Connect with us

Domaće

Iranske balističke rakete dosežu 2.500 kilometara, Srbija na udaljenosti od 2.700 kilometara

Soumar raketa ima domet od 2.500 kilometara, dok je vazdušna udaljenost između Teherana i Beograda 2.700 kilometara

Published

on

g6a3fccadb6fe44c4c04fb1e61e3d01b62ba3ddf22452624f9fec9c49e140414f0bca5b5c4dac689b4722d0fdea0b31ac7b32c45da7dd5546bb2b9d2b83930eb7_1280

Soumar raketa ima domet od 2.500 kilometara, dok je vazdušna udaljenost između Teherana i Beograda 2.700 kilometara

Iran raspolaže balističkim raketama čiji maksimalni domet iznosi između 2.000 i 2.500 kilometara, navodi se u najnovijim analizama povodom trenutnih bezbednosnih tenzija na Bliskom istoku. Ključne raketne platforme uključuju sisteme Shahab-3, Emad, Ghadr-1, varijante Khorramshahr i Sejjil, dok najdalekosežnija krstareća raketa Soumar ima domet od oko 2.500 kilometara.

Ovaj domet omogućava Iranu da gađa ciljeve u Izraelu, bazama povezanim sa SAD širom Persijskog zaliva, kao i većem delu regiona. Prema podacima, vazdušna udaljenost između Teherana i Beograda iznosi 2.700 kilometara, pa Srbija potencijalno ulazi u krug dometa iranskih projektila sličnih Soumaru. Rakete ovog tipa bazirane su na ruskoj raketi Kh-55, koju je Iran nabavio od Ukrajine 2001. godine.

Kratkodometne balističke rakete, sa dometom između 150 i 800 kilometara, koriste se za brze regionalne napade i obližnje vojne ciljeve. Sistemi kao što su Fateh, Zolfaghar, Qiam-1, kao i starije rakete Shahab-1 i Shahab-2, omogućavaju masovno lansiranje i skraćuju vreme upozorenja. Iran je ovu taktiku primenio u januaru 2020. prilikom raketiranja iračke baze Ain al-Asad, što je dovelo do oštećenja infrastrukture i više od 100 američkih vojnika sa traumatskim povredama mozga.

Srednjodometne balističke rakete, sa dometom između 1.500 i 2.000 kilometara, kao što su Sejjil (na čvrsto gorivo), predstavljaju osnovu za gađanje udaljenijih ciljeva i proširuju listu potencijalnih meta na objekte u Kataru, Bahreinu, Kuvajtu, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Krstareće rakete, poput Soumar, Ya-Ali, Quds, Hoveyzeh, Paveh i Ra’ad, lete nisko i prate reljef terena, što otežava njihovo otkrivanje i presretanje. Domet Soumar rakete od 2.500 kilometara stavlja u domet i Ukrajinu, Rumuniju, Bugarsku, Libiju, Sudan, Etiopiju, kao i zapadne delove Kine. Dronovi dodatno pojačavaju pritisak, jer su jeftiniji i mogu biti lansirani u velikom broju, čime se protivvazdušna odbrana iscrpljuje tokom dužeg perioda.

Iran je, osim broja raketa, značajan deo svog raketnog arsenala smestio u podzemne skladišne tunele i zaštićene baze širom zemlje, što onemogućava brzo uništavanje ovih kapaciteta i omogućava nastavak lansiranja i nakon prvih udara. Analitičari navode da ovakva otpornost može dovesti do produženih razmena u slučaju sukoba, a ne kratke i odlučujuće kampanje.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Četvrtina roditelja u Francuskoj i dalje podržava telesno kažnjavanje, 25 odsto smatra šamar efikasnim

Istraživanje pokazuje da 32 odsto roditelja smatra da su telesne kazne potrebne, a 68 odsto je vikalo na dete tokom poslednjih 12 meseci

Published

on

By

Istraživanje pokazuje da 32 odsto roditelja smatra da su telesne kazne potrebne, a 68 odsto je vikalo na dete tokom poslednjih 12 meseci

Francuski zakon poznat kao „Zakon protiv šamara“, koji od 10. jula 2019. godine zabranjuje fizičko, verbalno i psihološko nasilje nad decom, i dalje izaziva podeljena mišljenja među roditeljima, pokazuju podaci najnovijeg Ifop barometra Fondacije za detinjstvo i agencije Preveo. Prema ovom istraživanju, 25 odsto roditelja veruje da je šamar efikasan način vaspitavanja, dok 32 odsto smatra da su telesne kazne neophodne za pravilno ponašanje dece.

