Connect with us

Domaće

Narodna banka uvodi nova pravila za kreditne posrednike i odloženo plaćanje

NBS predložila izmene Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga, komentari do 2. juna 2026. godine

Published

on

g976b646be47cd0542ba4e73cc480ec905243fdee383c3cf050db90b0f258d3915bd50de710b34bcaba5e8c73b09bc874aaa869f2e7f0819cf1605b803fa8dc24_1280

NBS predložila izmene Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga, komentari do 2. juna 2026. godine

Narodna banka Srbije (NBS) predstavila je nacrt izmena i dopuna Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga, kojim se detaljno regulišu kreditni posrednici, trgovci koji nude odloženo plaćanje i pružaoci savetovanja o dugu. Ključni cilj je potpuno usklađivanje domaćih propisa sa pravilima Evropske unije i jačanje zaštite građana od prezaduženosti i netransparentnih finansijskih aranžmana.

Najznačajnija novina odnosi se na precizno regulisanje kreditnog posredovanja, oblasti koja do sada nije bila posebno uređena. NBS predlaže jasna pravila o tome ko može posredovati u odobravanju kredita, pod kojim uslovima, kako se izdaju licence i na koji način će se vršiti nadzor nad tim poslovima. Svi koji povezuju građane sa bankama ili davaocima kredita moraće da posluju po definisanim pravilima, uz kontrolu NBS. Predlog zakona uređuje vrste kreditnog posredovanja, postupke licenciranja, način naplate naknada i odgovornost učesnika na tržištu.

Promene obuhvataju i trgovce koji nude modele “kupi sada, plati kasnije” (Buy Now Pay Later), koji su poslednjih godina u ekspanziji na evropskom tržištu, posebno u internet trgovini. Iako u Srbiji ovi modeli još nisu masovni, NBS ističe da će njihov broj rasti, pa je potrebno unapred postaviti regulatorni okvir. Trgovci koji odobravaju finansiranje iz sopstvenih sredstava, osim plaćanja čekovima, moraće da dobiju dozvolu za rad i budu pod nadzorom NBS, uz obavezu jasnog prikazivanja troškova, uslova otplate i rizika.

NBS upozorava da odloženo plaćanje može podstaći impulsivnu kupovinu i povećati rizik od prezaduženosti, posebno kada se krediti odobravaju brzo i bez provere kreditne sposobnosti. Nova pravila ne obuhvataju standardnu kupovinu na rate putem bankovnih kartica i klasične potrošačke kredite – u tim slučajevima trgovci su posrednici, a proizvode nude banke.

Nacrt zakona uvodi i uslugu savetovanja o dugu za građane koji imaju problem sa otplatom obaveza ili rizikom od prezaduženosti. Ove usluge moći će da pružaju licencirana pravna lica i preduzetnici, takođe pod nadzorom NBS. Primena ovih odredbi biće odložena, zbog očekivanih detaljnijih smernica Evropske komisije.

Izmene zakona uključuju i tehničke dorade na osnovu iskustava iz dosadašnje primene Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga, koji je usvojen pre nešto više od godinu dana. Taj zakon je već doneo ograničenje kamatnih stopa, olakšice u otplati kredita i dodatna prava kod prevremene otplate.

NBS je pozvala građane, stručnu javnost, udruženja i privredu da dostave komentare, predloge i sugestije na nacrt do 2. juna 2026. godine.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Cena brent nafte porasla na 105 dolara, evropski i američki berzanski indeksi rastu

Gas na TTF tržištu 47,92 EUR/MWh, zlato palo na 4.525 dolara po unci, pšenica porasla 0,10 odsto

Published

on

By

Gas na TTF tržištu 47,92 EUR/MWh, zlato palo na 4.525 dolara po unci, pšenica porasla 0,10 odsto

Cena brent nafte danas je zabeležila blagi rast i dostigla 105 dolara za barel, dok je sirova nafta (WTI) porasla na 98,6 dolara. Paralelno sa kretanjem cena energenata, evropski i američki berzanski indeksi otvorili su dan u plusu, pokazuju najnoviji podaci sa tržišta.

Fjučersi brent nafte premašili su 105 dolara po barelu nakon izveštaja da je iranski vrhovni vođa naložio zadržavanje rezervi obogaćenog uranijuma u zemlji, što komplikuje mirovne pregovore, s obzirom na to da SAD zahtevaju demontažu teheranskog nuklearnog programa.

Na tržištu gasa, cena na TTF-u na otvaranju iznosila je 47,92 EUR/MWh, odnosno oko 495 evra za 1.000 kubika, što je pad od 3,01 odsto.

Evropski indeksi su u pozitivnom trendu: Stoxx 600 je na 624,10 bodova (+0,5 odsto), FTSE 100 iznosi 10.484,10 (+0,39 odsto), DAX 40 beleži 24.785,40 (+0,73 odsto), CAC 40 je na 8.134,51 (+0,60 odsto), dok je FTSE MIB dostigao 49.449,50 bodova (+0,57 odsto).

Na američkom tržištu, Dow Jones je otvorio sa 50.395,14 bodova (+0,55 odsto), S&P 500 sa 7.462,70 (+0,17 odsto), Nasdaq sa 29.356,05 (+0,20 odsto), a Russell 2000 sa 2.841,74 bodova (+0,87 odsto).

Zlato je zabeležilo pad na 4.525 dolara po unci, što je smanjenje od 0,35 odsto u odnosu na prethodni dan. Cena pšenice iznosi 648,17 dolara po bušelu (27,2 kg), uz rast od 0,10 odsto.

