Connect with us

Domaće

Anthropic pregovara o novoj rundi finansiranja, cilja valuaciju veću od 900 milijardi dolara

Tehnološka kompanija traži investicije koje bi više nego udvostručile trenutnu vrednost od 350 milijardi dolara

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Tungnguyen0905

Tehnološka kompanija traži investicije koje bi više nego udvostručile trenutnu vrednost od 350 milijardi dolara

Američka kompanija za razvoj veštačke inteligencije Anthropic nalazi se u ranoj fazi pregovora o novoj rundi finansiranja koja bi mogla kompaniju proceniti na više od 900 milijardi dolara (oko 97.200 milijardi dinara), prema informacijama iz industrije. Ova vrednost bi više nego udvostručila trenutnu procenu Anthropica, koja je tokom februarske runde finansiranja iznosila 350 milijardi dolara (oko 37.800 milijardi dinara).

Anthropic je u potrazi za dodatnom infrastrukturom kako bi odgovorio na rastuću potražnju za svojim AI proizvodima, a ubrzano prikupljanje kapitala usledilo je nakon uspešnog lansiranja novih softverskih rešenja. Investitori, uključujući Google i Amazon, pokazali su interesovanje za nove injekcije kapitala, dok su ranije ponude investitora premašivale 800 milijardi dolara. Prethodna runda finansiranja odbijena je jer kompanija nije želela da prihvati ponuđene uslove.

Kompanija, koju su 2021. godine osnovali bivši zaposleni OpenAI, razvila je Claude AI modele i specijalizovane alate za transformaciju poslovanja, uključujući programiranje i sajber bezbednost. Početkom aprila, Anthropic je predstavio novi model Mythos, za koji tvrdi da može da otkrije i iskoristi ranjivosti u ključnom softveru, ali je zbog njegove potencijalne opasnosti dostupan samo ograničenom broju kompanija.

Google je nedavno pristao da uloži 10 milijardi dolara u Anthropic po valuaciji od 350 milijardi dolara, uz mogućnost dodatnih ulaganja do 30 milijardi dolara, ukoliko startup ispuni postavljene ciljeve. Amazon je takođe investirao pet milijardi dolara, sa planom da poveća ulaganja do 20 milijardi dolara. Još nije poznato da li će ove kompanije učestvovati u novoj rundi finansiranja.

Kako raste interesovanje za AI rešenja, pritisak na konkurenta OpenAI se povećava. OpenAI, poznat po razvoju ChatGPT-a, poslednji put je procenjen na 852 milijarde dolara, nakon runde finansiranja iz marta. Kompanija je pojednostavila svoj portfolio i fokusirala se na AI agente i novi model, ali nije ispunila sve ciljeve vezane za rast prihoda i broja korisnika. Prema izveštajima, Anthropic razmatra i mogućnost inicijalne javne ponude akcija (IPO) već u oktobru, dok za sada ne komentariše detalje pregovora sa investitorima.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Zadružni savez Vojvodine: Otkupna cena pšenice 19-20 dinara po kilogramu, troškovi 148.639 dinara po hektaru

Proizvođačka cena veća za sedam dinara od otkupne, prinos ispod 7 tona po hektaru smatra se podbačajem

Published

on

By

Proizvođačka cena veća za sedam dinara od otkupne, prinos ispod 7 tona po hektaru smatra se podbačajem

Žetva pšenice u Srbiji je započela, a prvi izveštaji ukazuju na visok kvalitet zrna i prinos za koji se procenjuje da bi sve ispod 7 tona po hektaru bio podbačaj. Iako se očekuje natprosečan rod, otkupna cena novog roda pšenice ostaje niska i kreće se od 19 do 20 dinara po kilogramu, što poljoprivrednicima omogućava zaradu tek ukoliko ostvare prinos od 8 tona po hektaru, navodi predsednica Zadružnog saveza Vojvodine Jelena Nestorov.

Prema kalkulaciji Zadružnog saveza Vojvodine, proizvođačka cena pšenice je najmanje sedam dinara viša od aktuelne otkupne. “Kada se saberu svi troškovi u proizvodnji ovogodišnjeg roda pšenice, potrebno je potrošiti 148.639 dinara po hektaru, što uključuje sve mašinske operacije i repromaterijal po pravilima struke. Na procenjenom prinosu od pet i po tona po hektaru, cena proizvodnje iznosi 27 dinara po kilogramu”, izjavila je Nestorov.

Na pitanje o mogućem uticaju interventnog otkupa Robnih rezervi na cenu, Nestorov ističe da Zadružni savez Vojvodine svake godine traži tu meru, ali da se otkupljuju male količine koje ne utiču na tržište. “Direkcija za robne rezerve reaguje sa skromnim količinama, što ne može da pomeri cenu u momentu. Bitno je i vreme reakcije, a tema se obično otvara kada žetva već počne”, napominje Nestorov.

Zadružni savez Vojvodine je predložio Ministarstvu poljoprivrede da poljoprivrednicima koji imaju registrovanu pšenicu u e-Agraru budu obezbeđeni kratkoročni beskamatni krediti najmanje na tri meseca, kako bi prevazišli jaz između niske tržišne cene i potrebe za prodajom.

