Connect with us

Domaće

Evropska komisija beleži 180 miliona ulazaka u Šengen, prevoznici traže vizna rešenja

Transportni sektor Zapadnog Balkana zahteva promene zbog ograničenja boravka vozača, 50 vozača vraćeno sa granice u nedelju dana

Objavljeno pre

,

Evropska komisija beleži 180 miliona ulazaka u Šengen, prevoznici traže vizna rešenja Foto Izvor: Pexels / none

Transportni sektor Zapadnog Balkana zahteva promene zbog ograničenja boravka vozača, 50 vozača vraćeno sa granice u nedelju dana

Evropska komisija je saopštila da je registrovala više od 180 miliona ulazaka i izlazaka na oko 1.500 graničnih prelaza Šengenske zone. Ovo dolazi u trenutku kada prevoznici sa Zapadnog Balkana insistiraju na pronalaženju rešenja za ograničenja boravka profesionalnih vozača, što je u poslednjih nedelju dana dovelo do vraćanja više od 50 vozača sa granica. Na konferenciji u Briselu, portparol Evropske komisije Markus Lamert naglasio je da novi sistem ulaska i izlaska (EES) ne menja postojeća pravila, ali omogućava digitalizaciju kontrole i veću transparentnost kretanja na granicama.

Prevoznici sa Zapadnog Balkana zahtevaju promene pravila boravka u Šengenu, jer im je, zbog prirode posla, neophodno da u zoni ostanu duže od 90 dana u periodu od 180 dana. Trenutno važeće odredbe, koje važe i za turiste, ograničavaju njihov rad i ugrožavaju kontinuitet transporta robe. Kao rezultat, delegacije prevoznika iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Severne Makedonije održale su proteste ispred sedišta delegacija Evropske unije u Beogradu, Podgorici, Skoplju i Sarajevu.

Problemi sa ograničenjem boravka i reakcija Evropske komisije

Prevoznici zahtevaju da se ili posebne vize izdaju profesionalnim vozačima ili da se broj dana boravka ne evidentira na isti način kao za turiste. Predsednik Udruženja Srbije za međunarodni transport, Neđo Mandić, izjavio je da će, ukoliko izostane odgovor Evropske unije, od 14. septembra početi neograničene proteste na svim graničnim prelazima. Međutim, ovoga puta izbegavaju blokadu teretnog saobraćaja prema državama Šengena, za razliku od protesta u januaru.

Portparol Markus Lamert rekao je: “EES ne uvodi nova pravila ili zahteve za dužinu kratkotrajnog boravka. Sistem omogućava bolje sprovođenje postojećih pravila, povećava bezbednost i digitalizuje kontrolu granica.” On je naveo da je do sada registrovano više od 180 miliona ulazaka i izlazaka, sa oko 60.000 odbijanja ulaska, uključujući više od 1.700 slučajeva koji predstavljaju bezbednosni rizik za Evropsku uniju.

Transportni sektor Zapadnog Balkana pod pritiskom

S obzirom na to da je u poslednjih sedam dana vraćeno više od 50 profesionalnih vozača sa granica Šengena, prevoznici upozoravaju na ozbiljne poslovne posledice. Ograničenja utiču na pravovremenu isporuku robe i konkurentnost transportnih firmi sa Zapadnog Balkana. U širem kontekstu, evropska pravila trenutno predviđaju mogućnost dugoročnih viza ili posebnih dozvola boravka samo za sportiste i umetnike na turnejama, dok se vozači ponekad tretiraju kao prekogranični radnici, ali samo u ograničenom broju slučajeva.

Uporedo sa tim, Evropska unija ostaje otvorena za dijalog o praktičnim rešenjima, ali neće menjati šengenska pravila u skorije vreme. Prevoznici iz regiona insistiraju na usklađivanju regulative sa realnim potrebama tržišta i održanju stabilnosti lanca snabdevanja. Do tada, problem ograničenog boravka profesionalnih vozača iz Zapadnog Balkana ostaje nerešen.

Pročitaj još

Domaće

Evropski proizvođači kamiona traže odlaganje cilja smanjenja emisije CO2 za 3 godine

Samo 2,4% novih teških vozila ima nultu emisiju, daleko ispod cilja od 43% smanjenja do 2030. godine

Objavljeno pre

,

Objavio:

Evropski proizvođači kamiona traže odlaganje cilja smanjenja emisije CO2 za 3 godine – emisija CO2 novih teških vozila

Samo 2,4% novih teških vozila ima nultu emisiju, daleko ispod cilja od 43% smanjenja do 2030. godine

Evropski proizvođači kamiona zatražili su od Evropske unije da odloži primenu cilja smanjenja emisije CO2 novih teških vozila do 2033. godine. Prema važećim propisima, proizvođači su obavezni da do 2030. godine smanje emisiju ugljen-dioksida za 43%, u odnosu na nivo iz 2025. godine.

