Connect with us

Domaće

Minimalna zarada u Srbiji porasla na 405 dinara po satu, niža od proseka EU

Minimalac u Srbiji dostiže 70.000 dinara mesečno, dok je u EU najviši u Luksemburgu sa 2.378 evra

Objavljeno pre

,

Minimalna zarada u Srbiji porasla na 405 dinara po satu, niža od proseka EU Foto Izvor: Pexels / Marta Branco

Minimalac u Srbiji dostiže 70.000 dinara mesečno, dok je u EU najviši u Luksemburgu sa 2.378 evra

Minimalna zarada u Srbiji od naredne godine iznosiće 405 dinara po satu. To u proseku znači oko 70.000 dinara mesečno, dok trenutni iznos minimalca iznosi oko 65.000 dinara ili 550 evra. Ova odluka, kako je saopšteno, rezultat je dogovora socijalnih partnera i Vlade, a najnoviji podaci upućuju da je minimalna zarada u Srbiji i dalje niža od većine članica Evropske unije, što potvrđuju i nalazi Eurofonda.

Minimalna zarada u Srbiji porasla je za 10,2 odsto u odnosu na prethodnu godinu. S druge strane, u Evropskoj uniji najveći minimalac beleži Luksemburg sa 2.378 evra bruto. Za njim slede Holandija sa 2.056 evra bruto, Belgija sa 2.037 evra, Irska sa 2.034 evra, Nemačka sa 1.570 evra, Francuska sa 1.424 evra i Španija sa 1.294 evra. Najniži minimalac u EU ima Bugarska, gde bruto minimalna plata iznosi 427 evra, dok Mađarska ima 479 evra, Rumunija 484 evra, a Letonija 628 evra bruto. U Sloveniji minimalac je 942 evra, a u Hrvatskoj 756 evra.

Minimalna zarada u Srbiji i EU: rast i poređenja

Nacionalne minimalne zarade nastavile su da rastu širom Evrope u 2026. godini. Najveći porast zabeležen je u Centralnoj i Istočnoj Evropi. Prema izveštaju Eurofonda, Slovenija je zabeležila najveći rast minimalca od 16 odsto. Bugarska, Slovačka, Litvanija i Mađarska imale su rast od oko 11 do 12 odsto. Hrvatska i Češka zabeležile su povećanja od oko 8 odsto, a Kipar i Nemačka su primenile slična povećanja.

U Srbiji je minimalna zarada povećana 10,2 odsto u odnosu na prošlu godinu. Prosečno povećanje minimalca u državama EU je tek neznatno niže od prošlogodišnjeg, dok je inflacija u januaru 2026. godine bila znatno manja. Kao rezultat, zaposleni sa minimalnom platom u gotovo svim članicama EU ostvarili su realni rast kupovne moći, osim u Rumuniji gde je minimalac bio zamrznut do jula 2026.

Direktiva EU i uticaj na minimalac

Usvajanjem Direktive o adekvatnim minimalnim platama u Evropskoj uniji 2022. godine, članice su bile obavezne da do 15. novembra 2024. uključe nova pravila u nacionalne propise. Većina država je to i učinila do kraja 2024. godine. Danska je pokušala da ospori Direktivu pred Sudom pravde EU, ali je presuda iz novembra 2025. godine potvrdila njenu validnost.

Direktiva je, prema istraživanju Eurofonda, podstakla nekoliko država članica da povećaju minimalac. Analitičari navode da su se vlade u prethodnim godinama fokusirale na zaštitu radnika od inflacije, a sada sve više pažnje posvećuju adekvatnosti minimalne zarade i unapređenju životnog standarda niskoplaćenih radnika.

Minimalna zarada u Srbiji u širem ekonomskom kontekstu

Minimalna zarada u Srbiji i dalje zaostaje za većinom članica EU, kako po iznosu tako i po kupovnoj moći. Međutim, rast minimalca u prethodnim godinama prati trend povećanja u regionu. Poreski i socijalni sistemi u EU stvaraju značajne razlike između bruto i neto minimalne zarade. U 2025. godini porez na minimalnu zaradu kretao se od manje od 5 odsto na Malti, u Belgiji i Luksemburgu, do više od 30 odsto u Rumuniji, Mađarskoj i Sloveniji.

