Connect with us

Domaće

Evropske zlatne vize dostupne u 30 do 35 država, ulaganja od 150.000 dolara

Novi programi pokrenuti u Mauricijusu i Paragvaju, dok 12 zemalja nudi državljanstvo kroz investiciju

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pixabay / cytis

Novi programi pokrenuti u Mauricijusu i Paragvaju, dok 12 zemalja nudi državljanstvo kroz investiciju

Potražnja za evropskim zlatnim vizama beleži rast, dok istovremeno sve veći broj država pooštrava uslove za dobijanje boravka ili državljanstva putem investicija. Prema najnovijim ekonomskim analizama, između 30 i 35 država trenutno ima određeni oblik programa zlatne vize, dok 12 zemalja nudi opcije sticanja državljanstva kroz investiciju.

Mauricijus je u maju pokrenuo svoj program zlatne vize, a Paragvaj je predstavio Investor Pass koji omogućava sticanje stalnog boravka uz minimalno ulaganje od 150.000 dolara. Najavljen je i novi program u Argentini, a Liban razmatra uvođenje sličnog modela. Ovi programi privlače pažnju investitora, posebno zbog mogućnosti direktnog stalnog boravka i ekonomskog preporoda u zemljama poput Paragvaja.

Istovremeno, programi zlatnih viza postaju sve složeniji, posebno u državama kao što je Portugal, zbog stalnih promena propisa i povećanih rizika. Analize pokazuju da su ove promene usled rasta interesovanja Amerikanaca za preseljenje u Evropu i diversifikaciju životnih opcija. Prema pisanju relevantnih medija, razlika između programa boravka i državljanstva kroz investiciju je ključna: dok zlatne vize otvaraju put ka stalnom boravku, programi državljanstva omogućavaju sticanje pasoša odmah.

Kristijan Neshajm, osnivač platforme za analizu investicione migracije IMI, objašnjava da proces nastanjivanja uključuje više nivoa – od privremenog, preko stalnog boravka, do državljanstva i nadnacionalnog statusa, kao što je državljanstvo Evropske unije. Građani EU imaju jednaka prava u svih 27 država članica, uključujući slobodu rada, putovanja i obrazovanja.

Program državljanstva kroz investiciju na Malti ranije je omogućavao investitorima sticanje pasoša EU, ali je najviši sud Evropske unije ocenio da je ovaj model nespojiv sa pravom EU, zbog komercijalizacije državljanstva. Novi argentinski program zlatne vize predviđen je kao put do prava koja proizlaze iz članstva te zemlje u Merkosuru.

Programi zlatnih viza često su predmet kritika zbog uticaja na rast cena nekretnina i mogućnosti zloupotreba za pranje novca. Zbog takvih zabrinutosti, pojedine zemlje kao što su Ujedinjeno Kraljevstvo i Irska potpuno su ukinule ove programe. Nakon što je Španija u aprilu 2025. ukinula svoj program zlatne vize, investitori su preusmerili interesovanje na boravišne dozvole zasnovane na pasivnim prihodima ili vizama za digitalne nomade. Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) vodi evidenciju svih programa i objavljuje spisak onih koji se smatraju visokorizičnim.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Domaće

Fitch četvrti put potvrdio BB+ rejting Srbije, deficit smanjen na 0,4 odsto BDP-a

Agencija procenjuje rast BDP-a Srbije na 4,0% u 2027. i stabilizaciju javnog duga na oko 44 odsto BDP-a

Objavljeno pre

,

Objavio:

Agencija procenjuje rast BDP-a Srbije na 4,0% u 2027. i stabilizaciju javnog duga na oko 44 odsto BDP-a

Kreditna rejting agencija Fitch u najnovijem izveštaju četvrti put zaredom potvrdila je pozitivne izglede za investicioni rejting Srbije, zadržavajući kreditni rejting na nivou BB+, saopštila je Narodna banka Srbije. Fitch ističe da je rejting Srbije podržan odgovornom fiskalnom politikom, visokim deviznim rezervama i većim bruto domaćim proizvodom po glavi stanovnika u poređenju sa zemljama istog rejtinga.