Ova inicijativa, koju podržavaju vodeće kompanije kao što su DAF Trucks, Daimler Truck, Iveco i Scania, dolazi zbog toga što je trenutno samo 2,4% novih teških vozila sa nultom emisijom. Takođe, proizvođači navode da zbog nedostatka infrastrukture za punjenje i visokih troškova ovih vozila, ciljevi za 2030. godinu nisu realni.

Emisija CO2 i regulatorni zahtevi u sektoru teških vozila

Prema pravilima Evropske unije, do 2030. godine emisija CO2 mora se smanjiti za 43%, zatim za 64% do 2035. i 90% do 2040. godine. Za neispunjavanje ovih ciljeva predviđene su novčane kazne, ali postoji mogućnost dobijanja emisionih kredita za period od 2025. do 2029. godine.

Evropsko udruženje proizvođača automobila (ACEA) ističe da je trenutni procenat novih teških vozila sa nultom emisijom daleko ispod potrebnog nivoa za ostvarenje cilja za 2030. godinu. Osim toga, infrastruktura za punjenje ovih vozila još uvek nije dovoljno razvijena, što koči širu primenu ekološki prihvatljivih vozila.

Kontekst tržišta i zahtevi proizvođača kamiona

Direktori sedam vodećih proizvođača kamiona i autobusa u Evropi, uključujući DAF Trucks, Daimler Truck, Iveco i Scania, uputili su zajedničko saopštenje. U njemu zahtevaju da se cilj smanjenja emisije CO2 za teška vozila pomeri za tri godine, odnosno da primena počne od 2033. godine.

Oni navode da bez izgradnje dovoljne mreže punjača i smanjenja troškova vozila sa nultom emisijom kupci nemaju ekonomski motiv da pređu na ove modele. Kao rezultat, ispunjavanje trenutnih ciljeva ugrožava konkurentnost evropske industrije i može dovesti do dodatnih troškova za proizvođače.

Širi uticaj i reakcije u automobilskoj industriji

Prethodno su i proizvođači putničkih automobila izrazili zabrinutost zbog teško ostvarivih ciljeva vezanih za zabranu vozila sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem. Zbog toga je i u tom segmentu predloženo da se rokovi pomere kako bi se obezbedila održiva tranzicija.

Trenutno stanje na tržištu pokazuje da industrija teških vozila zahteva dodatna ulaganja u infrastrukturu, kao i podršku za snižavanje troškova ekoloških vozila. Pored toga, regulativa Evropske unije nastoji da podstakne tranziciju ka zelenom transportu, ali proizvođači traže fleksibilniji pristup kako bi se očuvao ekonomski interes i konkurentnost sektora.

Pročitaj još

Domaće

Izgradnja tunela ispod Kadinjače vredna 102 miliona evra ubrzaće saobraćaj Užice–Bajina Bašta

Tunel od 1.260 metara deo je puta Dub–Dubci, radove izvodi Powerchina, završetak za 42 meseca

Objavljeno pre

,

Objavio:

Izgradnja tunela ispod Kadinjače vredna 102 miliona evra ubrzaće saobraćaj Užice–Bajina Bašta – tunel ispod Kadinjače

Tunel od 1.260 metara deo je puta Dub–Dubci, radove izvodi Powerchina, završetak za 42 meseca

Vlada Srbije potpisala je ugovor o izgradnji tunela ispod Kadinjače, ključnog objekta na državnom putu Dub–Dubci, uz ukupnu vrednost radova od 102 miliona evra. Tunel dužine 1.260 metara omogućiće brži saobraćaj između Užica i Bajine Bašte. Radove će izvoditi kineska kompanija Powerchina, a rok za završetak je 42 meseca od potpisivanja ugovora, saopštila je Aleksandra Sofronijević, ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u tehničkom mandatu.

Ekonomija regiona dobija novi zamajac

Ova investicija ima potencijal da značajno unapredi saobraćajnu infrastrukturu zapadne Srbije. Pored toga, tunel ispod Kadinjače smanjiće vreme putovanja između Užica i Bajine Bašte, što direktno doprinosi efikasnosti transporta i povezivanju regiona. Pripremni radovi na terenu trebalo bi da počnu do kraja meseca. Kao rezultat, očekuje se veća dostupnost i bolja povezanost zapadnog dela zemlje sa Republikom Srpskom.

Detalji projekta i značaj za saobraćaj

Državni put Dub–Dubci obuhvata izgradnju ovog tunela kao centralnog infrastrukturnog objekta. Tunel ispod Kadinjače biće dug 1.260 metara, što predstavlja tehnički izazov, ali i ključnu tačku na trasi između Užica i Bajine Bašte. Ugovor su potpisali Aleksandra Sofronijević, v.d. direktora Puteva Srbije Zoran Drobnjak i predstavnik kompanije Powerchina Fang Mingi. Očekuje se da će, osim ubrzanja saobraćaja, projekat doprineti i razvoju lokalne privrede kroz angažovanje domaćih podizvođača i dobavljača.

