Connect with us

Domaće

Iranske balističke rakete dosežu 2.500 kilometara, Srbija na udaljenosti od 2.700 kilometara

Soumar raketa ima domet od 2.500 kilometara, dok je vazdušna udaljenost između Teherana i Beograda 2.700 kilometara

Published

on

g6a3fccadb6fe44c4c04fb1e61e3d01b62ba3ddf22452624f9fec9c49e140414f0bca5b5c4dac689b4722d0fdea0b31ac7b32c45da7dd5546bb2b9d2b83930eb7_1280

Soumar raketa ima domet od 2.500 kilometara, dok je vazdušna udaljenost između Teherana i Beograda 2.700 kilometara

Iran raspolaže balističkim raketama čiji maksimalni domet iznosi između 2.000 i 2.500 kilometara, navodi se u najnovijim analizama povodom trenutnih bezbednosnih tenzija na Bliskom istoku. Ključne raketne platforme uključuju sisteme Shahab-3, Emad, Ghadr-1, varijante Khorramshahr i Sejjil, dok najdalekosežnija krstareća raketa Soumar ima domet od oko 2.500 kilometara.

Ovaj domet omogućava Iranu da gađa ciljeve u Izraelu, bazama povezanim sa SAD širom Persijskog zaliva, kao i većem delu regiona. Prema podacima, vazdušna udaljenost između Teherana i Beograda iznosi 2.700 kilometara, pa Srbija potencijalno ulazi u krug dometa iranskih projektila sličnih Soumaru. Rakete ovog tipa bazirane su na ruskoj raketi Kh-55, koju je Iran nabavio od Ukrajine 2001. godine.

Kratkodometne balističke rakete, sa dometom između 150 i 800 kilometara, koriste se za brze regionalne napade i obližnje vojne ciljeve. Sistemi kao što su Fateh, Zolfaghar, Qiam-1, kao i starije rakete Shahab-1 i Shahab-2, omogućavaju masovno lansiranje i skraćuju vreme upozorenja. Iran je ovu taktiku primenio u januaru 2020. prilikom raketiranja iračke baze Ain al-Asad, što je dovelo do oštećenja infrastrukture i više od 100 američkih vojnika sa traumatskim povredama mozga.

Srednjodometne balističke rakete, sa dometom između 1.500 i 2.000 kilometara, kao što su Sejjil (na čvrsto gorivo), predstavljaju osnovu za gađanje udaljenijih ciljeva i proširuju listu potencijalnih meta na objekte u Kataru, Bahreinu, Kuvajtu, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Krstareće rakete, poput Soumar, Ya-Ali, Quds, Hoveyzeh, Paveh i Ra’ad, lete nisko i prate reljef terena, što otežava njihovo otkrivanje i presretanje. Domet Soumar rakete od 2.500 kilometara stavlja u domet i Ukrajinu, Rumuniju, Bugarsku, Libiju, Sudan, Etiopiju, kao i zapadne delove Kine. Dronovi dodatno pojačavaju pritisak, jer su jeftiniji i mogu biti lansirani u velikom broju, čime se protivvazdušna odbrana iscrpljuje tokom dužeg perioda.

Iran je, osim broja raketa, značajan deo svog raketnog arsenala smestio u podzemne skladišne tunele i zaštićene baze širom zemlje, što onemogućava brzo uništavanje ovih kapaciteta i omogućava nastavak lansiranja i nakon prvih udara. Analitičari navode da ovakva otpornost može dovesti do produženih razmena u slučaju sukoba, a ne kratke i odlučujuće kampanje.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Kineski trgovinski suficit 213,62 milijarde dolara, izvoz porastao 21,8 odsto početkom godine

Izvoz iz Kine u januaru i februaru premašio prognozu od 7,1 odsto, dok je uvoz rastao 19,8 odsto

Published

on

By

Chongqing skyline illuminated at night with neon lights reflecting on the river, showcasing urban futuristic architecture.

