Connect with us

Domaće

Mastercard istraživanje: 64 odsto Evropljana povećava potrošnju na fizička iskustva u 2026.

U Srbiji 54 odsto građana planira veći budžet za aktivnosti uživo, 20,4 odsto evropske potrošnje van putovanja ide na iskustva

Published

on

pexels-photo-977962

U Srbiji 54 odsto građana planira veći budžet za aktivnosti uživo, 20,4 odsto evropske potrošnje van putovanja ide na iskustva

Prema najnovijem istraživanju kompanije Mastercard, čak 64 odsto Evropljana navodi da je spremnije da troši novac kada uživa u kvalitetnom iskustvu, dok tri od pet građana Evrope (60%) planira da tokom 2026. godine više vremena izdvoji za aktivnosti uživo. U Srbiji, 54 odsto ispitanika najavljuje da će povećati budžet za fizička iskustva, dok 55 odsto smatra da su im takva iskustva danas važnija nego ranije. Istraživanje je sprovedeno među više od 27.000 ispitanika širom Evrope, uključujući Srbiju, a rezultati ukazuju na rastuću potrebu za autentičnim doživljajima i balansom između digitalnog i realnog sveta.

Podaci Mastercard Ekonomskog Instituta pokazuju da je udeo potrošnje na iskustva (bez putovanja) u Evropi porastao na 20,4 odsto u poslednjih godinu dana, u poređenju sa 19,9 odsto iz 2024. godine. U Srbiji je zabeleženo da 74 odsto građana slobodne aktivnosti bira na osnovu preporuka iz okoline, dok se na evropskom nivou taj procenat kreće oko 64 odsto. Takođe, 46 odsto Evropljana izjavljuje da su spremni da smanje izdvajanja za tehnologiju i striming servise u korist ulaganja u slobodno vreme, a 59 odsto daje prednost iskustvima više nego ikada ranije.

Direktorka Mastercarda za Srbiju, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu, Jelena Sretenović, ističe: „Vrednost se danas meri iskustvima. Ljudi žele da ulažu u trenutke koji zaista donose autentična osećanja i povezanost – u Srbiji 79% ispitanika potvrđuje da im ona donose najlepše životne uspomene. Spremni su da plate više za sadržaje koji doprinose zajednici (55%) i biraju male i srednje brendove kada traže poklone (55%), što otvara nove prilike i za mala i srednja preduzeća.“

Kada su u pitanju prioriteti za 2026. godinu, 79 odsto Evropljana planira da izdvoji više budžeta za putovanja i turizam, 70 odsto za gastronomiju, a 69 odsto za aktivnosti na otvorenom. Događaji uživo i wellness programi slede sa 69, odnosno 68 odsto. U Srbiji, 91 odsto ispitanika želi više putovanja, 82 odsto više gastronomskih iskustava, a 71 odsto planira više aktivnosti na otvorenom. Gastronomija se posebno izdvaja: 51 odsto želi da iskustva deli sa porodicom i prijateljima, 19 odsto ih vidi kao priliku za nova poznanstva, dok 12 odsto preferira samostalno uživanje.

Istraživanje je pokazalo i da 63 odsto Evropljana planira više aktivnosti za digitalni detoks, dok 58 odsto aktivno traži sadržaje koji jačaju osećaj zajedništva, poput radionica i grupnih programa. U Srbiji, gotovo polovina ispitanika (49%) traži iskustva usmerena na zajednicu.

Natalia Lechmanova, glavna ekonomistkinja za Evropu u Mastercard Ekonomskom Institutu, izjavila je: „Širom Evrope vidimo jasnu promenu – potrošači redefinišu i svoje potrošačke navike i način na koji provode slobodno vreme. Naši nalazi ukazuju na dublji trend od samog rasta potrošnje: kako digitalni svet sve snažnije utiče na svakodnevicu, raste i potreba za iskustvima zasnovanim na stvarnoj ljudskoj povezanosti. Bilo da je reč o događajima uživo, kulturnim sadržajima ili aktivnostima koje otkrivamo putem ličnih preporuka, ljudi sve više biraju trenutke koji ih povezuju i ostavljaju trajan utisak.”

