoriji Sunčevog sistema staroj 4,5 milijardi godina. Uzorci izbušeni sa dna kratera mogli bi imati sličnu vrednost kao ledena jezgra iz Grenlanda i Antarktika za proučavanje klime na Zemlji.

Posebnu ekonomsku vrednost ima helijum-3, retka izotopna varijanta helijuma sa jednim neutronom u jezgru, koji se može iskopavati iz mesečevog tla. Na Zemlji je njegova cena 9 miliona dolara po funti, dok su rezerve ograničene na raspadnuti tricijum iz nuklearnog oružja. Sunčev vetar obogaćuje površinu Meseca helijumom-3, a minerali bogati titanijumom na bližoj strani Meseca smatraju se najpogodnijim za eksploataciju. Iako su koncentracije helijuma-3 na Mesecu niske, ipak su znatno veće nego na Zemlji, čije magnetno polje sprečava akumulaciju ovog izotopa.

U dugoročnim planovima, helijum-3 je potencijalno idealno gorivo za buduće fuzione elektrane, dok je neposredna primena moguća u ultra-hladnim rashladnim sistemima za kvantne računare. Animacije i 3D modeli pokazuju veće koncentracije helijuma-3 na bližoj strani Meseca, što dodatno podstiče interes velikih svetskih sila za ovu lokaciju.

Pored resursa, Mesec nudi i izuzetne uslove za radio-astronomiju. Teleskop postavljen u krateru na daljoj strani Meseca mogao bi da registruje radio-talase iz najranijih faza svemira, koje na Zemlji ometaju radio signali i jonosfera. Lokacija blizu ekvatora na dalekoj strani Meseca smatra se idealnom za ovakva istraživanja, a roveri bi mogli da rasporede mrežastu antenu i prijemnik unutar kratera.

Trka između Sjedinjenih Država i Kine za osvajanje Meseca tako prerasta iz simboličkog u strateško-ekonomsko nadmetanje, sa jasnim fokusom na resurse, energetiku i naučna istraživanja.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Er Srbija ponovo uvodi direktne letove ka Minhenu nakon 18 godina pauze

Svakodnevni polasci između Beograda i Minhena, ukupno deset nemačkih destinacija u mreži Er Srbije

Published

on

By

Svakodnevni polasci između Beograda i Minhena, ukupno deset nemačkih destinacija u mreži Er Srbije

Nacionalna avio-kompanija Er Srbija juče je zvanično obnovila direktnu avio-liniju između Beograda i Minhena, nakon pauze od 18 godina, saopšteno je iz kompanije. Let JU342/3 uspostavio je svakodnevne polaske iz glavnog grada Srbije ka najvećem gradu Bavarske, čime se dodatno unapređuje povezanost sa jednim od vodećih evropskih poslovnih i saobraćajnih centara.

Letovi iz Beograda za Minhen realizuju se ponedeljkom, utorkom, četvrtkom i subotom u 07.10 časova, sa povratkom iz Minhena u 09.30 časova, dok su sredom, petkom i nedeljom polasci iz Beograda u 17.55 časova, a povratni letovi iz Minhena u 20.15 časova. Uvođenjem ove linije, Er Srbija sada direktno povezuje Beograd i Niš sa ukupno deset destinacija u Nemačkoj.

Minhen je poznat kao ključni poslovni, sajamski i turistički centar, sa bogatom istorijom, arhitekturom i kulturnim događajima svetskog značaja, među kojima se izdvaja Oktoberfest. Grad je takođe značajno vazduhoplovno čvorište koje pruža brojne mogućnosti za nastavak putovanja širom sveta.

„Uspostavljanjem direktne linije između Beograda i Minhena dodatno jačamo naše prisustvo na nemačkom tržištu i unapređujemo povezanost Srbije sa važnim saobraćajnim i privrednim čvorištem u Evropi. Minhen je značajna destinacija kako za poslovne putnike, tako i za one koji putuju turistički. Uvođenjem svakodnevnih letova potvrđujemo našu posvećenost širenju mreže i kontinuiranom odgovoru na potrebe tržišta i putnika i omogućavamo brza i jednostavna presedanja preko Beograda ka naširokoj mreži destinacija“, izjavio je Jirži Marek, generalni direktor Er Srbije.

Putnicima iz Minhena, preko Beograda, dostupne su veze do gradova poput Njujorka, Šangaja, Guangdžoua, Istanbula, Atine, Soluna, Roda, Krfa, Irakliona, Mikonosa, Santorinija, Larnake, Tbilisija, Izmira, Malage, Napulja, Palerma, Katanije, Malte, Varne, Bukurešta, Sofije, Budimpešte, Beča, Ljubljane, Zagreba, Sarajeva, Skoplja, Tirane, Podgorice, Tivta, Mostara, Ohrida, Dubrovnika, Splita, Rijeke, Pule, Zadra i Brača. Zahvaljujući pažljivo planiranom redu letenja, Beograd dodatno jača poziciju tranzitnog čvorišta koje povezuje Bavarsku sa regionom Balkana, Mediteranom i destinacijama u Severnoj Americi i Aziji.

