Connect with us

Domaće

Javni dug Srbije dostigao 39 milijardi evra, obveznice čine četvrtinu duga

Direktan dug 37,2 milijarde evra, a najveći iznos otpada na evroobveznice od 10,3 milijarde evra

Published

on

pexels-photo-30268013

Direktan dug 37,2 milijarde evra, a najveći iznos otpada na evroobveznice od 10,3 milijarde evra

Ukupan javni dug Srbije na kraju januara 2026. godine iznosio je 39 milijardi evra, što predstavlja 41,3 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Prema najnovijim ekonomskim analizama, direktan dug iznosi 37,2 milijarde evra, dok su indirektne obaveze, odnosno državne garancije, na nivou od 1,8 milijardi evra.

Posmatrajući strukturu zaduženja, najveći deo javnog duga čine evroobveznice sa iznosom od 10,3 milijarde evra. Državne dugoročne hartije od vrednosti u dinarima slede sa 6,5 milijardi evra, a krediti poslovnih banaka iznose 5,2 milijarde evra. Kredit Export – Import Bank of China dostiže 2,7 milijardi evra, dok Srbija na ime kredita stranih vlada duguje 2,6 milijardi evra.

Na poslednjoj aukciji, država je uspela da proda samo deo planiranih državnih obveznica, uz prinos od 4,55 odsto, koji je viši od kuponske stope od 4,5 odsto. To znači da su investitori kupovali obveznice po nižoj ceni od nominalne, što povećava efektivni trošak zaduživanja. Kamata se investitorima isplaćuje svake godine 30. jula, do 2030. godine, kada se isplaćuje i glavnica.

Prema rečima Vladimira Vasića, direktora i osnivača „BBS Capital investment group“, finansiranje putem obveznica je standardan i poželjan način državnog zaduživanja. On ističe: „To što je kod Srbije oko četvrtine duga u obveznicama govori da se država sve više oslanja na tržišne izvore finansiranja, što je generalno pozitivno, jer povećava transparentnost i tržišnu disciplinu.“

Vasić dodaje da nisko interesovanje investitora za obveznice predstavlja signal upozorenja, jer tržište poručuje da ponuđeni prinos nije dovoljno atraktivan ili je percepcija rizika porasla. „Investitori danas mogu da ostvare solidne prinose i na ‘sigurnijim’ tržištima kao što su SAD ili EU, a povećana je i globalna neizvesnost“, navodi Vasić.

Država planira dva nova reotvaranja petogodišnjih obveznica u drugom kvartalu 2026. godine, i to 12. maja i 9. juna, sa planiranim obimom prodaje od po 10 milijardi dinara po aukciji. Glavni broker u „Momentum sekjuritiz“ Nenad Gujaničić navodi da je zaduživanje kroz obveznice najefikasniji i najtransparentniji način finansiranja, ali napominje da je šteta što domaće sekundarno tržište nije razvijenije.

Zaključak je da će cena zaduživanja Srbije u narednom periodu u značajnoj meri zavisiti od poverenja investitora i uslova na globalnom finansijskom tržištu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Mercator pokrenuo prodaju 25 nekretnina u Sloveniji za 35,09 miliona evra

Najskuplja nekretnina na Novom trgu procenjena na 4,2 miliona evra, nadmetanje u dve faze do 30. aprila

Published

on

By

Najskuplja nekretnina na Novom trgu procenjena na 4,2 miliona evra, nadmetanje u dve faze do 30. aprila

Trgovinski lanac Mercator, u vlasništvu Fortenova grupe, započeo je proces prodaje 25 poslovnih nekretnina u Sloveniji, čija ukupna početna vrednost iznosi 35,09 miliona evra, navodi se u zvaničnom konkursu objavljenom 16. marta. Većina ponuđenih objekata su bivše prodavnice Mercatora koje su trajno zatvorene u prethodne dve godine.

Najvrednija nekretnina u ovom paketu je poslovni prostor na Novom trgu u Novom Mestu, sa početnom cenom od 4,2 miliona evra. Druga po vrednosti je bivša prodavnica sa poslovnim prostorom u poslovnoj zgradi na Kidričevoj ulici u Rogaškoj Slatini, čija cena iznosi 3,19 miliona evra. Sve nekretnine prodaju se zajedno sa pokretnom imovinom i opremom.

Nadmetanje za kupovinu odvijaće se u dve faze – najpre se prikupljaju neobavezujuće ponude, dok je u drugoj fazi predviđeno podnošenje obavezujućih ponuda. Rok za dostavljanje neobavezujućih ponuda ističe 30. aprila.

Prethodno je Fortenova, vlasnik Mercatora, prodala poslovnu zgradu na Dunajskoj cesti u Ljubljani za 13,5 miliona evra. Krajem januara 2026. godine, MK Grupa iz Srbije i hrvatska Fortenova grupa su potpisale ugovor o kupoprodaji kompanije Dijamant iz Zrenjanina, čime bi MK Grupa trebalo da preuzme 100% udela u Dijamantu. Ova akvizicija ocenjena je kao jedna od najznačajnijih u prehrambeno-poljoprivrednom sektoru regiona Adrije.