Kao problem se ističe i nedostatak zvaničnih podataka o zalihama neprodate pšenice prošlogodišnjeg roda, što otežava donošenje ekonomskih mera i planiranje buduće proizvodnje. “Ako bismo imali te podatke, lakše bi se vodila ekonomska politika, a poljoprivrednici i zadruge bi lakše planirali proizvodnju”, rekla je Nestorov.

Otkupna cena pšenice već nekoliko godina ne beleži rast, iako su za to vreme cene repromaterijala skočile i duplo. Kao razloge navodi poremećene geopolitičke odnose i probleme na evropskom tržištu, uz napomenu da poljoprivrednici često prodaju ispod cene koštanja.

Nestorov dodaje da su pojedini otkupljivači u Vojvodini počeli da razvrstavaju pšenicu i plaćaju po osnovu kvaliteta, što je pozitivan pomak, posebno jer je najveći inostrani kupac Italija, koja zahteva visok kvalitet hlebnog zrna.

Pročitaj još

Domaće

Digitalizacija naplate: ePlati omogućava elektronsko plaćanje 1.600 taksi i naknada

Do 30. juna republički organi moraju evidentirati sve takse, a 72% privrednika navodi parafiskalne namete kao uzrok sive ekonomije

Published

on

By

Do 30. juna republički organi moraju evidentirati sve takse, a 72% privrednika navodi parafiskalne namete kao uzrok sive ekonomije

Građani i privreda u Srbiji od 2025. godine mogu koristiti sistem ePlati za elektronsko plaćanje taksi i naknada u postupcima javnih organa, bez potrebe za dostavljanjem overenih uplatnica. Prema podacima iz NALED-a, do sada je kroz sistem evidentirano oko 1.600 taksi i naknada, a cilj je potpuna automatizacija procesa od 2027. godine.

Trenutno, korisnici putem ePlati mogu generisati opštu elektronsku uplatnicu, koju samostalno popunjavaju, dok će u drugoj fazi, od 2027. godine, sistem automatski prikazivati iznose i primaoce za sve potrebne takse i naknade, omogućavajući objedinjenu uplatu za više nameta istovremeno. Ova reforma, pokrenuta 2025. godine, ima za cilj da pojednostavi administraciju, smanji greške i skrati vreme kontakta sa institucijama.

Jelena Bojović, programska direktorka u NALED-u, ističe: „Danas ePlati omogućava jednostavnije elektronsko plaćanje, a od 2027. očekujemo sistem u kojem će građanin moći da izabere uslugu, a sistem će sam sračunati i prikazati šta se plaća, koliko i kome. To znači manje administracije, manje grešaka i jednostavniji kontakt sa institucijama.“

Republički organi imaju rok do 30. juna, a lokalne samouprave do 30. oktobra da evidentiraju sve takse i naknade kroz Jedinstvenu evidenciju neporeskih prihoda, što je preduslov za punu implementaciju druge faze. Prema analizama NALED-a, u Srbiji postoji više od 2.000 neporeskih nameta na državnom nivou, regulisanih kroz preko 500 zakona, dok više od 400 lokalnih odluka uvodi dodatne namete. Istraživanje iz 2024. pokazalo je da 72% privrednika smatra da brojni i visoki parafiskalni nameti značajno doprinose sivoj ekonomiji.

Ova digitalizacija deo je šire reforme koju vodi Ministarstvo finansija, uz podršku Kancelarije za IT i eUpravu, Republičkog sekretarijata za javne politike, Uprave za trezor i NALED-a, a podržavaju je i GIZ, projekat „Bolji način“, Vlada Kraljevine Švedske, Svetska banka i UNDP. Reforma je deo Reformske agende Srbije u okviru Plana rasta EU za Zapadni Balkan.

Pročitaj još

Domaće

Kralj Čarls III uplatio porez od 14,97 miliona evra za 2024-2025. godinu

Monarh uplatio 12,9 miliona funti, Vilijam uplatio 9 miliona evra, prvi put objavljeni tačni iznosi

Published

on

By

Monarh uplatio 12,9 miliona funti, Vilijam uplatio 9 miliona evra, prvi put objavljeni tačni iznosi

Britanski kralj Čarls III uplatio je godišnji porez u iznosu od 12,9 miliona funti (14,97 miliona evra) za fiskalnu godinu 2024-2025, čime je postao prvi monarh koji je javno objavio tačan iznos poreske obaveze. Ovim iznosom, kralj Čarls III se svrstava među 100 najvećih poreskih obveznika u Velikoj Britaniji, kako je saopšteno.

Zvaničnici su potvrdili da će kralj Čarls i kraljica Kamila nastaviti da borave u Klarens Hausu, dok je renoviranje Bakingemske palate u toku kako bi se omogućio veći pristup javnosti. Princ od Velsa, Vilijam, u istom periodu je uplatio porez u iznosu od 7,76 miliona funti (9 miliona evra), prema godišnjem izveštaju o kraljevskim finansijama.

Britanski monarsi po zakonu nisu u obavezi da plaćaju porez na dohodak, porez na nasledstvo za ono što dobiju od prethodnog monarha, niti porez na kapitalnu dobit. Ipak, kralj Čarls dobrovoljno plaća porez na dohodak i porez na kapitalnu dobit na svaku prodaju privatne imovine.

Ovo je prvi put da je kralj Čarls, svojom ličnom odlukom, javno otkrio lične poreske uplate kao monarh, čime je postavio novi standard transparentnosti u britanskoj kraljevskoj porodici.

Pročitaj još

U Trendu