Connect with us

Svet

Savezni sud dozvolio proširenje ubrzanih deportacija na celoj teritoriji SAD

Američki apelacioni sud odobrio širenje primene ubrzanog procesa deportacije, potvrđeno od strane nadležnih institucija

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Mark stebnicki

Američki apelacioni sud odobrio širenje primene ubrzanog procesa deportacije, potvrđeno od strane nadležnih institucija

Savezni apelacioni sud u Sjedinjenim Američkim Državama doneo je odluku kojom se omogućava nadležnim organima da prošire primenu ubrzanog postupka deportacije na celu teritoriju zemlje. Ova odluka, doneta glasovima većine sudija u Apelacionom sudu okruga Kolumbija, omogućava Ministarstvu za unutrašnju bezbednost (DHS) sprovođenje proširenih mera u okviru politike ubrzanog udaljavanja sa teritorije SAD, navode izvori iz sudskih dokumenata.

Pre izmene koja je sada dozvoljena, politika ubrzanih deportacija odnosila se uglavnom na područja u blizini granica i na osobe koje nisu mogle da dokažu boravak duži od dve nedelje na teritoriji SAD. Najnovijom odlukom sud je omogućio zvaničnicima da ubrzani proces primene u bilo kom delu zemlje, sa ciljem udaljavanja onih koji ne mogu da dokažu prisustvo u SAD duže od dve godine.

Odluka je doneta nakon što je prethodno, u avgustu 2025. godine, jedan federalni sudija presudio da proširenje ove politike nije u skladu sa pravima na pravičan proces. Međutim, sudska komisija na apelacionom nivou sada je poništila to rešenje, navodeći da Ministarstvo unutrašnje bezbednosti ima ovlašćenja za ovakav vid postupanja.

Predstavnici Ministarstva unutrašnje bezbednosti saopštili su da odluka suda omogućava nastavak sprovođenja politike ubrzanih deportacija, a zvaničnici su naglasili da će se mere primenjivati u skladu sa postojećim zakonima i procedurama. Istakli su i da će proces biti podložan internim i spoljnim kontrolama u cilju očuvanja zakonitosti.

Organizacije za ljudska prava i pojedini pravni zastupnici prethodno su izrazili zabrinutost zbog mogućih posledica proširenja ubrzanih deportacija, ističući potrebu za obezbeđivanjem prava na pravičan proces za sve osobe pogođene ovim merama.

Ova odluka dolazi u trenutku kada su migraciona pitanja visoko na agendi američke administracije. Prethodne promene politike donele su brojne debate o balansu između bezbednosti granica i zaštite osnovnih prava pojedinaca. U narednim mesecima očekuje se dalje praćenje implementacije odluke i eventualnih pravnih izazova.

Nezavisni izvori nisu mogli da potvrde uticaj odluke na broj osoba zahvaćenih ovim postupkom, a zvanične institucije najavile su da će o rezultatima i primeni politika redovno izveštavati javnost.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Direktor ODNI otpustio šest zaposlenih, 45 vraćeno u matične agencije

Izvori potvrdili smene u američkoj obaveštajnoj službi, trenutno bez planova za dodatna otpuštanja

Published

on

By

Izvori potvrdili smene u američkoj obaveštajnoj službi, trenutno bez planova za dodatna otpuštanja

U kancelariji Direktora nacionalne obaveštajne službe Sjedinjenih Američkih Država, nakon stupanja Bila Pultea na dužnost vršioca dužnosti direktora, ukupno 51 zaposleni je prekinuo saradnju sa ovom institucijom. Prema navodima tri izvora upoznata sa situacijom, šest zaposlenih iz oblasti karijernih i političkih obaveštajnih kadrova je otpušteno, dok je 45 vraćeno u njihove matične agencije.

Kadrovske promene sprovedene su tokom petka. Prema izjavama izvora, Pulte je zatražio od svojih zamenika i drugih direktora predloge za smanjenje broja zaposlenih u okviru kancelarije. Neki od zamenika su sugerisali dodatne rezove, ali je Pulte, prema rečima jednog od izvora, ocenio da je broj od 51 dovoljan u ovom trenutku.

Jedan od izvora opisao je proces smanjenja broja zaposlenih kao promišljen i metodičan. Nije bilo izmena u grupi zaduženoj za borbu protiv terorizma, navode izvori.

Dva izvora su potvrdila da u ovom trenutku nisu planirana dalja otpuštanja. Zvaničnici nisu pružili dodatne informacije o razlozima za kadrovske promene niti o planovima za budućnost kancelarije.

Ova dešavanja dolaze u trenutku kada američka obaveštajna zajednica prolazi kroz period preispitivanja prioriteta i organizacije. Prema navodima izveštaja, diskusije o mogućim dodatnim rezovima i reorganizaciji su u toku, ali nije doneta odluka o novim potezima.

Kancelarija Direktora nacionalne obaveštajne službe ima ključnu ulogu u koordinaciji različitih američkih obaveštajnih agencija. Ove kadrovske promene deo su šireg procesa upravljanja i prilagođavanja strukture u skladu sa aktuelnim potrebama i prioritetima.