Izvoz iz Kine u januaru i februaru premašio prognozu od 7,1 odsto, dok je uvoz rastao 19,8 odsto

Kineski trgovinski suficit dostigao je 213,62 milijarde dolara u periodu januar–februar 2026. godine, čime su rezultati znatno premašili očekivanja analitičara, prema zvaničnim podacima kineske carine. Izvoz iz Kine povećan je za 21,8 odsto na godišnjem nivou, što je iznad prognoziranih 7,1 odsto, dok je uvoz porastao za 19,8 odsto, premašivši očekivani rast od 6,3 odsto.

Ukupan trgovinski suficit od 213,62 milijarde dolara nadmašio je očekivanja analitičara koji su predviđali 179,6 milijardi dolara. Trgovina sa Evropskom unijom porasla je za 19,9 odsto i iznosila je 998,94 milijarde juana, dok je razmena sa državama ASEAN-a povećana za 20,3 odsto, dostigavši 1,24 biliona juana. Trgovinska razmena sa Sjedinjenim Američkim Državama smanjena je za 16,9 odsto na 609,71 milijardu juana (88,22 milijarde dolara).

Rast izvoza i uvoza delom je posledica kasnijeg termina praznika Lunarne nove godine, što je podstaklo veću potrošnju i ekonomske aktivnosti u odnosu na prošlu godinu. Inflacija potrošačkih cena u Kini porasla je u februaru za 1,3 odsto na godišnjem nivou, iznad očekivanih 0,8 odsto, dok je januarski rast bio 0,2 odsto – što predstavlja najviši nivo inflacije od januara 2023. godine.

Zhiwei Zhang, predsednik i glavni ekonomista kompanije Pinpoint Asset Management, ocenio je nakon objave podataka da je snažan rast izvoza delimično posledica prazničnog perioda, ali da to „verovatno ne može u potpunosti da objasni ovako snažan rezultat“.

Tokom godišnjeg političkog skupa „Dve sesije“ u Pekingu, premijer Li Qiang postavio je cilj rasta bruto domaćeg proizvoda između 4,5 i 5 odsto, što je najniži raspon od početka devedesetih godina. Zhang je naveo da ovi snažni izvozni rezultati, uz nizak cilj rasta, ukazuju na to da dodatni ekonomski podsticaji verovatno neće biti potrebni u bliskoj budućnosti. Premijer Li Qiang je tokom skupa priznao uticaj američkih carina na ekonomiju dok je iznosio ekonomske ciljeve vlade.

Pročitaj još

Domaće

Amazon zabeležio šest sati prekida rada i 13-časovni incident zbog AI alata

Internet gigant prijavio više ‘Sev2’ incidenata, uz prekid AWS usluga i otpuštanje 16.000 radnika u januaru

Published

on

By

Internet gigant prijavio više ‘Sev2’ incidenata, uz prekid AWS usluga i otpuštanje 16.000 radnika u januaru

Kompanija Amazon prijavila je značajan rast broja incidenata povezanih sa korišćenjem veštačke inteligencije u svojim operacijama, uključujući šest sati nedostupnosti internet stranice i aplikacije ovog meseca i 13-časovni prekid AWS kalkulatora troškova u decembru. Ovi događaji su se desili nakon što je Amazon otpustio oko 16.000 korporativnih radnih mesta u januaru, ali iz kompanije ističu da smanjenje broja zaposlenih nije glavni uzrok povećanja broja tehničkih problema.

U izveštaju sa nedavnog sastanka, u koji su ekonomski analitičari imali uvid, navodi se da je trend incidenata poslednjih meseci obuhvatio “širok spektar uticaja” i promene koje su omogućene generativnom veštačkom inteligencijom (Gen-AI). Kao doprinoseći faktor navodi se i “nova upotreba GenAI-ja za koju najbolje prakse i zaštitne mere još nisu u potpunosti uspostavljene”.