Regionalni i ekonomski efekti

Osim toga, projekat ima širi značaj za privredni razvoj ovog dela Srbije. Bolja saobraćajna povezanost može podstaći investicije, turizam i trgovinu. Takođe, izgradnja tunela deo je kontinuiranog napora države da modernizuje putnu mrežu i poveća konkurentnost regiona. Pre svega, ovakve infrastrukturne investicije često deluju kao multiplikator za lokalnu ekonomiju, omogućavajući razvoj novih poslovnih inicijativa i otvaranje radnih mesta. Izvođač radova, Powerchina, ranije je učestvovao u sličnim projektima u regionu, što daje dodatnu sigurnost u pogledu realizacije. Projekat je deo šire strategije unapređenja saobraćaja i povezivanja Srbije sa susednim državama. Sve ove mere doprinose održivom ekonomskom rastu i integraciji tržišta.

Pročitaj još

Domaće

SAD ukida carinu od 10 odsto na irski viski, najavljeno tokom posete Irskoj

Američki predsednik Donald Tramp potvrdio ukidanje carine na irski viski, što donosi prednost irskim proizvođačima u odnosu na konkurenciju iz Škotske i UK

Objavljeno pre

,

Objavio:

SAD ukida carinu od 10 odsto na irski viski, najavljeno tokom posete Irskoj – carina na irski viski

Američki predsednik Donald Tramp potvrdio ukidanje carine na irski viski, što donosi prednost irskim proizvođačima u odnosu na konkurenciju iz Škotske i UK

Sjedinjene Američke Države ukidaju carinu od 10 odsto na irski viski, potvrdio je predsednik Donald Tramp tokom posete Irskoj. Odluka je doneta nakon dvodnevne posete, a najavljena je na ceremoniji dodele trofeja na golf turniru “Ajriš open” u zapadnoj Irskoj. Ključna fraza carina na irski viski bila je u centru pažnje tokom čitavog događaja, što je izazvalo ovacije okupljenih.

Detalji ukidanja carine na irski viski

Carina od 10 odsto na irski viski uvedena je nakon ranijih promena u trgovinskoj politici SAD. Ova stopa odnosila se na robu iz Evropske unije, uključujući irski viski, a uvedena je nakon odluke Vrhovnog suda SAD kojom su ukinute prethodne dažbine iz Trampove ere. Prema izvorima iz industrije, irski proizvođači su dugo tražili izjednačavanje uslova sa konkurencijom iz Škotske i Severne Irske, čiji viski nije bio opterećen carinom zahvaljujući trgovinskom sporazumu između SAD i Ujedinjenog Kraljevstva. Udruženje proizvođača irskog viskija pozdravilo je ovu vest, ističući da će ukidanje carina pozitivno uticati na izvoz i konkurentnost irskih brendova na američkom tržištu.

Trgovinska politika i širi ekonomski značaj

Odluka o ukidanju carine na irski viski dolazi u trenutku kada je profesionalni irski golfer Šejn Lauri osvojio domaći turnir “Open”. Ovaj potez američkog predsednika tumači se kao deo ličnog i često promenljivog pristupa trgovinskoj politici. Tramp je ranije koristio carine kao sredstvo za iznudu ustupaka ili za nagrađivanje ključnih partnera. S druge strane, irska vlada je tokom posete demonstrirala delikatnu diplomatiju, nastojeći da osigura povoljne uslove za svoje proizvođače i očuva dobre odnose sa SAD. Ukidanje carine na irski viski može imati značajan efekat na tržište, jer omogućava irskim proizvođačima da izjednače cene sa konkurencijom i povećaju izvoz, posebno u poređenju sa škotskim viskijem i proizvodima iz Severne Irske koji već uživaju povlašćen status.

Izjave i reakcije iz industrije

Udruženje proizvođača irskog viskija saopštilo je da “srdačno pozdravlja” ovu odluku. Prema njihovim rečima, ukidanje carina će doprineti rastu izvoza i otvaranju novih poslovnih mogućnosti za domaće destilerije. Na ceremoniji dodele trofeja, predsednik Tramp je izjavio: “Pa, dobro, ukinućemo tu carinu na irski viski.” Ova izjava dočekana je ovacijama prisutnih, što pokazuje koliko je tema carina na irski viski bila važna za lokalnu zajednicu i industriju.

Implikacije za tržište i buduće odnose

Ukidanje carina na irski viski dolazi u trenutku kada je globalna trgovina pod pritiskom promena i novih trgovinskih pravila. Sektori koji su do sada bili pogođeni carinskim barijerama sada očekuju povećanje konkurentnosti i rast tržišnog udela. Osim toga, odluka može uticati i na šire ekonomske odnose između SAD, EU i UK, posebno u segmentu trgovine alkoholnim pićima i sličnim robama. Konačno, ovaj potez američke administracije šalje signal o spremnosti na fleksibilniji pristup trgovinskoj politici, što može otvoriti prostor za dalje pregovore i olakšice i u drugim sektorima.

Pročitaj još

U Trendu