Connect with us

Domaće

Evropski sektor OIE upozorava na rizik za projekte zbog zabrane kineskih invertera

Kina drži 70 odsto tržišta invertera u EU, ograničenja mogu usporiti 14 odsto solarnih i 12 odsto skladišnih projekata

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / seagul

Kina drži 70 odsto tržišta invertera u EU, ograničenja mogu usporiti 14 odsto solarnih i 12 odsto skladišnih projekata

Trideset šest energetskih kompanija i investitora upozorilo je da bi ograničenja Evropske unije na finansiranje nabavke kineskih invertera za solarne i vetroelektrane mogla ozbiljno usporiti ili zaustaviti razvoj projekata iz obnovljivih izvora energije u siromašnijim državama članicama koje se oslanjaju na sredstva EU. Ova upozorenja dolaze u trenutku kada Evropska komisija najavljuje punu elektrifikaciju privrede do 2040. godine.

Evropska komisija je u maju uvela zabranu korišćenja evropskih fondova za nabavku opreme iz zemalja koje se smatraju visokorizičnim, uključujući Kinu, pozivajući se na bezbednosne rizike. Prema podacima, Kina trenutno obezbeđuje oko 70 odsto evropskog tržišta invertera, ključnih komponenti za solarne, vetro i baterijske sisteme.

U pismu upućenom predsednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen, predstavnici industrije naglasili su da evropski proizvođači trenutno nemaju dovoljne kapacitete da zamene kinesku ponudu. To dovodi do povećanja troškova, odlaganja projekata i usporavanja investicionih odluka, posebno u zemljama centralne i istočne Evrope. Konsultantska kuća Vud Mekenzi procenjuje da bi ograničenja u periodu od 2026. do 2030. godine mogla uticati na oko 14 odsto solarnih projekata i 12 odsto projekata skladištenja energije, pri čemu su najizloženije Rumunija, Češka i Grčka.

Predstavnici kompanija predlažu da umesto ograničavanja uvoza kineske opreme, Evropska unija uvede propise koji bi sprečili daljinski pristup proizvođača inverterima nakon ugradnje u evropsku mrežu. Međutim, deo zvaničnika unije smatra da ovaj pristup ne bi osigurao dovoljnu zaštitu od bezbednosnih pretnji.

Ova upozorenja dobijaju dodatni značaj u kontekstu plana Evropske komisije da do 2040. godine uvede ciljeve za elektrifikaciju privrede. Prema nacrtu dokumenta, Evropska komisija će plan predstaviti 17. jula, a do kraja godine ugraditi u zakonodavni predlog za energetski okvir EU nakon 2030. Novi cilj biće izražen kao udeo električne energije u ukupnoj finalnoj potrošnji energije do 2040. godine, dok konačan procenat još nije definisan.

Komisija procenjuje da bi ubrzana elektrifikacija mogla zameniti dve trećine potrošnje prirodnog gasa i prepoloviti potrošnju nafte, čime bi troškovi za uvoz fosilnih goriva bili smanjeni za oko 200 milijardi evra do kraja naredne decenije. Prema podacima, oko 70 odsto električne energije u EU već potiče iz domaćih čistih izvora, dok je udeo električne energije u ukupnoj finalnoj potrošnji poslednjih deset godina stagnirao na oko 23 odsto. U Kini, Južnoj Koreji i Japanu ovaj udeo premašuje 30 odsto.

Strategija predviđa mere za sektore koji su i dalje snažno oslonjeni na fosilna goriva, uključujući podsticaje za industriju kroz sistem trgovine emisijama ugljenika, razvoj mreže punjača za električna vozila i ubrzanje ugradnje toplotnih pumpi u zgradama. Komisija naglašava da će ostvarenje ciljeva zahtevati značajna ulaganja u modernizaciju mreže, nove proizvodne kapacitete i izmene poreskih pravila, kao i postepeno ukidanje subvencija za fosilna goriva nakon 2030. godine.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Pepsiko povećao prihod na 24,18 milijardi dolara, akcije pale 2 odsto

Osnovna dobit po akciji dostigla 2,2 dolara, dok je prihod porastao 6,4 odsto u drugom kvartalu 2026.

Published

on

By

Osnovna dobit po akciji dostigla 2,2 dolara, dok je prihod porastao 6,4 odsto u drugom kvartalu 2026.

Američka kompanija Pepsiko ostvarila je prihod od 24,18 milijardi dolara u drugom kvartalu 2026. godine, što je rast od 6,4 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine. Osnovna dobit po akciji iznosila je 2,2 dolara, dok je prošle godine iznosila 2,12 dolara. Iako su finansijski rezultati nadmašili očekivanja Volstrita, vrednost akcija Pepsika je pala za oko dva odsto u trgovanju pre otvaranja američkih berzi, zbog zabrinutosti investitora oko pada prihoda od prodaje hrane u Severnoj Americi.

Glavni pokretači rasta prihoda bili su međunarodna tržišta i sektor pića, koji su nadomestili slabije rezultate segmenta hrane na američkom tržištu. Pepsiko je zabeležio bolje rezultate u prodaji pića bez šećera i proizvoda sa visokim sadržajem proteina, dok su potrošači sve češće izbegavali tradicionalne grickalice.

Generalni direktor Pepsika Ramon Laguarta izjavio je: “Rezultati u ovom kvartalu su umereni usled usporavanja performansi u kategorijama hrane i pića na tržištu SAD, što je direktna posledica stezanja potrošačkih budžeta pod pritiskom inflacije.” Kompanija je bila prinuđena da snizi cene kod brendova poput Lejs i Doritos kako bi povratila poverenje potrošača sa ograničenim budžetima, što je uticalo na ukupne rezultate.