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

SOS Dečija sela Srbija obezbedila podršku za 750 mladih kroz regionalni projekat

Finansijska i stambena pomoć, individualni planovi zapošljavanja i inkluzivno obrazovanje deo su preporuka za mlade u riziku

Published

on

By

Finansijska i stambena pomoć, individualni planovi zapošljavanja i inkluzivno obrazovanje deo su preporuka za mlade u riziku

Humanitarna organizacija SOS Dečija sela Srbija predstavila je 7. maja 2026. godine preporuke sa ciljem poboljšanja položaja mladih u riziku, posebno onih koji odrastaju bez stabilne porodične podrške ili žive u otežanim uslovima. Preporuke uključuju sistem stambene podrške i finansijske pomoći, dostupne svim mladima koji izlaze iz alternativne brige, bez obzira na opštinu u kojoj žele da započnu samostalan život. U oblasti obrazovanja istaknuta je potreba za minimalnim standardima finansijske i nefinansijske podrške učenicima i studentima iz osetljivih grupa, jačanje kapaciteta nastavnog osoblja za inkluziju i mere za sprečavanje ranog napuštanja školovanja.

Kada je reč o zapošljavanju, preporučeni su individualni planovi zapošljavanja, razvoj socijalnog preduzetništva i kombinovanje različitih vidova podrške. Naglašena je važnost veće uključenosti mladih u donošenje odluka kroz reaktiviranje saveta za mlade i obavezne konsultacije. Preporuke su izrađene u okviru regionalnog projekta „Jaki mladi – Nove perspektive“, koji finansira Nemačko savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj i SOS Dečija sela širom sveta. Kroz ovaj projekat, razni vidovi podrške obezbeđeni su za 750 mladih, uključujući i zapošljavanje.

„One su nastavak naših napora da, pored direktne podrške koju pružamo mladima i koja ih osnažuje za samostalan život i pronalaženje zaposlenja, utičemo i na javne politike koje se odnose na mlade u riziku. Na taj način želimo da dodatno doprinesemo njihovom osnaživanju, ali i kreiranju institucionalnog okruženja koje prepoznaje njihove potrebe i pruža im podršku“, izjavila je Vesna Mraković, nacionalna direktorka SOS Dečija sela Srbija, koja već 20 godina pruža podršku deci, mladima i porodicama u krizi.

Preporuke su upućene Ministarstvu turizma i omladine, Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Ministarstvu prosvete, Ministarstvu privrede, Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Nacionalnoj službi za zapošljavanje, Privrednoj komori Srbije, kao i lokalnim samoupravama i Gradu Beogradu. Snežana Klašnja, savetnica za omladinsku politiku u Ministarstvu turizma i omladine, istakla je da je ova institucija posvećena uključivanju mladih u donošenje odluka i podršci mladima u riziku, posebno onima koji izlaze iz sistema alternativne brige, kroz Strategiju za mlade 2023-2030.

Partneri na projektu iz Kragujevca, Sombora, Kruševca, Zaječara i Požege predstavili su javne politike usvojene u poslednjih 18 meseci koje unapređuju položaj mladih u riziku. Mladi su tokom događaja istakli potrebu za prepoznavanjem i unapređenjem javnih politika koje se tiču prava na stanovanje, zapošljivost i učešće u donošenju odluka, sa posebnim akcentom na važnost inkluzivnog obrazovanja i učešće svih manjinskih grupa u radu učeničkih i studentskih parlamenata.