Pročitaj još

Domaće

FAO indeks hrane porastao na 128,5 poena, cene svih kategorija rastu

Indeks cena žitarica skočio 1,5 odsto, šećer poskupeo 7,2 odsto, najviši nivo od septembra 2025.

Published

on

By

Indeks cena žitarica skočio 1,5 odsto, šećer poskupeo 7,2 odsto, najviši nivo od septembra 2025.

Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) saopštila je da je svetski FAO indeks cena hrane (FFPI) tokom marta porastao drugi mesec zaredom, dostigavši 128,5 poena, što je za 2,4 odsto više nego u februaru i najviši nivo od septembra 2025. godine. Poskupljenja su zabeležena u svim glavnim kategorijama hrane.

Indeks cena žitarica porastao je za 1,5 odsto i sada iznosi 110,4 poena. Pšenica je poskupela za 4,3 odsto, dok su cene kukuruza, ječma i sirka takođe porasle. Nasuprot tome, cene pirinča su pale za tri odsto zbog slabije tražnje i povećanih globalnih zaliha.

Vrednost indeksa biljnih ulja porasla je za 5,1 odsto na 183,1 poen, što predstavlja najviši nivo od sredine 2022. godine. Poskupljenja su zabeležena kod palminog, sojinog, suncokretovog i ulja od repice. Cene mesa su porasle za jedan odsto, dostigavši 127,7 poena, pre svega zbog rasta cena svinjskog mesa u Evropskoj uniji usled sezonske tražnje, kao i poskupljenja goveđeg mesa iz Brazila, dok su cene živinskog i ovčijeg mesa zabeležile pad.

Indeks mlečnih proizvoda porastao je za 1,2 odsto na 120,9 poena, što je prvi rast od jula 2025. godine. Poskupljenja su zabeležena kod mleka u prahu i maslaca, dok su cene sira nastavile da padaju, posebno u Evropi zbog povećane proizvodnje i slabije izvozne tražnje.

Najveći skok zabeležen je kod šećera, čije su cene porasle 7,2 odsto, na 92,4 poena, dostižući najviši nivo od novembra 2025. godine. Ovaj rast je povezan sa višim cenama nafte i očekivanjima da će Brazil veći deo šećerne trske preusmeriti u proizvodnju etanola.

Vrednost FFPI je za jedan odsto viša nego u martu 2025, ali je još uvek niža za 19,8 odsto u odnosu na rekordne vrednosti iz marta 2022. godine, navodi se u izveštaju FAO.

Pročitaj još

Domaće

Cena goriva u Srbiji porasla na 189 dinara za benzin i 214 dinara za dizel

Maloprodajna cena evrodizela za poljoprivredu povećana na 184 dinara, dok je Brent završio sedmicu na 109 dolara za barel

Published

on

By

Maloprodajna cena evrodizela za poljoprivredu povećana na 184 dinara, dok je Brent završio sedmicu na 109 dolara za barel

Maloprodajne cene goriva na pumpama u Srbiji od danas iznose 189 dinara za litar bezolovnog benzina BMB95 i 214 dinara za litar standardnog eurodizela. Ovo povećanje iznosi jedan dinar više za oba derivata u odnosu na prethodnu nedelju, dok je najviša cena evrodizela za registrovana poljoprivredna gazdinstva povećana sa 181 na 184 dinara po litru, sa PDV-om. Odluka je doneta 2. aprila, prema izmenama Uredbe o ograničenju visine cena derivata nafte, objavljenim u ‘Službenom glasniku’.

Na svetskim berzama, cena nafte Brent se tokom ove skraćene sedmice (Uskrs) kretala u rasponu od manje od 100 do preko 115 dolara za barel, dok je završna cena iznosila 109 dolara, sa prosečnom cenom od 102,93 dolara, što je rast manji od 1% u odnosu na prethodnu sedmicu. Cene derivata na Mediteranu ostaju visoke zbog ograničene ponude, a dodatni pritisak na cene dolazi usled oštećenja rafinerija u ratom pogođenim regionima Bliskog Istoka.

Uprkos zahtevima distributera da benzin poskupi četiri, a dizel sedam dinara, prema rečima predsednika Republike Aleksandra Vučića, Vlada je administrativnim merama ograničila rast cena na simboličan iznos i dodatno smanjila akcizu za maksimalnih minus 20%. Takođe su puštene rezerve nafte sa cenom nižom od tržišne radi prerade i veleprodaje.

Cene goriva se u Srbiji i dalje određuju prema Uredbi iz februara 2022. godine, koja je poslednji put produžena do 23. juna. Veleprodajna cena ne uključuje domaću rafineriju, zbog dvomesečnog prekida dotoka nafte, već se formira na osnovu proseka kotacija na berzi za tržište Mediterana (PLATTS CIF Mediteran, luka Đenova/Lavera), uz odobrenu maržu i PDV. Ove mere imaju za cilj da ograniče skok cena i olakšaju krajnju cenu za potrošače.

U regionu, cene derivata takođe beleže rast, a dodatne informacije o svetskim trendovima i merama država mogu se pronaći u aktuelnim ekonomskim analizama.

Pročitaj još

U Trendu