Pročitaj još

Domaće

Lada automobile GmbH obustavlja poslovanje u Nemačkoj posle više od 50 godina

Kompanija sa oko deset zaposlenih podnela zahtev za stečaj, zvanični izvoz obustavljen još 2019. zbog EU propisa

Published

on

By

Kompanija sa oko deset zaposlenih podnela zahtev za stečaj, zvanični izvoz obustavljen još 2019. zbog EU propisa

Kompanija Lada automobile GmbH iz Bukstehudea, koja je više od 50 godina bila nemački uvoznik ruskog brenda lada, podnela je zahtev za stečaj zbog nemogućnosti pronalaska novog investitora. Poslovanje je obustavljeno već nekoliko meseci, a kompanija je do nedavno zapošljavala oko deset ljudi, navode nemački izvori.

Zvanični izvoz modela lada u Evropu zaustavljen je krajem 2019. godine, kada je Evropska unija pooštrila propise o emisiji. Nakon toga, uvoznik je nastavio da uvozi terenac “niva” kao sivi uvoz, prodavajući ga pod nazivima “lada 4×4” i “lada tajga”. Ovi automobili su, prema navodima, bili lošijeg kvaliteta, ali su se izdvajali izuzetno niskom cenom.

Nakon izbijanja rata u Ukrajini i uvođenja embarga protiv Rusije, mogućnost nabavke novih vozila i rezervnih delova skoro je potpuno nestala. Time je i poslednja mogućnost poslovanja ugašena, što je dovelo do povlačenja kompanije sa nemačkog tržišta.

Krajem 2019. godine, kompanija je bila direktno pogođena regulatornim promenama u EU, što je značajno uticalo na njen poslovni model. Nakon 2022. godine, dodatni pritisci su došli zbog geopolitičkih dešavanja i nedostatka pristupa ruskim proizvodima i komponentama.

Vesti o stečaju i povlačenju Lada automobile GmbH sa nemačkog tržišta označavaju kraj prisustva ruskog automobila u Nemačkoj posle više od pola veka.

Pročitaj još

Domaće

Čangan otvorio dva prodajno-servisna centra od 200 i 250 kvadrata u Srbiji

Crossroad Asia lansirao salone u Novom Sadu i Beogradu, najavljeno širenje mreže tokom 2026. godine

Published

on

By

Crossroad Asia lansirao salone u Novom Sadu i Beogradu, najavljeno širenje mreže tokom 2026. godine

Kompanija Crossroad Asia, deo OMR Grupe i zvanični distributer kineskog proizvođača automobila Čangan, otvorila je 20. maja dva nova prodajno-servisna centra ovog brenda u Srbiji, u Novom Sadu i Beogradu. Otvaranje ovih objekata predstavlja prvu fazu strateškog širenja mreže, sa ciljem da tokom 2026. godine Čangan pokrije ceo region.

Salon AK Stojanov d.o.o. u Novom Sadu, na adresi Zrenjaninski put 14, raspolaže izložbenim prostorom od 200 kvadratnih metara i servisnim kapacitetima od 250 kvadratnih metara. Ovaj objekat omogućava kupcima u Vojvodini potpunu uslugu – od prezentacije celokupne palete modela do profesionalnog održavanja vozila.

U Beogradu je otvoren salon AK Kompresor, na adresi Žorža Klemansoa 19 na Dorćolu, sa izložbenim prostorom od 200 kvadrata i servisom od 300 kvadrata. Kupci u glavnom gradu i okolini moći će da se upoznaju sa svim modelima brenda Čangan, kao i da koriste kompletne servisne usluge.

Kompanija Crossroad Asia naglašava da je otvaranje salona u Novom Sadu i Beogradu tek početak širenja distributivne mreže. U narednim nedeljama i mesecima predviđeno je otvaranje novih salona, što je deo strategije za izgradnju jedne od najsnažnijih mreža u automobilskoj industriji regiona. Fokus ostaje na dugoročnoj posvećenosti kupcima i olakšanom ulasku u eru elektromobilnosti.

Prema kompaniji, cilj je da kupcima u Srbiji i regionu obezbedi stabilnost i sigurnost, kao i potpunu uslugu tokom čitavog životnog veka vozila – od kupovine do redovnog održavanja. Svečano otvaranje novih salona prati slogan brenda: “Changan – pametan izbor na duge staze”.

Pročitaj još

U Trendu