Connect with us

Domaće

MMF prognozira BDP po glavi stanovnika od 152 hiljade evra za Luksemburg do 2030.

Irska prelazi 138 hiljada evra, dok Bugarska ostaje na 28 hiljada evra – sever i zapad Evrope zadržavaju vodeće pozicije

Published

on

pexels-photo-20101853

Irska prelazi 138 hiljada evra, dok Bugarska ostaje na 28 hiljada evra – sever i zapad Evrope zadržavaju vodeće pozicije

Međunarodni monetarni fond (MMF) objavio je projekciju prema kojoj će BDP po glavi stanovnika u Luksemburgu premašiti 152 hiljade evra do 2030. godine, dok će Irska dostići oko 138 hiljada evra, što je najviši nivo među evropskim ekonomijama. Analiza MMF-a obuhvata 41 evropsku zemlju, uključujući članice EU, države EFTA, kandidate za EU i Ujedinjeno Kraljevstvo, a procenjuje se nominalni BDP po stanovniku i BDP po kupovnoj moći (PPP).

Prema izveštaju, Irska će do 2030. godine preteći Luksemburg kao vodeća evropska ekonomija po PPP, ali MMF napominje da su irske brojke pod značajnim uticajem velikih multinacionalnih kompanija. Pored Irske i Luksemburga, među pet najbogatijih zemalja nalaze se Norveška, Švajcarska i Danska.

Među najvećim evropskim ekonomijama, Nemačka će biti 12. po BDP-u po glavi stanovnika, dok će Francuska zauzeti 15. mesto, Ujedinjeno Kraljevstvo 16, Italija 18, a Španija 22. poziciju. Ovo potvrđuje da veličina ukupnog BDP-a ne garantuje visoki životni standard svakog građanina.

Na dnu liste ostaju zemlje kandidati za članstvo u EU – Ukrajina, Kosovo i Moldavija, koje će, prema projekcijama, imati najniži BDP po glavi stanovnika do 2030. godine. Među članicama EU, Bugarska će ostati najniže rangirana sa oko 28 hiljada evra po glavi stanovnika, dok se očekuje da će Grčka pasti sa 29. na 32. mesto. Kipar bi mogao da ostvari najveći napredak, prelazeći sa 16. na 13. poziciju.

Unutar Evropske unije, izuzev Luksemburga i Irske, Danska će prednjačiti sa skoro dvostrukim BDP-om po glavi stanovnika u odnosu na Grčku. Pored toga, MMF navodi da su nominalne razlike još izraženije: Luksemburg sa više od 152 hiljade evra, Irska sa oko 138 hiljada evra, a Bugarska sa oko 28 hiljada evra po glavi stanovnika.

Glavni zaključak je da će Evropa do 2030. ostati podeljena – sever i zapad kontinenta zadržaće vodeće ekonomske pozicije, dok će istok, i pored rasta, i dalje zaostajati. Za zemlje poput Hrvatske, to znači nastavak približavanja evropskom proseku, ali i dalje višegodišnji proces dostizanja najrazvijenijih članica.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Ujedinjeni Arapski Emirati izlaze iz OPEC i OPEC+, planirano povećanje proizvodnje za 30%

UAE napustili OPEC i OPEC+, što može dovesti do slabijeg uticaja kartela na tržište i povećanja proizvodnje za 30%

Published

on

By

UAE napustili OPEC i OPEC+, što može dovesti do slabijeg uticaja kartela na tržište i povećanja proizvodnje za 30%

Ujedinjeni Arapski Emirati objavili su 28. aprila 2026. godine da napuštaju Organizaciju zemalja izvoznica nafte (OPEC) i prošireni format OPEC+, čime je kartel značajno oslabljen jer UAE poseduju značajne rezervne kapacitete. Odluka je doneta u skladu sa dugoročnom strategijom i ekonomskom vizijom UAE za razvoj sopstvenog energetskog sektora, uz ubrzanje investicija u domaću proizvodnju energije, saopštila je zvanična agencija WAM.

Kako je dodatno objašnjeno, odluka je vođena nacionalnim interesima, sa ciljem da UAE aktivno odgovore na urgentne potrebe tržišta u uslovima geopolitičke nestabilnosti vezane za poremećaje u Arapskom zalivu i Ormuskom moreuzu, što direktno utiče na dinamiku ponude nafte na svetskom tržištu.

