Connect with us

Domaće

Polovnih automobila sa istorijom oštećenja 50 odsto, prosečna šteta 3.200 evra

BMW vozila najčešće oštećena sa 74,9 odsto, Porsche beleži najveću prosečnu štetu od 7.000 evra

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / 652234

BMW vozila najčešće oštećena sa 74,9 odsto, Porsche beleži najveću prosečnu štetu od 7.000 evra

Polovina najtraženijih polovnih automobila na domaćem tržištu tokom 2025. godine imala je zabeleženu istoriju oštećenja, pokazuje analiza onlajn servisa carVertical. Prema ovoj analizi, čak 74,9 odsto proverenih BMW modela u Srbiji imalo je najmanje jedan slučaj oštećenja, dok su Porsche sa 69,8 odsto, Seat sa 50,8 odsto, Audi sa 49,3 odsto i Land Rover sa 48,7 odsto bili sledeći na listi najčešće oštećenih vozila.

Kod marki sa najmanjim udelom evidentiranih oštećenja izdvajaju se Kia sa 32,4 odsto, Nissan sa 33,1 odsto i Ford sa 34,9 odsto. Analiza navodi da se značajan broj polovnih automobila uvozi iz inostranstva, popravlja po niskoj ceni i prodaje kao ispravan, dok i vozila korišćena u Srbiji često imaju oštećenja. U proseku, automobili učestvuju u saobraćajnim nezgodama svakih pet do deset godina, zbog čega kupovina polovnog automobila nosi rizik, navodi stručnjak za automobilsko tržište Matas Buzelis iz kompanije carVertical.

Od svih vozila proverenih u Srbiji, 41,5 odsto imalo je zabeleženo oštećenje. Osiguravajuće kuće procenile su prosečnu vrednost jedne štete na 3.200 evra. Najveću prosečnu vrednost štete među markama ima Porsche sa 7.000 evra i prosečno 2,8 oštećenja po modelu. Land Rover je na drugom mestu sa prosečnom štetom od 4.700 evra i 2,7 zabeleženih oštećenja, dok Mercedes-Benz ima 4.100 evra prosečne štete i 2,3 evidentirana slučaja po vozilu.

Kod marki sa nižim prosečnim vrednostima štete, Kia ima prosečnu vrednost popravke od 2.200 evra i 2 zapisa o oštećenju, Hyundai 2.300 evra i 2,9 zapisa, a Opel 2.400 evra i 1,9 zapisa.

Istraživanje je pokazalo da su i u drugim evropskim zemljama BMW, Hyundai i Subaru najčešće marke sa evidentiranim oštećenjima, sa udelima od 65,2 odsto, 59,3 odsto i 58 odsto. Najugroženiji model u 24 zemlje je BMW Serije 7 sa 77,3 odsto, zatim Audi A8 sa 71 odsto i BMW X6 sa 70,4 odsto. U Srbiji, BMW Serija 5 prednjači sa 77,2 odsto oštećenih, prate je Serija 3 sa 76,5 i X5 sa 75,9 odsto.

“Kupci automobila, u želji da uštede novac ili priušte model koji prevazilazi njihov budžet, često zanemaruju stvarno stanje vozila. Međutim, kupovina ozbiljno oštećenog automobila kasnije može doneti brojne neplanirane troškove popravki, a pritom se dovodi u pitanje i bezbednost takvog vozila. Izveštaj o istoriji omogućava kupcima da odmah isključe iz razmatranja vozila koja su učestvovala u teškim udesima. Ipak, bez obzira na nalaze izveštaja, preporučuje se da se svaki polovni automobil dodatno pregleda u ovlašćenom servisu”, naglašava Buzelis.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Kompanije u Srbiji mogu ostvariti uštedu od 70 odsto uz promenu uredbe o struji

Investicija od 220.000 do 320.000 evra u solarnu elektranu donosi godišnju uštedu od 40.000 do 60.000 evra

Published

on

By

Investicija od 220.000 do 320.000 evra u solarnu elektranu donosi godišnju uštedu od 40.000 do 60.000 evra

Prema najnovijim izmenama Uredbe o uslovima isporuke i snabdevanja električnom energijom, kompanije u Srbiji koje ulažu u sopstvene solarne elektrane mogu ostvariti značajne uštede, koje dostižu i više od 70 odsto, pokazuju ekonomske analize. Nova pravila stupila su na snagu nakon što je Privredna komora Srbije razmatrala balansiranje interesa investitora, kupaca, ali i stabilnosti energetskog sistema.

Izmenjena uredba precizira status “aktivnog kupca”, a kompanijama koje grade elektrane za sopstvene potrebe omogućena je skraćena procedura bez ograničenih početnih rokova za predaju zahteva. Za one koji višak energije prodaju na tržištu ili ga predaju EMS ili EDS, propisana je zahtevnija procedura, više dokumenata i studija, kao i rokovi za predaju zahteva (1.1-1.2. ili 1.7-1.8. tekuće godine). Aktivni kupac dobija dozvolu za svaku lokaciju zasebno, dok veći investitori moraju da obezbede depozit od 50.000 evra i bankarsku garanciju od 12.500 evra po nominalnom kilovatu maksimalne snage elektrane.