Kao rezultat, Kajcov indeks, koji meri odnos minimalne i prosečne zarade, povećao se u većini članica tokom poslednje decenije. To znači da su minimalne plate rasle brže od prosečnih plata u istom periodu. U Srbiji je povećanje minimalca takođe išlo u korak sa inflacijom, što je zaposlenima sa najnižim primanjima omogućilo očuvanje ili blagi rast kupovne moći u protekloj godini.

Pročitaj još

Domaće

Izgradnja tunela ispod Kadinjače vredna 102 miliona evra ubrzaće saobraćaj Užice–Bajina Bašta

Tunel od 1.260 metara deo je puta Dub–Dubci, radove izvodi Powerchina, završetak za 42 meseca

Objavljeno pre

,

Objavio:

Izgradnja tunela ispod Kadinjače vredna 102 miliona evra ubrzaće saobraćaj Užice–Bajina Bašta – tunel ispod Kadinjače

Tunel od 1.260 metara deo je puta Dub–Dubci, radove izvodi Powerchina, završetak za 42 meseca

Vlada Srbije potpisala je ugovor o izgradnji tunela ispod Kadinjače, ključnog objekta na državnom putu Dub–Dubci, uz ukupnu vrednost radova od 102 miliona evra. Tunel dužine 1.260 metara omogućiće brži saobraćaj između Užica i Bajine Bašte. Radove će izvoditi kineska kompanija Powerchina, a rok za završetak je 42 meseca od potpisivanja ugovora, saopštila je Aleksandra Sofronijević, ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u tehničkom mandatu.

Ekonomija regiona dobija novi zamajac

Ova investicija ima potencijal da značajno unapredi saobraćajnu infrastrukturu zapadne Srbije. Pored toga, tunel ispod Kadinjače smanjiće vreme putovanja između Užica i Bajine Bašte, što direktno doprinosi efikasnosti transporta i povezivanju regiona. Pripremni radovi na terenu trebalo bi da počnu do kraja meseca. Kao rezultat, očekuje se veća dostupnost i bolja povezanost zapadnog dela zemlje sa Republikom Srpskom.

Detalji projekta i značaj za saobraćaj

Državni put Dub–Dubci obuhvata izgradnju ovog tunela kao centralnog infrastrukturnog objekta. Tunel ispod Kadinjače biće dug 1.260 metara, što predstavlja tehnički izazov, ali i ključnu tačku na trasi između Užica i Bajine Bašte. Ugovor su potpisali Aleksandra Sofronijević, v.d. direktora Puteva Srbije Zoran Drobnjak i predstavnik kompanije Powerchina Fang Mingi. Očekuje se da će, osim ubrzanja saobraćaja, projekat doprineti i razvoju lokalne privrede kroz angažovanje domaćih podizvođača i dobavljača.

Regionalni i ekonomski efekti

Osim toga, projekat ima širi značaj za privredni razvoj ovog dela Srbije. Bolja saobraćajna povezanost može podstaći investicije, turizam i trgovinu. Takođe, izgradnja tunela deo je kontinuiranog napora države da modernizuje putnu mrežu i poveća konkurentnost regiona. Pre svega, ovakve infrastrukturne investicije često deluju kao multiplikator za lokalnu ekonomiju, omogućavajući razvoj novih poslovnih inicijativa i otvaranje radnih mesta. Izvođač radova, Powerchina, ranije je učestvovao u sličnim projektima u regionu, što daje dodatnu sigurnost u pogledu realizacije. Projekat je deo šire strategije unapređenja saobraćaja i povezivanja Srbije sa susednim državama. Sve ove mere doprinose održivom ekonomskom rastu i integraciji tržišta.

