Connect with us

Domaće

Cena dizela u Srbiji dostigla rekordnih 225 dinara za litar, rast od dva dinara

Benzin BMB 95 sada košta 193 dinara, akciza na gorivo povećana na 59,23 dinara do 31. maja

Published

on

fuel, car wallpapers, gas station, refueling, gas, gasoline, gasoline station, car Engin_Akyurt

Benzin BMB 95 sada košta 193 dinara, akciza na gorivo povećana na 59,23 dinara do 31. maja

Najviša maloprodajna cena evrodizela u Srbiji porasla je na 225 dinara po litru (1,92 evra), što je najviši nivo od kako je država uvela kontrolu cena 2022. godine. Cena bezolovnog benzina BMB 95 povećana je na 193 dinara (1,64 evra), dok je akciza na dizel porasla na 59,23 dinara po litru, a na benzin 57,6 dinara, važeći do 31. maja.

Na mediteranskom tržištu derivata, cena dizela (ULSD 10ppm) kreće se u proseku od 720 do 760 dolara za tonu, dok je premijum benzin 95 (10ppm) između 780 i 850 dolara za tonu. Ove cene su za 15 do 25 dolara, odnosno 15 do 30 dolara više nego prethodne nedelje. Nafta brent trgovala se po ceni od 104,80 dolara, što je povećanje od 2,13% na dnevnom nivou, dok je VTI nafta porasla na 97,99 dolara, rast od 1,70%. Na nedeljnom nivou, sirova nafta je poskupela za 1,9%.

U regionu su zabeležene razlike u kretanju cena: u Makedoniji litar benzina iznosi 1,41 evro, dizela 1,49 evra, dok su u Crnoj Gori cene 1,65 evra za benzin i 1,69 evra za dizel. U Hrvatskoj je benzin zadržao cenu od 1,64 evra, dok je dizel pojeftinio na 1,66 evra.

Do rasta cena u Srbiji došlo je nakon što je Vlada smanjila umanjenje akcize sa 25% na 20%, što je povisilo iznose akciza sa 54 na 57,6 dinara za benzin i sa 55,53 na 59,23 dinara za dizel. Puna akciza, određena u februaru ove godine, iznosi 72 dinara za benzin i 74 dinara za dizel, a primena je moguća od 1. juna, u zavisnosti od daljih odluka Vlade.

Prema Uredbi o ograničenju cena goriva, koja je produžena do 23. juna 2026. godine, maloprodajne cene se formiraju na osnovu prosečne veleprodajne cene u Srbiji, uvećane za odobrenu maržu i PDV. Za izračunavanje veleprodajne cene koristi se prosek kotacija goriva na mediteranskoj berzi PLATTS CIF Mediteran za luku Đenova/Lavera. Rafinerija u Srbiji trenutno ne radi jer već dva meseca nema dotoka nafte.

Maloprodajne cene derivata primenjuju se odmah po objavljivanju na zvaničnoj stranici Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine. Uprkos tvrdnjama o napretku pregovora između SAD i Irana, dogovor još nije postignut, a ključne tačke ostaju nerešene. Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da je bilo „nekih dobrih znakova“, ali da bi svaki pokušaj Irana da uvede ograničenja na Ormuški moreuz bio neprihvatljiv.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

MOL grupa izdaje obveznice od 197,6 miliona evra na Varšavskoj berzi

Transakcija u iznosu od 850 miliona poljskih zlota uz kamatnu stopu 6M WIBOR+145 baznih poena i rokom dospelosti pet godina

Published

on

By

Transakcija u iznosu od 850 miliona poljskih zlota uz kamatnu stopu 6M WIBOR+145 baznih poena i rokom dospelosti pet godina

MOL grupa je potpisala dokumente za izdavanje prvoklasnih negarantovanih obveznica na Varšavskoj berzi u ukupnoj vrednosti od 850 miliona poljskih zlota, što odgovara iznosu od 197,6 miliona evra. Ovu informaciju je kompanija objavila na Budimpeštanskoj berzi, navodeći da će obveznice imati promenljivu kamatnu stopu i da će transakcija biti zaključena danas.

Obveznice se emituju uz kamatnu stopu od 6M WIBOR+145 baznih poena. WIBOR je poljska međubankarska referentna kamatna stopa, ekvivalent evropskom euriboru ili srpskom beliboru. Očekuje se da će obveznice biti uključene na ATS Catalyst tržištu koje organizuje Varšavska berza.