Prema izračunima, mala fabrika sa godišnjom potrošnjom od 500.000 kWh i prosečnom cenom od 0,11 do 0,14 evra po kWh (uključujući mrežarinu i druge troškove), uz ulaganje od 220.000 do 320.000 evra u solarnu elektranu snage 300 kW, može da ostvari godišnju uštedu od 40.000 do 60.000 evra. Očekuje se da uštede iznose od 20 do 40 procenata, a za proizvodnju tokom dnevnih sati i do 60 procenata. Kombinacijom baterijskih skladišta i dodatnih mera energetske efikasnosti, uštede mogu premašiti 70 odsto.

Na sastanku u Privrednoj komori Srbije, predstavnici Ministarstva energetike, EMS, EDS, kao i kompanija iz sektora proizvodnje i skladištenja energije, analizirali su izazove u vezi sa priključcima na mrežu i balansnom odgovornošću. Posebno je apostrofirana potreba da preduzeća koja nemaju iskustva u energetici angažuju treća lica za upravljanje elektranama i balansiranje isporuke.

Iz Ministarstva energetike upozoravaju da je čest problem neusklađenost postojećih priključaka sa Zakonom o energetici, posebno za priključke izgrađene pre izmena 2011/12. godine. Svaka promena vezana za snagu priključka može doneti dodatne troškove.

Trenutno u Srbiji postoji oko 4.500 projekata malih elektrana (solarnih, vetro i hidro), ali je do sada realizovano svega 500 megavata gotovih kapaciteta. Većina projekata se još uvek nalazi u različitim fazama i pod različitim propisima, a značajan deo neće biti realizovan.

Preporuka stručnjaka je da kompanije pre početka investicije jasno definišu postojeću i planiranu potrošnju, odobrenu snagu, način korišćenja energije, planove za skladištenje i prodaju viškova, kao i status priključka na mrežu.

Pročitaj još

Domaće

Crna Gora ulaže 694 miliona evra u drugu deonicu autoputa Bar-Boljare do 2030. godine

Evropska banka za obnovu i razvoj odobrila 200 miliona evra kredita, dok Evropska unija daje grant od 150 miliona evra

Published

on

By

Evropska banka za obnovu i razvoj odobrila 200 miliona evra kredita, dok Evropska unija daje grant od 150 miliona evra

Radovi na drugoj deonici autoputa Bar-Boljare, na trasi Mateševo-Andrijevica, počinju danas i označavaju jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Crnoj Gori u poslednjih deset godina. Ova faza, vredna 694 miliona evra, omogućiće povezivanje Mateševa i Andrijevice preko 23,4 kilometra autoputa, a završetak je planiran za pet godina, do 2030. godine.

Izgradnju deonice izvodi kineski konzorcijum PowerChina – STECOL – PCCD, dok se finansiranje i nadzor sprovode prema pravilima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i međunarodnim FIDIC standardima. Na trasi će biti izgrađeno oko deset tunela, među kojima je i tunel Trešnjevik dužine 3,6 kilometara, kao i 21 most i vijadukt ukupne dužine skoro pet kilometara. Više od polovine trase činiće tuneli i mostovi, što pokazuje tehničku zahtevnost radova u planinskom području severne Crne Gore.

Prva deonica autoputa Smokovac-Mateševo, duga 41 kilometar, finansirana je kreditom kineske Exim banke od oko 944 miliona dolara i izvodila ju je kompanija China Road and Bridge Corporation (CRBC). Tada je javni dug Crne Gore značajno porastao, a otplata kredita tokom 2020. i 2021. godine predstavljala je ozbiljan fiskalni izazov za državu. Kritike međunarodnih institucija odnosile su se na visok nivo zaduženja, ograničenu transparentnost i poreske olakšice za izvođača, dok je značajan deo novca odlazio van domaće ekonomije.

Za razliku od prve deonice, druga faza projekta donosi novi model finansiranja. Evropska banka za obnovu i razvoj obezbedila je kredit od 200 miliona evra, dok je Evropska unija odobrila grant od 150 miliona evra, što predstavlja najveći pojedinačni bespovratni grant EU za jedan infrastrukturni projekat u Crnoj Gori. Skoro četvrtina investicije dolazi iz bespovratnih sredstava, čime se smanjuje potreba za dodatnim zaduživanjem države. Takođe, izvođač radova sada plaćaće PDV i druge poreze u Crnoj Gori, pa će deo investicija ostati u domaćem budžetu kroz poreze, angažovanje lokalnih podizvođača i nabavku robe i usluga.