Pročitaj još

Domaće

SAD ukida carinu od 10 odsto na irski viski, najavljeno tokom posete Irskoj

Američki predsednik Donald Tramp potvrdio ukidanje carine na irski viski, što donosi prednost irskim proizvođačima u odnosu na konkurenciju iz Škotske i UK

Objavljeno pre

,

Objavio:

SAD ukida carinu od 10 odsto na irski viski, najavljeno tokom posete Irskoj – carina na irski viski

Američki predsednik Donald Tramp potvrdio ukidanje carine na irski viski, što donosi prednost irskim proizvođačima u odnosu na konkurenciju iz Škotske i UK

Sjedinjene Američke Države ukidaju carinu od 10 odsto na irski viski, potvrdio je predsednik Donald Tramp tokom posete Irskoj. Odluka je doneta nakon dvodnevne posete, a najavljena je na ceremoniji dodele trofeja na golf turniru “Ajriš open” u zapadnoj Irskoj. Ključna fraza carina na irski viski bila je u centru pažnje tokom čitavog događaja, što je izazvalo ovacije okupljenih.

Detalji ukidanja carine na irski viski

Carina od 10 odsto na irski viski uvedena je nakon ranijih promena u trgovinskoj politici SAD. Ova stopa odnosila se na robu iz Evropske unije, uključujući irski viski, a uvedena je nakon odluke Vrhovnog suda SAD kojom su ukinute prethodne dažbine iz Trampove ere. Prema izvorima iz industrije, irski proizvođači su dugo tražili izjednačavanje uslova sa konkurencijom iz Škotske i Severne Irske, čiji viski nije bio opterećen carinom zahvaljujući trgovinskom sporazumu između SAD i Ujedinjenog Kraljevstva. Udruženje proizvođača irskog viskija pozdravilo je ovu vest, ističući da će ukidanje carina pozitivno uticati na izvoz i konkurentnost irskih brendova na američkom tržištu.

Trgovinska politika i širi ekonomski značaj

Odluka o ukidanju carine na irski viski dolazi u trenutku kada je profesionalni irski golfer Šejn Lauri osvojio domaći turnir “Open”. Ovaj potez američkog predsednika tumači se kao deo ličnog i često promenljivog pristupa trgovinskoj politici. Tramp je ranije koristio carine kao sredstvo za iznudu ustupaka ili za nagrađivanje ključnih partnera. S druge strane, irska vlada je tokom posete demonstrirala delikatnu diplomatiju, nastojeći da osigura povoljne uslove za svoje proizvođače i očuva dobre odnose sa SAD. Ukidanje carine na irski viski može imati značajan efekat na tržište, jer omogućava irskim proizvođačima da izjednače cene sa konkurencijom i povećaju izvoz, posebno u poređenju sa škotskim viskijem i proizvodima iz Severne Irske koji već uživaju povlašćen status.

Izjave i reakcije iz industrije

Udruženje proizvođača irskog viskija saopštilo je da “srdačno pozdravlja” ovu odluku. Prema njihovim rečima, ukidanje carina će doprineti rastu izvoza i otvaranju novih poslovnih mogućnosti za domaće destilerije. Na ceremoniji dodele trofeja, predsednik Tramp je izjavio: “Pa, dobro, ukinućemo tu carinu na irski viski.” Ova izjava dočekana je ovacijama prisutnih, što pokazuje koliko je tema carina na irski viski bila važna za lokalnu zajednicu i industriju.

Implikacije za tržište i buduće odnose

Ukidanje carina na irski viski dolazi u trenutku kada je globalna trgovina pod pritiskom promena i novih trgovinskih pravila. Sektori koji su do sada bili pogođeni carinskim barijerama sada očekuju povećanje konkurentnosti i rast tržišnog udela. Osim toga, odluka može uticati i na šire ekonomske odnose između SAD, EU i UK, posebno u segmentu trgovine alkoholnim pićima i sličnim robama. Konačno, ovaj potez američke administracije šalje signal o spremnosti na fleksibilniji pristup trgovinskoj politici, što može otvoriti prostor za dalje pregovore i olakšice i u drugim sektorima.