Rok dospelosti ovih obveznica iznosi pet godina, što omogućava kompaniji da obezbedi dugoročno finansiranje uz povoljne uslove na regionalnom tržištu kapitala.

MOL grupa ovom emisijom nastavlja svoju strategiju diverzifikacije izvora finansiranja kroz regionalne berze i zaduživanje u lokalnim valutama, što može doprineti većoj stabilnosti i fleksibilnosti u upravljanju dugom. Svi iznosi i uslovi objavljeni su prema zvaničnim informacijama sa berze.

Pročitaj još

Domaće

Francuski vinari očekuju pad prinosa grožđa od 10 odsto zbog rane berbe

Berba u Šampanji počinje oko 15. avgusta, gotovo mesec dana ranije, a proizvodnja vina biće smanjena

Published

on

By

Berba u Šampanji počinje oko 15. avgusta, gotovo mesec dana ranije, a proizvodnja vina biće smanjena

Dugotrajna suša i rekordne temperature tokom juna ozbiljno su uticale na najpoznatije vinogradarske regione Francuske, zbog čega proizvođači vina najavljuju jednu od najranijih berbi zabeleženih u istoriji i pad prinosa grožđa od oko 10 odsto u odnosu na prošlu godinu. Vinogradi u Šampanji, Bordou i Burgundiji pretrpeli su višenedeljnu sušu koja je usporila razvoj grožđa i oštetila mlađe zasade. Meteorološke prognoze ne ukazuju na značajnije padavine koje bi mogle da olakšaju trenutnu situaciju.

Prema procenama vinara, berba u Šampanji mogla bi da počne već oko 15. avgusta, što je gotovo mesec dana ranije nego prethodnih godina. Prinos grožđa se očekuje da bude oko 10 odsto manji, ali deo gubitka mogao bi biti nadoknađen postojećim rezervama vina. U Burgundiji i Bordou gubici bi mogli biti još veći zbog intenzivnog toplotnog talasa, mada vinarima još nedostaju konačne procene.

Stručnjaci navode da kvalitet vina ne mora biti ugrožen, ali visoke temperature i nedostatak vlage mogu dovesti do povećanog sadržaja šećera u grožđu, što utiče na aromu i nivo alkohola. Francuska, kao drugi najveći proizvođač vina na svetu, suočava se sa novim izazovom jer su poslednjih godina klimatske promene sve češće pogađale vinogradarski sektor.

Pročitaj još

Domaće

Federalne rezerve predlažu izmene pravila za sprečavanje pranja novca, javna rasprava 60 dana

Američke banke suočene sa novim predlogom za upravljanje rizikom, fokus na klijentima i aktivnostima sa većim rizikom

Published

on

By

Američke banke suočene sa novim predlogom za upravljanje rizikom, fokus na klijentima i aktivnostima sa većim rizikom

Američka centralna banka Federalne rezerve objavila je predlog za izmene pravila o sprečavanju pranja novca u bankarskom sektoru, sa ciljem da se nadzor usmeri na ključne finansijske rizike. Ove izmene, koje su predstavljene u utorak, predviđaju da banke dodatno usmere resurse na upravljanje rizikom, s posebnim akcentom na klijentima i aktivnostima koje nose povećan rizik od finansijskog kriminala. Predložena pravila biće predmet javne rasprave tokom narednih 60 dana.

Američke banke su zakonski obavezne da sprovode mere za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma. Ipak, prema navodima kritičara, postojeći sistem često stvara poteškoće određenim klijentima, uprkos dobrim namerama. U poslednjih godinu dana regulatori su nastojali da reše deo tih izazova, uključujući i praksu poznatu kao „debanking“, odnosno uskraćivanje bankarskih usluga pojedinim građanima i kompanijama.

Jedan od guvernera Federalnih rezervi, Majkl Bar, izrazio je protivljenje predlogu, navodeći zabrinutost zbog uvođenja standarda koji se odnosi na „značajan ili sistemski“ rizik, jer bi posledice takvog pristupa mogle biti nepredvidive.

Prema ekonomskim analizama, predložene izmene pravila imaju za cilj da osnaže postojeći okvir za borbu protiv pranja novca, ali i da odgovore na kritike zbog dosadašnjih nedostataka u sistemu nadzora i zaštite korisnika bankarskih usluga.

Pročitaj još

U Trendu