Prema izveštaju, privredni rast Srbije na početku 2026. godine ubrzao je zahvaljujući završetku projekata iz programa „Skok u budućnost“, a očekuje se da će tokom 2027. godine, pod uticajem održavanja međunarodne izložbe Ekspo 2027, rast BDP-a dostići 4,0%. U srednjem roku, ekonomski rast biće stabilizovan na 3,5 odsto, dok se u periodu 2024-2028. godine projektuje povećanje BDP-a po glavi stanovnika za oko 50% izraženo u američkim dolarima.

Deficit tekućeg računa za prva četiri meseca 2026. iznosi svega 0,4 odsto projektovanog BDP-a, što je značajno niže u odnosu na isti period prethodne godine. Na nivou cele 2026. godine očekuje se da deficit tekućeg računa dostigne 4,5 odsto BDP-a, što je pad u odnosu na 4,9 odsto iz prethodne godine, uprkos rastu cena energenata. U 2027. godini, održavanje Ekspo izložbe očekivano će doprineti dodatnom smanjenju deficita tekućeg računa, dok se zatim predviđa stabilizacija na oko 4,5 odsto BDP-a.

Fitch procenjuje da će neto priliv stranih direktnih investicija biti nešto ispod tri odsto BDP-a u periodu 2026-2028, uz postepeno unapređenje tehnološke strukture investicija ka sektorima veće dodate vrednosti. Fiskalna politika ostaje odgovorna, uz projektovani deficit budžeta na tri odsto BDP-a za 2026. godinu, uključujući podršku ranjivim grupama i penzionerima od 0,6 odsto BDP-a, omogućenu povećanim fiskalnim prihodima. Do 2028. godine očekuje se smanjenje fiskalnog deficita na 2,5 odsto BDP-a, u skladu sa dogovorom sa Međunarodnim monetarnim fondom.

Učešće javnog duga u BDP-u očekuje se da se stabilizuje na oko 44 odsto tokom perioda 2026-2028, što je niže od medijane za zemlje sa istim i višim rejtingom. Guverner Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković izjavila je: „Posebno sam ponosna na to da se u ovom izveštaju ističe povećana otpornost Srbije na brojne izazove u prethodnim godinama kroz proaktivne mere i diversifikaciju tržišta na koja izvozimo, kao i izvora snabdevanja i finansiranja. I pored aktuelnih izazova očekuje se smanjenje eksterne neravnoteže i unapređenje eksterne pozicije naše zemlje.“

Zadržavanje pozitivnih izgleda za investicioni rejting duže od 24 meseca Fitch ocenjuje kao presedan, koji potvrđuje poverenje u ekonomske politike Srbije, navodi se u saopštenju Narodne banke Srbije.

Pročitaj još

Domaće

Unija poslodavaca Srbije formirala odbor za EU integracije kao jedini predstavnik domaće privrede u Briselu

UPS zvanično osnovala Odbor za evropske integracije radi brže koordinacije i jačanja uticaja na ekonomske politike EU

Objavljeno pre

,

Objavio:

UPS zvanično osnovala Odbor za evropske integracije radi brže koordinacije i jačanja uticaja na ekonomske politike EU

Unija poslodavaca Srbije (UPS) institucionalizovala je svoj rad na evropskim integracijama kroz osnivanje Odbora za evropske integracije, čime je postala jedini reprezentativni predstavnik domaće privrede u Briselu i Ženevi. Ova odluka doneta je kako bi se ubrzala koordinacija aktivnosti i unapredila zastupljenost interesa srpskih poslodavaca na evropskom nivou, saopšteno je iz UPS.

UPS je punopravni član krovnih konfederacija BusinessEurope i Međunarodne organizacije poslodavaca (IOE), te već godinama aktivno učestvuje u kreiranju evropskih ekonomskih politika i prenošenju zahteva domaćih kompanija ka donosiocima odluka u Briselu. Formiranjem novog Odbora za evropske integracije, Unija namerava da dodatno ubrza procese prilagođavanja evropskim standardima, posebno u oblastima radnog prava, zelene agende i korišćenja EU fondova.