Tokom incidenta kada je Amazonova internet prodavnica bila nedostupna skoro šest sati, korisnici nisu mogli da završe transakcije niti da pristupe funkcijama kao što su provera podataka o nalogu ili ceni proizvoda. Kompanija je tada saopštila da je uzrok bio pogrešno “implementiranje softverskog koda”. Amazon Web Services je sredinom decembra imao 13-časovni prekid rada kalkulatora troškova, nakon što je AI alat za kodiranje napravio izmene u okruženju, što je dovelo do brisanja i ponovnog kreiranja sistema.

Prema navodima sa sastanka, mlađi i inženjeri srednjeg nivoa ubuduće će morati da dobiju odobrenje starijih inženjera za sve izmene koda napravljene uz pomoć veštačke inteligencije. Viši potpredsednik Dave Treadwell obavestio je zaposlene da će se nedeljni sastanak “This Week in Stores Tech” (TWiST) detaljno baviti analizom uzroka ovih problema i kratkoročnim inicijativama za sprečavanje budućih prekida.

Iz Amazona navode da je pregled dostupnosti sajta deo redovnog poslovanja i da kompanija nastoji stalno unapređivati operacije. Amazon Web Services je saopštio da je incident u decembru bio “izuzetno ograničen događaj” koji je uticao samo na jednu uslugu u pojedinim delovima kontinentalne Kine, dok drugi incident nije imao uticaja na korisnike AWS usluga.

Ekonomske analize ukazuju i da se Amazonove poslovne jedinice dnevno suočavaju sa povećanim brojem “Sev2” incidenata, što su problemi koji zahtevaju brzu reakciju zbog mogućih prekida proizvoda, a što je povezano sa otpuštanjem radnika tokom proteklih godina. Amazon, međutim, tvrdi da otpuštanja nisu uzrokovala porast broja prekida rada.

Pročitaj još

Domaće

Porše beleži pad profita na 90 miliona evra uz smanjenje prihoda od 10 odsto

Operativna dobit Poršea pala sa 5,3 milijarde evra na svega 90 miliona evra zbog slabe prodaje u Kini i američkih carina

Published

on

By

Modern black racing car highlighting sleek design and racing tire close-up for automotive enthusiasts.

Operativna dobit Poršea pala sa 5,3 milijarde evra na svega 90 miliona evra zbog slabe prodaje u Kini i američkih carina

Nemački proizvođač luksuznih automobila Porše zabeležio je drastičan pad operativnog profita u 2025. godini, koji je sa skoro 5,3 milijarde evra u 2024. opao na samo 90 miliona evra, prema najnovijim podacima kompanije. Kao ključne razloge ovog negativnog trenda, Porše navodi slabu prodaju na kineskom tržištu, povećanje američkih carina, kao i fundamentalne promene na tržištu automobila.

Operativni profit za 2025. godinu, uključujući i finansijske usluge, iznosio je 413 miliona evra, što je znatno manje u odnosu na 5,6 milijardi evra u 2024. Ukupan prihod kompanije smanjen je za gotovo 10 odsto i sada iznosi 36,3 milijarde evra, dok je operativna marža pala sa 14,5% na svega 0,3%.

Folksvagen, vlasnik Poršea, ističe da su za slabije rezultate najviše odgovorni “fundamentalno promenjeno tržišno okruženje u Kini, američke carine, sporiji prelazak na električna vozila i jednokratni specijalni troškovi”. Pad profita je delimično ublažen kroz započeti program štednje, koji podrazumeva i ukidanje oko 4.000 radnih mesta.

Na čelo Poršea u januaru je došao bivši šef Meklarena, Mihael Lajters, od koga se očekuje da preokrene negativni trend. Kompanija najavljuje da će se u 2026. dodatno fokusirati na modele sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem, zbog slabe potražnje za električnim sportskim automobilima u Kini. Porše prognozira da će operativna profitna marža u 2026. porasti na više od pet odsto, iako i dalje očekuje smanjenje prodaje.

Pročitaj još

U Trendu