Pročitaj još

Domaće

Rafinerija nafte Pančevo preradila 336.000 tona nafte, rast od 11,3 odsto u aprilu

Proizvodnja mlaznog goriva JET A-1 porasla za 71,7 odsto, investirano više od 1,4 milijarde evra od 2009. godine

Published

on

By

Proizvodnja mlaznog goriva JET A-1 porasla za 71,7 odsto, investirano više od 1,4 milijarde evra od 2009. godine

Naftna industrija Srbije saopštila je da je u aprilu u Rafineriji nafte Pančevo prerađeno ukupno 336.000 tona sirove nafte i poluproizvoda, što predstavlja povećanje od 11,3 odsto u odnosu na mart ove godine. Istaknuto je i značajno povećanje proizvodnje najvrednijih derivata, benzina i dizela, dok je proizvodnja mlaznog goriva JET A-1 zabeležila rast od 71,7 odsto u poređenju sa prethodnim mesecom.

Prema navodima kompanije, kontinuirani rad rafinerije doprinosi energetskoj stabilnosti Srbije i redovnom snabdevanju tržišta. Direktor Bloka „Prerada“ kompanije NIS Vladimir Gagić istakao je: “Zbog toga naši prioriteti ostaju nesmetani nastavak proizvodnje i dalji razvoj prerađivačkih postrojenja, uz realizaciju projekata za povećanje energetske efikasnosti i digitalizaciju.” On je zahvalio oko 1.700 zaposlenih u rafineriji i pratećim službama na posvećenosti u složenim uslovima poslovanja.

Rafinerija Pančevo, zahvaljujući kontinuiranoj modernizaciji i visokom tehnološkom nivou, svrstava se među najmodernija postrojenja u regionu. Od 2009. godine uloženo je više od 1,4 milijarde evra, što je omogućilo proizvodnju goriva najvišeg kvaliteta u skladu sa domaćim i evropskim ekološkim standardima. Takođe, od 2009. godine u zaštitu životne sredine investirano je 95 miliona evra.

Ove godine navršava se šest godina od početka rada postrojenja za duboku preradu sa tehnologijom odloženog koksovanja, što je omogućilo veću proizvodnju najvrednijih derivata i početak proizvodnje naftnog koksa u Srbiji. Rafinerija Pančevo je prvo energetsko postrojenje u zemlji koje je dobilo IPPC dozvolu, čime je potvrđena usklađenost sa najvišim ekološkim standardima.

Pročitaj još

Domaće

Sinceerly aplikacija pretvara formalne tekstove u „ljudske“ kroz tri nivoa ispravki

Student Harvardske poslovne škole lansirao aplikaciju koja simulira slovne greške, sa opcijama „suptilni“, „ljudski“ i „CEO“ stil

Published

on

By

Student Harvardske poslovne škole lansirao aplikaciju koja simulira slovne greške, sa opcijama „suptilni“, „ljudski“ i „CEO“ stil

Sve veće prisustvo alata za generisanje teksta dovelo je do pojave da zaposleni, studenti i korisnici interneta svesno prave slovne greške u pisanju kako bi dokazali autentičnost svojih poruka. Student Harvardske poslovne škole Ben Horwitz razvio je aplikaciju Sinceerly, koja besprekorno napisane tekstove pretvara u one sa namerno ubačenim greškama, nudeći tri nivoa: „suptilni“, „ljudski“ i „CEO“, pri čemu je poslednji karakterisan izuzetno kratkim i nemarnim stilom.

Horwitz navodi da je Sinceerly prvenstveno zamišljen kao šala, a ne ozbiljan biznis, s ciljem da ukaže na nesigurnost korisnika u autentičnost pročitanih materijala. On ističe da je ljudima sve važnije da znaju da iza teksta stoji stvarna osoba, a ne veštačka inteligencija.

Ovaj trend prepoznaju i profesori, poput Julia Alonsa sa španskog univerziteta UNED, koji kaže: „Kada nađem greške u radu studenta moram da se kontrolišem da mu ne dam višu ocenu, jer moj mozak to tumači kao znak truda, kao da posao nije delegiran veštačkoj inteligenciji.“

Ovakva percepcija širi se među studentima, menadžerima, zaposlenima i novinarima, zbog čega se procenjuje da bi uskoro čak i sistemi veštačke inteligencije mogli biti programirani da prave slične greške, vraćajući komunikaciju na početak ovog fenomena.

Izvor: El Pais.

Pročitaj još

U Trendu