Nije izdato zvanično saopštenje o daljim planovima, a izveštaji ukazuju da se situacija pažljivo prati. Prema navodima izvora, nisu zabeležene promene u odeljenju za borbu protiv terorizma.

Kako prenose izvori, ovo je razvoj događaja u toku i očekuju se eventualna dalja saopštenja u slučaju novih odluka.

Pročitaj još

Svet

Oslobođeni italijanski aktivisti nakon mesec dana pritvora u Libiji

Ministarstvo spoljnih poslova Italije potvrdilo oslobađanje dvojice državljana, istraga o okolnostima boravka u toku

Published

on

By

Ministarstvo spoljnih poslova Italije potvrdilo oslobađanje dvojice državljana, istraga o okolnostima boravka u toku

Dvojica italijanskih aktivista koji su podržavali Palestince, a bili su pritvoreni u Libiji, oslobođeni su nakon što su proveli oko mesec dana u pritvoru, saopštio je ministar spoljnih poslova Italije Antonio Tajani. Aktivisti su predati italijanskom konzulu u Bengaziju, zajedno sa državljaninom Urugvaja koji takođe ima italijansko državljanstvo. Prema zvaničnim informacijama, ova grupa je deo flotile aktivista koja je pokušala da dođe do palestinske enklave kopnenim putem.

Italijanski ministar spoljnih poslova Antonio Tajani objavio je na društvenim mrežama da su oslobođeni italijanski državljani bezbedno preuzeti od strane konzula. Aktivisti su bili zadržani u Libiji kao deo odvojene grupe koja je pokušavala da pruži podršku palestinskoj populaciji.

Iz Ministarstva spoljnih poslova Italije navode da su svi oslobođeni građani u dobrom zdravstvenom stanju i da im je pružena potrebna konzularna pomoć. Istraga o okolnostima njihovog boravka i pritvora u Libiji je u toku, a više detalja biće poznato nakon završetka svih procedura.

Zvaničnici ističu da su u stalnom kontaktu sa vlastima Libije kako bi se osiguralo poštovanje prava i bezbednost italijanskih građana u inostranstvu. “Nastavljamo da pažljivo pratimo situaciju i da pružamo podršku svim našim državljanima”, navedeno je u saopštenju Ministarstva spoljnih poslova Italije.

Pročitaj još

Svet

Putin: Rusija otvorena za nove mirovne pregovore sa Ukrajinom na osnovu istanbulskih dogovora

Ruski predsednik poručio da je Moskva spremna na dijalog, uz insistiranje na ranije iznetim uslovima

Published

on

By

Ruski predsednik poručio da je Moskva spremna na dijalog, uz insistiranje na ranije iznetim uslovima

Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas tokom sastanka sa članovima ruske vlade da je Moskva spremna za mirovne pregovore sa Ukrajinom na osnovu dogovora postignutih u Istanbulu, kao i uzimajući u obzir realnost na terenu i modalitete o kojima se razgovaralo u Enkoridžu. Putin je naglasio da bi pregovori mogli da se vode i prema principima koje je izneo tokom ranijih obraćanja u Ministarstvu spoljnih poslova, navode izvori iz zvaničnih ruskih krugova.

Prema Putinovim rečima, ruska strana smatra da Oružane snage Ukrajine gube teritoriju, dok ruske snage nastavljaju sa napredovanjem, oslanjajući se na stabilizaciju ekonomije i vojne uspehe. On je istakao i da napadi na civilnu infrastrukturu, poput napada na autobus sa decom u Belgorodskoj oblasti ili studentski dom u Starobeljsku, ne mogu da utiču na situaciju na frontu. “Sve ove akcije imaju za cilj da stvore utisak o navodno povoljnijoj pregovaračkoj poziciji ukrajinske strane”, ocenio je Putin.

Putin je ukrajinske vlasti ponovo okarakterisao kao “neonacistički režim” i podsetio na parafirani nacrt mirovnog sporazuma iz Istanbula iz proleća 2022. godine, koji je predviđao da Ukrajina prihvati vojnu neutralnost i odustane od članstva u NATO-u u zamenu za međunarodne bezbednosne garancije. Prema tadašnjem nacrtu, pitanje Krima trebalo je da bude rešavano posebnim pregovorima, dok su neka teritorijalna i bezbednosna pitanja ostala nerešena.

Sporazum iz Istanbula nije potpisan, ali Moskva ga i dalje vidi kao moguću osnovu za nastavak mirovnih pregovora. U nedavnom obraćanju Ministarstvu spoljnih poslova, Putin je izneo uslove za prekid sukoba koji podrazumevaju povlačenje ukrajinskih trupa iz Donjecke, Luganske, Hersonske i Zaporoške oblasti, kao i odustajanje od planova za članstvo u NATO-u.

“Rusija ostaje spremna za dijalog u skladu sa dogovorima iz Istanbula i realnom situacijom na terenu”, naglasio je predsednik Rusije tokom sastanka.

Pročitaj još

U Trendu