Ekonomisti ističu da je autoput ključan za razvoj severa Crne Gore, koji godinama zaostaje po investicijama, zaposlenosti i privrednoj aktivnosti u odnosu na primorski i centralni deo zemlje. Nova deonica poboljšaće povezanost gradova kao što su Berane, Andrijevica, Plav i Gusinje sa Podgoricom i lukom Bar, smanjiće logističke troškove i povećati investicionu atraktivnost regiona.

Kompletan autoput Bar-Boljare, u ukupnoj dužini od oko 165 kilometara, deo je evropske TEN-T transportne mreže i Koridora 4 Zapadnog Balkana, čime dobija strateški značaj za povezivanje luke Bar, Srbije i centralne Evrope.

Pročitaj još

Domaće

MMF prognozira inflaciju od 3,6 odsto i rast BDP-a Srbije na četiri odsto u 2027.

Prosečna inflacija u 2026. godini biće 3,6 odsto, dok se rast BDP-a sledeće godine očekuje na nivou od četiri odsto

Published

on

By

Prosečna inflacija u 2026. godini biće 3,6 odsto, dok se rast BDP-a sledeće godine očekuje na nivou od četiri odsto

Međunarodni monetarni fond (MMF) prognozira da će prosečna inflacija u Srbiji tokom 2026. godine iznositi 3,6 odsto, dok se za ovu godinu očekuje rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 2,8 odsto. Za 2027. godinu MMF predviđa ubrzanje rasta BDP-a na četiri odsto, navedeno je na 21. Svetskom kongresu ekonomista u Beogradu.

Šef Kancelarije MMF-a za Srbiju Lev Ratnovski istakao je da Narodna banka Srbije vodi odgovarajuću i restriktivnu monetarnu politiku, što doprinosi stabilnosti. “Projektujemo da će prosečna inflacija za 2026. godinu iznositi 3,6 odsto. Inflacija na kratkoročnom merenju mogla bi da bude malo brža pred kraj godine, odražavajući privremene faktore, ali očekujemo da će se inflacija u 2027. godini vratiti u raspon tolerancije NBS zahvaljujući ispravnoj monetarnoj politici”, rekao je Ratnovski.

Na panelu o monetarnoj politici u Sava centru, Ratnovski je dodao da MMF očekuje rast BDP-a od 2,8 odsto ove godine, dok za sledeću godinu projektuju ubrzanje rasta na četiri odsto. “Ubrzanje na četiri odsto biće vođeno povećanom potrošnjom jer prihodi u Srbiji rastu prilično brzo, dajući domaćinstvima više prostora za potrošnju. Takođe, izvoz sledeće godine će doneti dodatne ekonomske dobitke za Srbiju, što se ogleda u većim brojkama BDP-a”, naveo je šef kancelarije MMF-a.

On je naglasio da projekcije zavise od globalnog okruženja, koje je i dalje neizvesno. “Projekcije su pravljene tokom intenzivnog bliskoistočnog sukoba. Ako globalno okruženje bude povoljnije, možemo očekivati pozitivne šokove ka nižoj inflaciji i većem rastu. Međutim, ukoliko se sukobi obnove, oni mogu uticati i na ekonomsku situaciju u Srbiji”, izjavio je Ratnovski.

Na pitanje o uticaju Ekspo izložbe u Beogradu sledeće godine na rast BDP-a, Ratnovski je odgovorio da nema konkretne cifre, ali je istakao da takve manifestacije povećavaju broj turista, što doprinosi rastu potrošnje i prihoda, te je to jedan od razloga za projekciju rasta od četiri odsto BDP-a za 2027. godinu. Nakon toga, MMF očekuje da će rast polako konvergirati dugoročnoj stopi za Srbiju od oko 3,5 odsto.

Ratnovski je ponovio važnost strukturnih reformi za povećanje produktivnosti, što je neophodno za dugoročni ekonomski napredak i smanjenje odljeva radne snage iz zemlje. “Sa fokusom na ove reforme, mislimo da Srbija može očekivati veće dugoročne stope rasta. Ovo je zaista najvažnije za ekonomiju Srbije u narednih pet ili 10 godina”, dodao je on.

Na regionalnom nivou, Ratnovski je naveo da samo Albanija i Srbija zadržavaju okvire ciljane inflacije i aktivne instrumente monetarne politike. U Srbiji, snažan rast plata doprinosi inflaciji usluga, dok je u Severnoj Makedoniji rast plata važan pokretač osnovne inflacije. U Crnoj Gori, MMF je naglasio potrebu za jačom vezom između plata i produktivnosti.

Na kraju, Ratnovski je istakao da monetarna politika može pomoći u učvršćivanju inflacionih očekivanja, ali ne može sama da reši pitanje rasta produktivnosti, te su strukturne reforme ključne za dugoročnu ekonomsku stabilnost.

Pročitaj još

U Trendu