Connect with us

Domaće

SAD, Kina, Nemačka i Japan ostvaruju polovinu globalnog BDP-a od 126 triliona dolara

Kina beleži rast od 4,4 odsto, Indija i Indonezija jačaju sa 4,2 i 1,5 triliona dolara

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Flutie8211

Kina beleži rast od 4,4 odsto, Indija i Indonezija jačaju sa 4,2 i 1,5 triliona dolara

Četiri najveće svetske ekonomije – Sjedinjene Američke Države, Kina, Nemačka i Japan – generišu oko polovinu ukupnog globalnog bruto domaćeg proizvoda, koji bi u 2026. godini trebalo da dostigne 126 triliona dolara. Iako veličina ekonomije ne znači automatski i visok rast, Kina prednjači među ovim državama sa projektovanim realnim rastom od 4,4 odsto za 2026, dok SAD očekuju rast od 2,3 odsto. Nemačka i Japan, koje se već duži period suočavaju sa stagnacijom, imaju projekcije rasta između 0,7 i 0,8 odsto.

Kina zadržava snažan trend rasta poslednjih decenija, iako se suočava sa izazovima poput demografskog usporavanja i krize u sektoru nekretnina. Azija postaje centralni pokretač globalnog rasta, uz značajan doprinos Indije, čija ekonomija dostiže 4,2 triliona dolara, kao i Indonezije sa 1,5 triliona dolara. Indija, sada šesta najveća ekonomija na svetu i najmnogoljudnija država, beleži snažnu projekciju rasta od 6,6 odsto u 2026. godini, što bi joj moglo omogućiti da do 2028. pretekne Ujedinjeno Kraljevstvo (4,3 triliona dolara), pa čak i Japan.

Rast Indonezije od pet odsto beleži se i pored izazova u proizvodnom sektoru nakon pandemije i nastavka pritisaka na lance snabdevanja zbog geopolitičkih tenzija.

Nije samo Azija suočena sa izazovima – SAD su od početka 2025. godine uvele politike visokih carina, što je dovelo do smanjenja projekcija rasta u više ekonomija, naročito u Severnoj Americi. Kanada (2,3 triliona dolara) i Meksiko (2,1 trilion dolara), kao zemlje koje zavise od trgovine sa SAD, izložene su dodatnim rizicima. Napeti odnosi SAD-a i Kanade, kao i usporeni pregovori o trilateralnom trgovinskom sporazumu, pojačavaju neizvesnost u severnoameričkom ekonomskom bloku.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Digitalizacija naplate: ePlati omogućava elektronsko plaćanje 1.600 taksi i naknada

Do 30. juna republički organi moraju evidentirati sve takse, a 72% privrednika navodi parafiskalne namete kao uzrok sive ekonomije

Published

on

By

Do 30. juna republički organi moraju evidentirati sve takse, a 72% privrednika navodi parafiskalne namete kao uzrok sive ekonomije

Građani i privreda u Srbiji od 2025. godine mogu koristiti sistem ePlati za elektronsko plaćanje taksi i naknada u postupcima javnih organa, bez potrebe za dostavljanjem overenih uplatnica. Prema podacima iz NALED-a, do sada je kroz sistem evidentirano oko 1.600 taksi i naknada, a cilj je potpuna automatizacija procesa od 2027. godine.

Trenutno, korisnici putem ePlati mogu generisati opštu elektronsku uplatnicu, koju samostalno popunjavaju, dok će u drugoj fazi, od 2027. godine, sistem automatski prikazivati iznose i primaoce za sve potrebne takse i naknade, omogućavajući objedinjenu uplatu za više nameta istovremeno. Ova reforma, pokrenuta 2025. godine, ima za cilj da pojednostavi administraciju, smanji greške i skrati vreme kontakta sa institucijama.

Jelena Bojović, programska direktorka u NALED-u, ističe: „Danas ePlati omogućava jednostavnije elektronsko plaćanje, a od 2027. očekujemo sistem u kojem će građanin moći da izabere uslugu, a sistem će sam sračunati i prikazati šta se plaća, koliko i kome. To znači manje administracije, manje grešaka i jednostavniji kontakt sa institucijama.“

Republički organi imaju rok do 30. juna, a lokalne samouprave do 30. oktobra da evidentiraju sve takse i naknade kroz Jedinstvenu evidenciju neporeskih prihoda, što je preduslov za punu implementaciju druge faze. Prema analizama NALED-a, u Srbiji postoji više od 2.000 neporeskih nameta na državnom nivou, regulisanih kroz preko 500 zakona, dok više od 400 lokalnih odluka uvodi dodatne namete. Istraživanje iz 2024. pokazalo je da 72% privrednika smatra da brojni i visoki parafiskalni nameti značajno doprinose sivoj ekonomiji.