Na valutnom tržištu, kurs EUR/USD iznosi 1,1615, pri čemu je vrednost evra opala za 0,08 odsto u odnosu na prethodni dan.

Pročitaj još

Domaće

Mars investira 220 miliona evra u modernizaciju fabrike u Velikoj Britaniji

Kompanija ulaže u fabriku u Sloughu, deo šireg plana od milijardu evra za evropske kapacitete do kraja 2026. godine

Published

on

By

Kompanija ulaže u fabriku u Sloughu, deo šireg plana od milijardu evra za evropske kapacitete do kraja 2026. godine

Kompanija Mars najavila je investiciju od 220 miliona evra u modernizaciju svoje proizvodne fabrike u Sloughu u Velikoj Britaniji, koja posluje više od devedeset godina. Ova investicija deo je šire strategije kompanije da uloži ukupno milijardu evra u proizvodne i operativne kapacitete širom Evrope do kraja 2026. godine.

Fabrika u Sloughu, u kojoj je 1932. godine proizvedena prva Mars čokoladica, biće transformisana u savremeni centar sa naprednim tehnologijama, automatizacijom, veštačkom inteligencijom i energetskom efikasnošću. U plan su uključena i dodatna ulaganja u razvoj i obuku zaposlenih.

Mars je prethodnih godina uložio gotovo 500 miliona evra u modernizaciju proizvodnje u Francuskoj, dok se u Holandiji i Poljskoj razvijaju veliki proizvodni i logistički centri za evropsko tržište. Sve ove investicije deo su dugoročne strategije usmerene na izgradnju otpornijih i održivijih sistema, kao i smanjenje uticaja poslovanja na životnu sredinu.

Kompanija Mars danas posluje u više od 80 zemalja i upravlja portfoliom svetski poznatih brendova, uključujući M&M’s®, SNICKERS®, EXTRA®, PEDIGREE® i WHISKAS®. Evropsko tržište je među najvažnijima za kompaniju, sa više od 24 fabrike i preko 25.000 zaposlenih u regionu.

Pročitaj još

Domaće

Francuski institut u Beogradu otvorio izložbu o ženama Balkana sa devet autentičnih priča

Izložba prikazuje devet žena iz regiona kroz fotografije, audio zapise i priče, uz podršku L’Oréal Grupe i Agencije Frans Pres

Published

on

By

Izložba prikazuje devet žena iz regiona kroz fotografije, audio zapise i priče, uz podršku L’Oréal Grupe i Agencije Frans Pres

U Francuskom institutu u Beogradu 22. maja 2026. godine otvorena je izložba fotografija pod nazivom „Unbounded voices (Nesputani glasovi) – žene Balkana, snaga i nasleđe“. Ovaj projekat Agencije Frans pres (AFP), realizovan uz podršku L’Oréal Grupe, predstavlja devet žena iz regiona kroz seriju upečatljivih fotografija, audio zapisa i autentičnih priča iz Beograda, Sarajeva, Tirane i Banja Luke. Izložbu su svečano otvorili Amos Rajhman, direktor Francuskog instituta, Kamij Bujisu, šefica biroa AFP-a za Balkan i urednica izložbe, Andrej Isaković, šef fotografije AFP-a za Balkan, i Sanja Burg, direktorka komunikacija i angažmana u kompaniji L’Oréal Adria-Balkan.

Amos Rajhman je istakao da je izložba u skladu sa dugogodišnjom politikom Francuskog instituta koji radi na promovisanju jednakosti polova i da projekat predstavlja potvrdu njihovog angažovanja na polju ravnopravnosti. On se zahvalio agenciji Frans pres, Kamij Bujisu, Pjeru Oseju, direktoru AFP-a za Evropu i Afriku, i Sanji Burg iz kompanije L’Oréal na realizaciji izložbe. Rajhman je najavio da će u Francuskom institutu biti organizovana dva panela u okviru izložbe: prvi, 26. maja, na temu feminističke diplomatije, sa učesnicama Florans Ferari, francuskom ambasadorkom u Srbiji, i An Lugon-Mulen, ambasadorkom Švajcarske, dok je moderator Jelena Glušac; drugi, 28. maja u 18 časova, koji će moderirati Miljana Nešković, uz učešće Nine Pavićević, dr Jovane Milosavljević, dr Mie Popić i Nikoline Vujević.

Kamij Bujisu je naglasila da je cilj izložbe pokretanje društvene debate i prevazilaženje stereotipa o ženama Balkana. „Oduvek sam osećala da je biti novinarka privilegija. Kada sam došla na Balkan, upoznala sam žene koje nisu odgovarale klišeima. Bile su snažne, duhovite, ponekad mrzovoljne, a većina njih imala je i zaista sjajnu kosu“, navela je Bujisu. Istakla je da je izložba nastala iz želje da se ispričaju njihove autentične priče van stereotipa, zahvaljujući podršci AFP tima, Andreja Isakovića i kompanije L’Oréal.

Izložba „Unbounded voices (Nesputani glasovi) – žene Balkana, snaga i nasleđe“ prikazuje devet žena iz regiona u njihovim svakodnevnim okruženjima, sa ciljem da osvetli njihovu snagu i kompleksnost. Bujisu je poručila da biti žena znači boriti se protiv stereotipa i nasilja svakodnevno, ali i da to nosi posebnu snagu i dar za radovanje životu.

Pročitaj još

U Trendu