Uprkos izazovima na američkom tržištu, Pepsiko je zadržao godišnje prognoze, očekujući rast organskih prihoda za dva do četiri odsto u fiskalnoj 2026. godini, uz povećanje dobiti po akciji za četiri do šest odsto.

Pročitaj još

Domaće

Platforma Kalši lansira trajne fjučerse na zlato, valute i energente

Vrednost kompanije procenjena na 22 milijarde dolara, pokrenuti prvi regulisani trajni fjučersi za kriptovalute u maju 2026.

Published

on

By

Vrednost kompanije procenjena na 22 milijarde dolara, pokrenuti prvi regulisani trajni fjučersi za kriptovalute u maju 2026.

Američka platforma za tržišta predviđanja Kalši pregovara sa regulatorima finansijskog tržišta u Sjedinjenim Američkim Državama o proširenju ponude trajnih fjučersa na nove klase imovine, uključujući zlato, devize i energetske proizvode. Kompanija je u maju 2026. godine pokrenula prve regulisane trajne fjučerse za kriptovalute, nakon što je Komisija za trgovinu robnim fjučersima (CFTC) omogućila američkim registrovanim platformama da nude ovakve proizvode.

Trajni fjučersi predstavljaju posebnu vrstu fjučers ugovora koji nemaju datum isteka, omogućujući investitorima da zadrže otvorene pozicije bez potrebe za produžavanjem ili zatvaranjem ugovora. Za razliku od klasičnih derivata, investitori ne moraju da prenose poziciju na novi rok, a često je omogućeno korišćenje visoke finansijske poluge radi povećanja potencijalnog prinosa.

Kritičari upozoravaju da ovakvi proizvodi mogu predstavljati značajan rizik za male investitore koji nisu dovoljno upoznati sa složenim mehanizmima i posledicama naglih promena cena.

Kalši je 2018. godine osnovana od strane Tareka Mansura i Luane Lopez Lare, a prema podacima Blumberga, vrednost kompanije sada iznosi 22 milijarde dolara. Zahvaljujući uspehu Kalšija, Luana Lopez Lara je sa 29 godina postala najmlađa milijarderka koja je bogatstvo stekla sopstvenim radom. Naziv kompanije potiče od arapskog izraza „kulu šaj“, što znači „sve stvari“, čime se želi istaći univerzalnost ponude platforme za trgovanje predviđanjima o različitim događajima.

Pročitaj još

Domaće

Evropske zlatne vize dostupne u 30 do 35 država, ulaganja od 150.000 dolara

Novi programi pokrenuti u Mauricijusu i Paragvaju, dok 12 zemalja nudi državljanstvo kroz investiciju

Published

on

By

Novi programi pokrenuti u Mauricijusu i Paragvaju, dok 12 zemalja nudi državljanstvo kroz investiciju

Potražnja za evropskim zlatnim vizama beleži rast, dok istovremeno sve veći broj država pooštrava uslove za dobijanje boravka ili državljanstva putem investicija. Prema najnovijim ekonomskim analizama, između 30 i 35 država trenutno ima određeni oblik programa zlatne vize, dok 12 zemalja nudi opcije sticanja državljanstva kroz investiciju.

Mauricijus je u maju pokrenuo svoj program zlatne vize, a Paragvaj je predstavio Investor Pass koji omogućava sticanje stalnog boravka uz minimalno ulaganje od 150.000 dolara. Najavljen je i novi program u Argentini, a Liban razmatra uvođenje sličnog modela. Ovi programi privlače pažnju investitora, posebno zbog mogućnosti direktnog stalnog boravka i ekonomskog preporoda u zemljama poput Paragvaja.

Istovremeno, programi zlatnih viza postaju sve složeniji, posebno u državama kao što je Portugal, zbog stalnih promena propisa i povećanih rizika. Analize pokazuju da su ove promene usled rasta interesovanja Amerikanaca za preseljenje u Evropu i diversifikaciju životnih opcija. Prema pisanju relevantnih medija, razlika između programa boravka i državljanstva kroz investiciju je ključna: dok zlatne vize otvaraju put ka stalnom boravku, programi državljanstva omogućavaju sticanje pasoša odmah.

Kristijan Neshajm, osnivač platforme za analizu investicione migracije IMI, objašnjava da proces nastanjivanja uključuje više nivoa – od privremenog, preko stalnog boravka, do državljanstva i nadnacionalnog statusa, kao što je državljanstvo Evropske unije. Građani EU imaju jednaka prava u svih 27 država članica, uključujući slobodu rada, putovanja i obrazovanja.

Program državljanstva kroz investiciju na Malti ranije je omogućavao investitorima sticanje pasoša EU, ali je najviši sud Evropske unije ocenio da je ovaj model nespojiv sa pravom EU, zbog komercijalizacije državljanstva. Novi argentinski program zlatne vize predviđen je kao put do prava koja proizlaze iz članstva te zemlje u Merkosuru.

Programi zlatnih viza često su predmet kritika zbog uticaja na rast cena nekretnina i mogućnosti zloupotreba za pranje novca. Zbog takvih zabrinutosti, pojedine zemlje kao što su Ujedinjeno Kraljevstvo i Irska potpuno su ukinule ove programe. Nakon što je Španija u aprilu 2025. ukinula svoj program zlatne vize, investitori su preusmerili interesovanje na boravišne dozvole zasnovane na pasivnim prihodima ili vizama za digitalne nomade. Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) vodi evidenciju svih programa i objavljuje spisak onih koji se smatraju visokorizičnim.

Pročitaj još

U Trendu