Ova digitalizacija deo je šire reforme koju vodi Ministarstvo finansija, uz podršku Kancelarije za IT i eUpravu, Republičkog sekretarijata za javne politike, Uprave za trezor i NALED-a, a podržavaju je i GIZ, projekat „Bolji način“, Vlada Kraljevine Švedske, Svetska banka i UNDP. Reforma je deo Reformske agende Srbije u okviru Plana rasta EU za Zapadni Balkan.

Pročitaj još

Domaće

Kralj Čarls III uplatio porez od 14,97 miliona evra za 2024-2025. godinu

Monarh uplatio 12,9 miliona funti, Vilijam uplatio 9 miliona evra, prvi put objavljeni tačni iznosi

Published

on

By

Monarh uplatio 12,9 miliona funti, Vilijam uplatio 9 miliona evra, prvi put objavljeni tačni iznosi

Britanski kralj Čarls III uplatio je godišnji porez u iznosu od 12,9 miliona funti (14,97 miliona evra) za fiskalnu godinu 2024-2025, čime je postao prvi monarh koji je javno objavio tačan iznos poreske obaveze. Ovim iznosom, kralj Čarls III se svrstava među 100 najvećih poreskih obveznika u Velikoj Britaniji, kako je saopšteno.

Zvaničnici su potvrdili da će kralj Čarls i kraljica Kamila nastaviti da borave u Klarens Hausu, dok je renoviranje Bakingemske palate u toku kako bi se omogućio veći pristup javnosti. Princ od Velsa, Vilijam, u istom periodu je uplatio porez u iznosu od 7,76 miliona funti (9 miliona evra), prema godišnjem izveštaju o kraljevskim finansijama.

Britanski monarsi po zakonu nisu u obavezi da plaćaju porez na dohodak, porez na nasledstvo za ono što dobiju od prethodnog monarha, niti porez na kapitalnu dobit. Ipak, kralj Čarls dobrovoljno plaća porez na dohodak i porez na kapitalnu dobit na svaku prodaju privatne imovine.

Ovo je prvi put da je kralj Čarls, svojom ličnom odlukom, javno otkrio lične poreske uplate kao monarh, čime je postavio novi standard transparentnosti u britanskoj kraljevskoj porodici.

Pročitaj još

Domaće

OFAC produžio rok za Lukoil, prodaja imovine moguća do 25. jula 2026. godine

Vrednost inostrane imovine Lukoila procenjena na 22 milijarde dolara, prethodna dozvola važila do 27. juna

Published

on

By

Vrednost inostrane imovine Lukoila procenjena na 22 milijarde dolara, prethodna dozvola važila do 27. juna

Kancelarija za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD (OFAC) produžila je rok ruskoj naftnoj kompaniji Lukoil za pregovore oko prodaje inostrane imovine do 25. jula 2026. godine. Nova licenca važi do 00.01 po istočnom vremenu SAD tog datuma, uz uslov da je svaka transakcija izričito vezana za dobijanje posebnog odobrenja OFAC-a.

Prethodna dozvola za pregovore o prodaji bila je važeća do 27. juna, a produženje dolazi kao deo američkih sankcija uvedenih Lukoilu u okviru pritisaka na Moskvu da pristane na mirovne pregovore o Ukrajini. Prema izveštajima iz 2024. godine, ukupna vrednost inostrane imovine Lukoila procenjuje se na 22 milijarde dolara.

U zvaničnom dokumentu OFAC-a navodi se: „Dozvola važi do 00.01 po vremenu istočne obale SAD 25. jula 2026. godine, pod uslovom da je izvršenje svakog takvog ugovora izričito uslovljeno dobijanjem posebnog odobrenja Kancelarije za kontrolu strane imovine.”

Sankcije su deo šire strategije Sjedinjenih Američkih Država prema Rusiji, a odnose se na imovinu van teritorije Ruske Federacije. Lukoil je već ranije započeo pregovore o prodaji svojih firmi u Evropi, a vrednost potencijalnih transakcija ostaje pod nadzorom američkih vlasti.

Ova odluka omogućava Lukoilu dodatno vreme za finalizaciju pregovora i nalaženje kupaca za imovinu vrednu 22 milijarde dolara, uz obavezu poštovanja svih regulatornih zahteva SAD.

Pročitaj još

U Trendu