Prema navodima analitičara i izvora, ovaj potez predstavlja snažan udarac članicama OPEC-a i njihovom lideru Saudijskoj Arabiji, naročito u trenutku kada rat Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana izaziva energetski šok i nestabilnost globalne ekonomije. UAE su kritikovali druge arapske države da nisu pružile dovoljnu zaštitu tokom iranskih napada na njihove interese kao saveznika SAD.

Horhe Leon, analitičar kompanije Ristad, ocenjuje da povlačenje UAE označava značajnu promenu za OPEC, jer je uz Saudijsku Arabiju to bila jedna od retkih članica sa značajnim rezervnim kapacitetima, putem kojih grupa utiče na tržište. “Dugoročna implikacija je strukturno slabiji OPEC. Van grupe, UAE bi imao i podsticaj i mogućnost da poveća proizvodnju, što otvara pitanja o održivosti uloge Saudijske Arabije kao centralnog stabilizatora tržišta i ukazuje na potencijalno nestabilnije tržište nafte kako se smanjuje kapacitet OPEC-a da ublaži neravnoteže u ponudi”, navodi Leon.

Adže Parmar, direktor za energetiku u ICIS-u, napominje da se UAE već duže vreme ne slažu s politikom OPEC-a. “To nije iznenađenje, ali će svakako imati značajan uticaj na duži rok. To takođe označava opšti pomak u istorijski jakom savezu između UAE i Saudijske Arabije.”

Sergej Vakulenko iz Karnegi centra Rusija Euroazija, bivši direktor Gaspronjefta, ističe da UAE planiraju da povećaju proizvodnju nafte do 30%, što bi bilo teško ostvariti uz ograničenja OPEC-a i OPEC+. “Sada je verovatno najmanje štetno vreme da se to objavi – cene nafte su visoke i postoje stvarne nestašice zbog zatvaranja Ormuza. Nakon otvaranja, doći će do povećane potražnje jer će zemlje obnavljati rezerve koje su smanjene od februara, tako da će cene ostati visoke. Bez UAE, OPEC će biti mnogo slabiji, jer drugi veliki proizvođači poput Irana i Iraka nemaju značajne rezervne kapacitete kao UAE i Saudijska Arabija.”

Članice OPEC-a proizvode više od trećine svetske ponude nafte. Organizacija je osnovana 1960. godine, a članice su Alžir, Republika Kongo, Ekvatorijalna Gvineja, Gabon, Libija, Nigerija, Irak, Iran, Kuvajt, Saudijska Arabija i Venecuela. Nakon 2016, OPEC je uvećan za još 10 zemalja, uključujući Rusiju, stvarajući OPEC+. Osnovna svrha OPEC-a je stabilizacija tržišta i obezbeđivanje redovne isporuke goriva.

Pročitaj još

Domaće

Atlantic Grupa povećala prihod na 297,3 miliona evra, rast od 14,4 odsto u prvom kvartalu

Kompanija zabeležila EBITDA od 29,7 miliona evra i rast neto dobiti od 77,6 odsto, s dvocifrenim rastom u segmentima kafe, delikatesnih namaza i apoteka

Published

on

By

Kompanija zabeležila EBITDA od 29,7 miliona evra i rast neto dobiti od 77,6 odsto, s dvocifrenim rastom u segmentima kafe, delikatesnih namaza i apoteka

Atlantic Grupa je u prvom kvartalu 2026. ostvarila prihod od prodaje od 297,3 miliona evra, što predstavlja rast od 14,4 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine. EBITDA (dobit pre kamata, poreza i amortizacije) iznosila je 29,7 miliona evra, beležeći povećanje od 29 odsto na godišnjem nivou, dok je neto dobit porasla za 77,6 odsto, uprkos većim ulaganjima, višoj amortizaciji i rastu troškova kamata i poreza.

Rast prihoda zabeležen je u svim poslovnim i distributivnim segmentima, a najveći doprinos došao je iz sektora kafe, apotekarskog poslovanja i delikatesnih namaza. Dodatno, kompanija je ostvarila napredak na međunarodnim tržištima, posebno u Hrvatskoj i Severnoj Makedoniji.