Pročitaj još

Domaće

Cene nafte rastu zbog napada Huta, Brent premašio 108 dolara po barelu

Zatvaranje naftovoda u Saudijskoj Arabiji i napadi dronovima podigli su Brent na 108,03 dolara, dok je gas u Velikoj Britaniji poskupeo 5 odsto

Objavljeno pre

,

Objavio:

Cene nafte rastu zbog napada Huta, Brent premašio 108 dolara po barelu

Zatvaranje naftovoda u Saudijskoj Arabiji i napadi dronovima podigli su Brent na 108,03 dolara, dok je gas u Velikoj Britaniji poskupeo 5 odsto

Cene nafte nastavile su da rastu nakon napada Huta na Saudijsku Arabiju, što je dovelo do zatvaranja ključnog naftovoda Istok-Zapad. Cena Brenta, međunarodne referentne vrste nafte, dostigla je 108,03 dolara po barelu. To predstavlja dnevni rast od 3,25 odsto, prema najnovijim podacima.

Napad Huta i uticaj na cene nafte

Napadi jemenskih Huta dronovima na Saudijsku Arabiju i zauzimanje ostrva Perim u moreuzu Bab el-Mandab izazvali su novi talas neizvesnosti na tržištu. Kao rezultat, Saudijska Arabija je bila prinuđena da zatvori naftovod Istok-Zapad. Taj naftovod je od ključnog značaja za izvoz nafte iz regiona. Rast cene nafte odrazio se i na druga tržišta energenata. Referentna cena gasa u Velikoj Britaniji porasla je za 5 odsto, na 208,73 po termalnoj jedinici. To je najviši nivo od decembra 2022. godine. Pored toga, prošle nedelje cena nafte prešla je 100 dolara po barelu, prvi put od jula.

Turbulentna godina za energente i berzanska kretanja

Ova godina je bila izuzetno turbulentna za energente. Rat između SAD i Izraela sa Iranom doveo je do poremećaja snabdevanja naftom i gasom širom Bliskog istoka. U aprilu je cena nafte dostigla vrhunac od 126 dolara, da bi potom pala tokom leta. Pad je usledio zbog nade u trajno primirje, ali su nakon propasti memoranduma između SAD i Irana cene ponovo počele da rastu. Proizvodnja nafte u Saudijskoj Arabiji bila je pod pritiskom i pre napada na glavni naftovod. Prema podacima Blumberga, Rijad je OPEK-u prijavio najnižu proizvodnju sirove nafte u avgustu od 1990. godine.

Kretanja na berzama i druge cene sirovina

Evropski berzanski indeksi zasad beleže blagi rast. Ruski MOEX indeks pao je 1,48 odsto, dok je FTSE porastao 0,55 odsto. Francuski CAC ostao je skoro nepromenjen. Fjučersi evropskog prirodnog gasa na TTF tržištu danas su iznosili 79,52 evra za megavat-sat. Američki indeksi juče su blago porasli. Indeks Dau Džons uvećan je za 0,98 odsto, a S&P za 0,86 odsto. Vrednost evra prema dolaru iznosi 1,1639 dolara. Cena zlata iznosi 4.360,42 dolara za trojsku uncu, što predstavlja dnevni pad od 1,10 odsto. Cena pšenice na svetskim berzama je 722 centa za bušel, uz pad od 0,45 odsto.

Izjave i prognoze analitičara

Kris Bošam iz brokerske kuće IG izjavio je da povratak na prolećne maksimume “izgleda sve verovatnije”. On je upozorio da se rizik od novih poremećaja širi i van Zaliva. Pretnja od obnavljanja napada Huta na brodove dodatno povećava neizvesnost na energetskim i trgovinskim rutama. Kao rezultat, investitori prate razvoj događaja i moguće posledice na globalno snabdevanje energentima. Cene nafte ostaju pod stalnim pritiskom geopolitičkih tenzija i ograničenja proizvodnje.

Pročitaj još

U Trendu