Analiza dalje otkriva da 23 odsto roditelja i dalje smatra da imaju pravo da primene telesnu kaznu, dok čak 40 odsto veruje da dete zahvaljujući fizičkom kažnjavanju uči razliku između dobrog i lošeg. Iako su mere protiv vaspitnog nasilja uvedene pre sedam godina, „uobičajeno vaspitno nasilje“ i dalje je prisutno: tokom prethodnih 12 meseci, 68 odsto roditelja priznalo je da je vikalo na dete, 30 odsto da je udarilo dete po ruci ili nozi, a 19 odsto da je koristilo omalovažavajuće reči poput „glup“ ili „lenj“.

Ukupno, 83 odsto roditelja izjavilo je da je tokom protekle godine primenilo barem jedan oblik verbalnog ili psihološkog nasilja, a 37 odsto barem jedan oblik fizičkog nasilja. Fondacija za detinjstvo ističe da se pravdanje ovakvih praksi kao vaspitnih alata i dalje nastavlja, uprkos zabrani i potvrdi Kasacionog suda iz januara 2026. godine, koji je naglasio da francusko zakonodavstvo ne predviđa pravo roditelja na fizičko kažnjavanje dece.

Francuska je, usvajanjem ove odredbe, postala 56. zemlja u svetu koja je zakonom zabranila svaki oblik nasilja u vaspitanju dece. Ipak, podaci pokazuju da značajan broj roditelja i dalje podržava tradicionalne metode discipline, što ukazuje na potrebu za daljim edukacijama i promenom društvenih shvatanja kada je reč o vaspitanju.

Pročitaj još

Domaće

Delta Auto Grupa potpisala ugovor sa AVATR, rast brenda veći od 130 odsto

Ekskluzivna saradnja donosi premium električne modele, planirano lansiranje 17 vozila do 2030. godine

Published

on

By

Ekskluzivna saradnja donosi premium električne modele, planirano lansiranje 17 vozila do 2030. godine

Delta Auto Grupa zaključila je 24. aprila 2026. godine ugovor o saradnji sa kineskim premium hi-tech automobilskim brendom AVATR, iza kojeg stoje Changan Automobile, CATL i Huawei. Partnerstvo je ozvaničeno na međunarodnom sajmu Beijing International Automotive Exhibition (Auto China), a Delta Auto Grupa postaje prvi i ekskluzivni distributer ovog brenda na tržištima Zapadnog Balkana, zajedno sa Norveškom, uvodeći AVATR u Evropu.

AVATR, koji beleži rast veći od 130 odsto, razvija premium električne SUV i sedan modele nove generacije, spajajući avangardni dizajn sa naprednim tehnologijama. Brend je rezultat saradnje Changan Automobile (razvoj i proizvodnja vozila), CATL (najveći proizvođač baterija na svetu, zadužen za domet i performanse) i Huawei (razvoj digitalnih sistema i produbljivanje saradnje kroz tehnološki razvoj). Prema planu, do 2030. godine biće lansirano 17 modela u segmentima limuzina, SUV i MPV vozila.

AVATR funkcioniše kao nezavisan premium brend sa sopstvenim dizajnom i tržišnim pristupom, uz dizajnerski centar u Minhenu i R&D kapacitete u Chongqingu i Šangaju. Vozila su namenjena korisnicima koji očekuju više od klasičnog iskustva vožnje, kombinujući futuristički dizajn i luksuz.