Segment kafe pokazao je snažan dvocifren rast prodaje na gotovo svim regionalnim tržištima, naročito u Severnoj Makedoniji, Sloveniji i Srbiji. Najveći doprinos dali su brendovi Grand kafa, Barcaffe, Bonito, C kafa i Doncafe, uz rast prodaje instant, kapsula i espresso kafe. Delikatesni namazi su ostvarili dvocifren rast prodaje, posebno na tržištima Nemačke, Austrije, Kosova i Srbije, sa naglaskom na mesne i riblje namaze, kao i proizvode brenda Bakina Tajna.

Segment pića je takođe beležio rast na tržištima Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije, dok je apotekarsko poslovanje snažno poraslo zahvaljujući preuzimanju devet apoteka od kompanije Belupo početkom godine. Na kraju marta 2026. lanac Farmacia imao je ukupno 118 prodajnih jedinica, uključujući 67 apoteka, 50 specijalizovanih prodavnica i veb prodavnicu.

Prema ekonomskim analizama, ovakvi rezultati potvrđuju pozitivan uticaj strateških investicija i širenja portfolia na ključnim tržištima, kao i uspeh u distribuciji sopstvenih i partnerskih brendova. Kompanija nije iznela dodatne prognoze ili planove u ovom izveštaju.

Pročitaj još

Domaće

Janaf smanjio neto dobit na 13 miliona evra u prvom kvartalu 2026

Prihodi kompanije dostigli 35 miliona evra, dok je bruto dobit iznosila skoro 16 miliona evra

Published

on

By

Prihodi kompanije dostigli 35 miliona evra, dok je bruto dobit iznosila skoro 16 miliona evra

Kompanija Janaf ostvarila je neto dobit od 13 miliona evra u prvom kvartalu 2026. godine, što predstavlja pad od 13 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine, saopšteno je u finansijskom izveštaju. Ukupni prihodi firme u ovom tromesečju dostigli su 35 miliona evra, dok je bruto dobit iznosila gotovo 16 miliona evra. Prihodi od osnovne delatnosti, koji obuhvataju transport i skladištenje nafte i naftnih derivata, iznosili su 33 miliona evra.

Janaf je 72 odsto prihoda od osnovne delatnosti ostvario poslovanjem sa inostranim kupcima, u ukupnom iznosu od skoro 24 miliona evra, dok je na domaćem tržištu prihodovao više od 9 miliona evra. Kompanija navodi da su finansijski rezultati i dalje iznad proseka u hrvatskoj privredi, uprkos geopolitičkoj neizvesnosti i složenim uslovima u energetskom sektoru, koji su obeležili početak godine.

“Izražena geopolitička neizvesnost i složene okolnosti u energetskom sektoru obeležili su prvo tromesečje ove godine. Uprkos takvom okruženju, ostvareni finansijski rezultati potvrđuju stabilnost i otpornost poslovanja JANAF-a i dodatno učvršćuju našu poziciju pouzdanog partnera naftnog sektora i jedinog sigurnog pravca snabdevanja za ovaj deo Evrope. Time smo još jednom potvrdili svoju ulogu pouzdanog partnera u Hrvatskoj, Evropskoj uniji i zemljama u okruženju, kao i poziciju strateškog energetskog čvorišta Evropske unije”, istakla je Uprava JANAF-a, predvođena predsednikom mr sc Stjepanom Adanićem, uz članove Vladislava Veselicu i Ivana Barbarića.

Kompanija je najavila nastavak planiranih razvojnih aktivnosti, uključujući ulaganja u proširenje skladišnih kapaciteta, diversifikaciju poslovanja kroz projekte obnovljivih izvora energije, kao i izlazak na međunarodna tržišta putem projekta u Kazahstanu. “Zahvaljujući snažnoj podršci vlasnika i ključnih aktera, kao i posvećenosti zaposlenih, nastavljamo sa sprovođenjem planiranih razvojnih aktivnosti. To uključuje ulaganja u proširenje skladišnih kapaciteta i dalju diverzifikaciju poslovanja kroz projekte u oblasti obnovljivih izvora energije, kao i izlazak na međunarodna tržišta kroz projekat u Kazahstanu, čime jačamo temelje dugoročne stabilnosti i razvoja Društva”, navodi se u saopštenju Uprave.

Prema ekonomskim analizama, finansijski rezultati omogućavaju nastavak procesa diverzifikacije poslovanja sa ciljem dugoročne transformacije JANAF-a u integrisanu energetsku kompaniju.

Pročitaj još

U Trendu