Connect with us

Domaće

Amazon, Microsoft i Google obustavili izgradnju data centara vrednih više milijardi dolara zbog ekološkog pritiska

Data centri u Severnoj Americi potrošili gotovo 1.000 milijardi litara vode tokom 2025. godine, što odgovara godišnjoj potrošnji grada veličine Njujorka

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pixabay / Sd-pictures

Data centri u Severnoj Americi potrošili gotovo 1.000 milijardi litara vode tokom 2025. godine, što odgovara godišnjoj potrošnji grada veličine Njujorka

Američke tehnološke kompanije Amazon, Microsoft i Google zaustavile su izgradnju data centara vrednih više milijardi dolara nakon što su se suočile sa otporom lokalnih zajednica i povećanim pritiskom investitora zbog ekološkog uticaja svojih projekata. Više od deset investitora zahteva od ovih kompanija detaljnije izveštavanje o potrošnji vode i merama za očuvanje resursa, posebno u svetlu sve većih potreba za računarskom snagom.

Investiciona kompanija Trillium Asset Management podnela je zahtev kompaniji Alphabet za objašnjenje kako planira da postigne klimatske ciljeve, budući da su emisije porasle za više od 50 procenata umesto da opadaju. Slični zahtevi dolaze i od drugih investitora, uključujući razgovore sa kompanijom Nvidia o tome da razvoj veštačke inteligencije ne ugrozi klimatske ciljeve na duži rok.

Poseban akcenat stavljen je na potrošnju vode, jer su data centri u Severnoj Americi tokom 2025. godine potrošili gotovo 1.000 milijardi litara vode, što je jednako godišnjoj potrošnji grada veličine Njujorka. Kompanije Meta, Google, Amazon i Microsoft uvode efikasnije sisteme hlađenja sa manjom potrošnjom vode, ali podaci o stvarnoj potrošnji nisu ujednačeni niti dovoljno transparentni. Na primer, Meta objavljuje podatke samo za objekte koje poseduje, dok podaci za iznajmljene ili nove lokacije nisu uključeni, pa je ukupna potrošnja vode značajno porasla poslednjih godina.

Google objavljuje podatke o potrošnji vode za objekte koje poseduje i iznajmljuje, ali ne i za objekte pod upravom trećih strana, dok Amazon i Microsoft navode ukupne brojke bez detaljne razrade po lokacijama. Investitori smatraju da su podaci na nivou pojedinačnih lokacija ključni za procenu rizika i uticaja na lokalne zajednice, kao i za praćenje napora kompanija da nadoknade potrošene resurse.

Kompanije naglašavaju posvećenost većoj transparentnosti i održivosti kroz ulaganja u efikasnost i smanjenje uticaja na okolinu. Istovremeno, industrijska udruženja ističu da je unapređenje komunikacije sa lokalnim zajednicama postalo prioritet, kako bi se osiguralo da ovi projekti ne ugroze resurse stanovnika niti povećaju njihove troškove.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Domaće

OTP banka širi prisustvo kupovinom Luminora, aktiva raste 13 odsto

Mađarska OTP grupa ulazi na baltička tržišta, povećava udeo u evrozoni na 50 procenata nakon akvizicije Luminora

Objavljeno pre

,

Objavio:

OTP banka širi prisustvo kupovinom Luminora, aktiva raste 13 odsto – OTP banka kupuje Luminor

Mađarska OTP grupa ulazi na baltička tržišta, povećava udeo u evrozoni na 50 procenata nakon akvizicije Luminora

OTP banka potpisala je ugovor o kupovini Luminora, treće po veličini bankarske grupe u baltičkom regionu, čime aktiva OTP grupe raste za 13 odsto. Ova akvizicija omogućava OTP grupi da proširi prisustvo na 14 zemalja, dok će udeo poslovanja u evrozoni porasti na 50 procenata. Ugovor je potpisan sa konzorcijumom fondova privatnog kapitala kojima upravljaju Blackstone i DNB banka.

Kupovina Luminora jača poziciju OTP banke

Luminor je prethodnih godina značajno unapredio poslovni model, proširio bazu klijenata i poboljšao digitalizaciju. Kao rezultat, pozicionirao se kao univerzalna panbaltička banka koja posluje u Estoniji, Letoniji i Litvaniji. OTP banka planira da iskoristi postojeće snage Luminora i dodatno podrži njegov rast, sa ciljem dugoročnog prisustva na tržištu baltičkih država. Kao rezultat akvizicije, udeo neto kredita OTP grupe u evrozoni porašće sa 42 na 50 procenata.