“Naša kompanija već tri decenije radi na tome da domaćem tržištu približi najnaprednije brendove i tehnologije iz celog sveta. Kroz saradnju sa AVATR-om nastavljamo takav pravac, uvodeći na tržište novu generaciju visokotehnoloških, luksuznih automobila koji pomeraju granice. Na ovom partnerstvu radili smo gotovo dve godine, kroz intenzivne pregovore i pažljiv odabir, kako bismo doneli brend koji zaista pravi razliku. Danas, uz AVATR, dodatno jačamo naše prisustvo u Kini, uz tim i operativnu bazu u Šangaju, čime smo još bliže tržištu koje predvodi globalne promene u industriji. Ponosni smo što ovim partnerstvom dodatno širimo portfolio, ali i doprinosimo razvoju savremene mobilnosti u regionu”, izjavila je Aleksandra Đurđević, CEO Delta Auto Grupe.

Delta Auto Grupa je među prvim kompanijama na domaćem tržištu koja je uvela električna vozila, a uvođenjem AVATR brenda dodatno širi portfolio u segmentu električnih i inteligentnih vozila. “Već nekoliko godina aktivno pratimo razvoj automobilske industrije u Kini i kroz postojeću saradnju sa vodećim proizvođačem električnih lakih komercijalnih vozila, stekli smo dragoceno iskustvo u ovom segmentu. Pored toga, kroz pažljivo vođen proces selekcije i razgovore sa brojnim brendovima, strateški smo odabrali partnerstvo sa AVATR-om kao jednim od najperspektivnijih izbora u premium segmentu putničkih vozila”, istakao je Lazar Radanov-Radičev, direktor za razvoj novih biznisa u Delta Auto Grupi.

Pročitaj još

Domaće

Delta Auto Grupa potpisala ugovor sa Avatr, najavljeno 17 novih modela do 2030.

Partnerstvo sa kineskim brendom uključuje saradnju sa Changan, CATL i Huawei i promociju na Paris Motor Show u oktobru

Published

on

By

Partnerstvo sa kineskim brendom uključuje saradnju sa Changan, CATL i Huawei i promociju na Paris Motor Show u oktobru

Delta Auto Grupa sklopila je zvaničan ugovor o saradnji sa kineskim premijum automobilskim brendom Avatr, koji je u vlasništvu kompanija Changan, CATL i Huawei. Ova saradnja ozvaničena je na međunarodnom sajmu Beijing International Automotive Exhibition (Auto China) 24. aprila 2026. godine, čime Delta Auto Grupa, zajedno sa Norveškom, postaje prvi distributer Avatr brenda na evropskom tržištu.

Changan Automobile vodi razvoj i proizvodnju vozila, CATL kao najveći svetski proizvođač baterija donosi prednost u dometu i performansama, dok Huawei razvija napredne digitalne sisteme za novu generaciju vozila. Prema saopštenju Delta Auto Grupe, plan je da do 2030. godine bude lansirano ukupno 17 modela u segmentima limuzina, SUV i MPV vozila.

Avatr posluje kao nezavisan premium brend sa sopstvenim dizajnom i tržišnim pristupom, a vozila razvija kroz dizajnerski centar u Minhenu i istraživačko-razvojne kapacitete u Čonkingu i Šangaju. CEO Delta Auto Grupe Aleksandra Đurđević izjavila je: „Kroz saradnju sa Avatrom nastavljamo takav pravac, uvodeći na tržište novu generaciju visokotehnoloških, luksuznih automobila koji pomeraju granice. Na ovom partnerstvu radili smo gotovo dve godine, kroz intenzivne pregovore i pažljiv odabir, kako bismo doneli brend koji zaista pravi razliku. Danas, uz Avatr, dodatno jačamo naše prisustvo u Kini, uz tim i operativnu bazu u Šangaju, čime smo još bliže tržištu koje predvodi globalne promene u industriji. Ponosni smo što ovim partnerstvom dodatno širimo portfolio, ali i doprinosimo razvoju savremene mobilnosti u regionu.“

Promocija Avatr brenda za evropsko tržište biće održana na Paris Motor Show u oktobru 2026. godine. Delta Auto Grupa imaće status ovlašćenog distributera za Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Severnu Makedoniju, Crnu Goru i Albaniju.

Pročitaj još

U Trendu