Na čelo novoformiranog Odbora postavljen je Danijel Pantić, član Izvršnog odbora UPS, dok su članovi odbora istaknuti predstavnici i rukovodstvo Unije: Andreja Brkić, predsednik IO, generalni sekretar Boško Savković, član Predsedništva Ivan Đoković, predsednik Sektora trgovine UPS Aleksandar Radojičić, direktor UPS Svetlana Budimčević i rukovodilac Sektora za međunarodnu saradnju Dejana Kuzmić. Ova struktura treba da obezbedi efikasnu razmenu informacija i donošenje odluka od značaja za srpsku privredu u kontekstu evropskih integracija.

„Osnivanjem ovog Odbora samo formalizujemo i ubrzavamo procese koje uspešno vodimo već godinama. Naše mesto u BusinessEurope i IOE osigurava da glas srpskog privrednika stigne direktno do donosilaca odluka u Briselu. Cilj nam je da, na čelu sa predsedavajućim Pantićem i svim članovima Odbora, nastavimo da prenosimo evropske standarde i maksimalno pripremimo domaću biznis zajednicu u oblasti radnog prava, zelene agende i EU fondova“, poručuju iz Unije poslodavaca Srbije.

Formiranjem ovog odbora, UPS dodatno jača institucionalne mehanizme za zastupanje interesa domaće privrede i omogućava brži odgovor na izazove i zahteve procesa evropskih integracija. Ovo je važan korak za srpske kompanije koje traže veću uključenost i konkurentnost na tržištu Evropske unije.

Pročitaj još

Domaće

Studija univerziteta Arizona Stejt: Roditelji dece od 12 do 14 godina prijavljuju najviši nivo stresa

Više od 2.200 majki učestvovalo u istraživanju, najveći stres i depresija zabeleženi kod roditelja predtinejdžera

Objavljeno pre

,

Objavio:

Više od 2.200 majki učestvovalo u istraživanju, najveći stres i depresija zabeleženi kod roditelja predtinejdžera

Prema novoj studiji univerziteta Arizona Stejt, roditelji dece uzrasta od 12 do 14 godina suočavaju se sa najvišim nivoom stresa i depresije u poređenju sa roditeljima dece drugih uzrasta, uključujući čak i majke novorođenčadi. Istraživanje, objavljeno u časopisu ‘Developmental Psychology’, pratilo je više od 2.200 visokoobrazovanih majki i njihove dece, od odojčadi do odrasle dobi, analizirajući roditeljsku dobrobit, roditeljske veštine i opšte osećaje prema deci.

Rezultati su pokazali da je period viših razreda osnovne škole, odnosno uzrast od 12 do 14 godina, najizazovniji za roditelje. Prema zaključcima istraživača, tokom ovog razdoblja roditelji, a naročito majke, prijavljuju veći nivo stresa i depresije nego što je to slučaj kod roditelja sa decom mlađeg uzrasta, pa i kod onih sa novorođenčadima.

Kao glavni razlozi za navedeni trend izdvajaju se intenzivni hormonski procesi povezani sa pubertetom, povećana svest dece o društvenom statusu, formiranje sopstvene slike o sebi, kao i rastući pritisak za postizanjem uspeha u školi. Pored toga, deca u ovom uzrastu doživljavaju prve izraženije nalete nezavisnosti, što može voditi donošenju loših odluka.

Profesorka u penziji sa univerziteta Arizona Stejt, Sunija Lutar, izjavila je: ‘Kako se deca približavaju pubertetu, izazovi roditeljstva postaju daleko složeniji, a ulozi su puno veći ako stvari krenu po zlu.’

Istraživači ističu da pristupi koji su uspevali u ranijim fazama detetovog razvoja, poput utešnih reči ili jednostavnih nagrada, više ne funkcionišu. Lutar navodi: ‘Majke su u suštini prve koje reaguju na dečju neposlušnost, a sada moraju otkriti kako najbolje pružiti utehu i ohrabrenje, s obzirom na to da stari načini poput zagrljaja, blagih reči i priča za laku noć više ne funkcionišu.’

Studija zaključuje da je ovo razdoblje najteže za roditelje jer se od njih očekuje da odgovore na stvarne probleme svoje dece, što zahteva potpuno drugačiji pristup i veću emocionalnu angažovanost.

Pročitaj još

U Trendu