Izjave rukovodstva o strateškoj važnosti akvizicije

„Akvizicija Luminora nije samo geografsko proširenje; ona predstavlja strateški ulazak u razvijen, stabilan region sa značajnim potencijalom rasta. Kao jedna od vodećih bankarskih grupa u Centralnoj i Istočnoj Evropi, OTP Grupa je tokom proteklih decenija pokazala svoju sposobnost da stvara vrednost na novim tržištima. Ulažemo kapital, likvidnost i tehnološko znanje u kupljene banke i primenjujemo dugoročni vlasnički pristup. Nadograđujući se na snažnu tržišnu poziciju Luminora, naš cilj je da dodatno ojačamo ulogu banke u baltičkim državama i doprinesemo razvoju finansijskog sistema regiona, kreditnoj aktivnosti i finansijskim inovacijama“, izjavio je Péter Csányi, izvršni direktor OTP banke. Wojciech Sass, izvršni direktor Luminora, istakao je: „Ova transakcija predstavlja važan korak u našem razvoju. I Luminor i OTP dele jasnu posvećenost klijentima, stvaranju dugoročne vrednosti i finansiranju realne ekonomije naših domaćih tržišta. Kao deo OTP-a, Luminor će imati podršku iskusne međunarodne bankarske grupe sa snažnim prisustvom širom Centralne i Istočne Evrope. Želim da se zahvalim zaposlenima u Luminoru na njihovom doprinosu razvoju Luminora i na njihovoj stalnoj posvećenosti i podršci našim klijentima i baltičkim ekonomijama.“

Regulatorni zahtevi i značaj za baltički finansijski sektor

Okončanje transakcije zavisi od dobijanja potrebnih regulatornih odobrenja. Očekuje se da će ulazak OTP banke kao strateškog investitora doprineti daljem razvoju baltičkog finansijskog tržišta. Na ovaj način, baltičke ekonomije dobijaju podršku snažne međunarodne bankarske grupe, dok OTP grupa potvrđuje vodeću poziciju u regionu Centralne i Istočne Evrope. Pored toga, kroz ovu akviziciju, OTP banka jača svoju konkurentsku sposobnost i diverzifikuje izvore prihoda, što je važno u savremenim uslovima na evropskim tržištima.

Pročitaj još

Domaće

Mercedes upozorava na moguće zatvaranje fabrika u Nemačkoj zbog visokih plata

Automobilska kompanija traži veću fleksibilnost zaposlenih kako bi smanjila troškove rada i izbegla otpuštanja u Nemačkoj

Objavljeno pre

,

Objavio:

Mercedes upozorava na moguće zatvaranje fabrika u Nemačkoj zbog visokih plata

Automobilska kompanija traži veću fleksibilnost zaposlenih kako bi smanjila troškove rada i izbegla otpuštanja u Nemačkoj

Mercedes-Benz, poznata nemačka automobilska kompanija, upozorila je na moguće zatvaranje fabrika u Nemačkoj zbog visokih plata. Ovu informaciju potvrdio je Mihael Šibe, član upravnog odbora i direktor proizvodnje kompanije. On je istakao da će Mercedes uložiti napore da izbegne takav scenario, ali je naglasio da su troškovi rada u Nemačkoj izuzetno visoki.

Troškovi rada i zahtevi za fleksibilnost

Mercedes želi da smanji troškove proizvodnje i poveća produktivnost na domaćem tržištu. Kao rezultat, uprava kompanije traži veću fleksibilnost od zaposlenih, uključujući mogućnost dužeg radnog vremena bez povećanja plata. Takva mera, prema rečima Šibea, predstavlja alternativu smanjenju broja zaposlenih. On je dodao da je važno da Mercedes ostane konkurentan na nemačkom tržištu, s obzirom na rastuće izazove u automobilskoj industriji.

Investicije u inostranstvu i poređenja

Šibe je u intervjuu istakao i investicije u Mercedesovu fabriku u mađarskom Kečkemetu, gde je nedavno udvostručen proizvodni kapacitet. Ova investicija treba da doprinese očuvanju radnih mesta u Nemačkoj kroz smanjenje ukupnih troškova. Zaposleni u Kečkemetu, prema njegovim rečima, rade više sati u poređenju sa radnicima u Nemačkoj, dok je stopa bolovanja znatno manja. Uporedo sa tim, Šibe je naglasio da je svestranost radne snage ključna za održivost kompanije u trenutnim tržišnim uslovima.

Stav sindikata i sledeći koraci

Sindikat IG Metal javno se usprotivio predloženim merama, ali Šibe izražava nadu da će obe strane pronaći zajedničko rešenje bez „ideološke borbe“. On je poručio: „Da budem potpuno jasan: želimo da sprečimo zatvaranje fabrika u Nemačkoj i da obezbedimo radna mesta na našim nemačkim lokacijama.“ Ovo pitanje je trenutno centralno za industriju, s obzirom da visoke plate u Nemačkoj direktno utiču na konkurentnost domaćih proizvođača.

Širi ekonomski kontekst

Odluka Mercedes-Benz uprave dolazi u trenutku kada mnoge nemačke kompanije traže načine da optimizuju troškove i održe proizvodnju u zemlji. Visoki troškovi rada često predstavljaju izazov za zadržavanje proizvodnje u Nemačkoj, dok konkurencija iz drugih zemalja sa nižim platama raste. Kao rezultat, ovakve najave mogu imati dugoročne posledice na tržište rada i ukupnu industrijsku konkurentnost Nemačke.

Pročitaj još

Domaće

Austrian Post preuzima D Express i jača logističku mrežu sa 27 depoa u Srbiji

Kupovina uključuje logistički centar, 1.300 zaposlenih i prihod od 36 miliona evra, uz spajanje sa City Expressom

Objavljeno pre

,

Objavio:

Austrian Post preuzima D Express i jača logističku mrežu sa 27 depoa u Srbiji

Kupovina uključuje logistički centar, 1.300 zaposlenih i prihod od 36 miliona evra, uz spajanje sa City Expressom

Austrian Post preuzima D Express i jača logističku mrežu sa 27 depoa u Srbiji. Kompanija sa sedištem u Beču objavila je potpunu akviziciju D Express i planira spajanje sa svojom postojećom podružnicom City Express. Ova transakcija uključuje preuzimanje svih zaposlenih, korisničkih ugovora i infrastrukture, među kojima su jedan logistički centar i 27 distributivnih depoa. Kupoprodajna cena nije objavljena, a završetak transakcije zavisi od regulatornih odobrenja. D Express očekuje da će posao biti zaključen do kraja četvrtog kvartala 2026. godine, dok će do tada nastaviti sa radom pod sadašnjim menadžmentom.

Logistički rast i finansijski pokazatelji

Ovim spajanjem nastaje jedan od najvećih privatnih pružalaca logističkih usluga za pakete u Srbiji. D Express je tokom 2025. godine prevezao oko 14 miliona paketa i ostvario prihod od 36 miliona evra u prethodnoj poslovnoj godini. Kompanija zapošljava 1.300 ljudi i upravlja flotom od oko 800 vozila širom Srbije. Pored toga, mreža uključuje više od 300 mesta za preuzimanje paketa.

Tržišna pozicija i vlasnička struktura

Preuzimanjem D Expressa, Austrian Post jača svoju prisutnost na srpskom tržištu dostave paketa, na kome je već aktivan putem City Expressa. Većinsko vlasništvo u Austrian Postu drži Österreichische Beteiligungs AG (ÖBAG), nezavisni holding koji upravlja portfoliom kompanija u vlasništvu Republike Austrije. ÖBAG trenutno poseduje 52,8% akcija, dok su preostale akcije raspodeljene na brojne male akcionare, čiji pojedinačni udeli ne prelaze 3%.

Izjave rukovodstva i planovi za budućnost

„D Express donosi snažnu operativnu osnovu, uključujući sopstveni logistički centar u Beogradu, nacionalnu mrežu od 27 dostavnih čvorišta, više od 300 mesta za preuzimanje paketa i veliko iskustvo u svakodnevnoj logistici. Zajedno sa City Expressom možemo postepeno povezati naše mreže i objediniti prednosti, što će na kraju koristiti svim korisnicima“, izjavio je Peter Umundum, zamenik izvršnog direktora Austrian Posta za pakete i logistiku. Izvršni direktor D Expressa Vladimir Vidaković istakao je: „Zajedno sa City Expressom imaćemo širu mrežu i veće kapacitete za naše korisnike, dok će naši zaposleni dobiti priliku za dalji profesionalni razvoj u još većoj organizaciji. Naši klijenti mogu da računaju na iste timove i isti nivo kvaliteta usluge.“

Regulatorni aspekti i tržišni kontekst

Završetak transakcije zavisi od dobijanja regulatornih odobrenja, što je standardna procedura kod ovakvih preuzimanja na logističkom tržištu. Akcije Austrian Posta zabeležile su blago smanjenje, sa 32,55 na 32,5 evra po akciji na dan objave. D Express je osnovan 2008. godine, a 2021. ga je preuzeo United Group, regionalni telekomunikacioni i medijski operater. Preuzimanje D Expressa deo je strategije Austrian Post za međunarodno širenje i jačanje pozicije u jugoistočnoj Evropi. „Austrian Post sprovodi jasnu strategiju međunarodnog širenja: želimo da rastemo na tržištima na kojima možemo da stvorimo stvarnu dodatnu vrednost zahvaljujući sopstvenom znanju i snažnom lokalnom prisustvu. Preuzimanje D Expressa važan je korak u daljem razvoju međunarodnog poslovanja sa paketima i održivom jačanju naše pozicije u jugoistočnoj Evropi“, izjavio je izvršni direktor Austrian Posta Walter Oblin.

Pročitaj još

U Trendu